Te faaineineraa—te taviri no te mau farerei-faahou-raa manuïa
1. Mea nafea te taviniraa Kerisetiano matamua i aano roa ˈi?
1 Ua faaineine maite Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia riro ratou ei feia poro manuïa o “te parau [apî] maitai o te basileia.” (Mat. 4:23; MN; Mt 9:35) Ua faaineine Iesu ia ratou a poro ai i Paretetina noa. Hou râ oia a maue ai i nia i te raˈi, ua faaite Iesu e e aano roa ˈtu â te taviniraa Kerisetiano; te ‘faariroraa ïa i te mau fenua atoa ei pǐpǐ.’—Mat. 28:19, 20.
2. E titau te haapaoraa i te faaueraa a Iesu e ‘faariro i te taata ei pǐpǐ’ i te aha?
2 E titau teie ohipa i te hoˈi-faahou-raa ïa e farerei i te feia tei faaite i te anaanatae i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua e te haapiiraa ˈtu ia ratou ia haapao i te mau mea atoa i faauehia e te Mesia. Ia manuïa taua mau farerei-faahou-raa ra, e mea tia ia faaineine maitai tatou ia tatou.
3. E nafea oe e nehenehe ai e haamau i te hoê farerei-faahou-raa i te tauaparauraa matamua ra iho â?
3 A faanaho atea: E tuu vetahi mau taata poro i te hoê uiraa i te hopearaa o te tauaparauraa matamua e e parau e e hoˈi faahou mai iho â ratou no te aparau i nia i te pahonoraa. Ua itea e ratou e ua tauturu te faahitiraa i te haamaramaramaraa o te buka Bibilia haapii i te farerei-faahou-raa ia ratou ia haamata i te hoê haapiiraa bibilia.
4. No te aha e mea tia ˈi ia hoˈi faahou tatou e farerei i te taata hou a tae mai ai te mau vea apî?
4 Te fanaˈo nei tatou i te tahi noa mau vea i te avaˈe taitahi, e ere ïa te auraa e e mea tia ia tiai tatou ia tae mai te mau vea no te avaˈe i mua no te hoˈi faahou e farerei i te taata. E nehenehe paha e faaaraara i te anaanatae o te taata na roto i te aparauraa i nia i te mau haamaramaramaraa faataahia i roto i te vea e vai aˈena ra i te taata.
5. Eaha te faufaaraa ia haamau i te hoê fa a hoˈi faahou ai e hiˈo i te taata?
5 A haamau i te hoê fa: Hou a hoˈi faahou ai e hiˈo i te taata, a rave tau minuti no te hiˈo faahou i ta oe mau tapaopaoraa e no te faaoti eaha ta oe e hinaaro e rave. Ei hiˈoraa, a tauaparau i nia i te hoê manaˈo o te papai ta oe i vaiiho na. Aore ra a vaiiho i te tahi atu papai tei taaihia i ta orua i aparau na. Mai te peu e ua tuu oe i te hoê uiraa i te taime hopea, o te pahono-atoa-raa ïa i tera uiraa ta oe fa. A haamahitihiti ai i te hoê irava o te faahiti ra i te manaˈo tei tuuhia ˈtu, a tutava i te taio roa ˈtu i te reira i roto i te Bibilia.
6. Eaha ta tatou fa a hoˈi faahou ai tatou e farerei i te taata?
6 Ta tatou fa: Parau mau, ta tatou fa o te haamataraa ïa i te hoê haapiiraa bibilia. Ua pûpû te hoê taeae i te hoê haapiiraa bibilia i te hoê farerei-faahou-raa, aita râ te taata i farii. Ua hoˈi faahou te taeae e te mau vea hopea e ua parau atura, “I teie mahana, ua haere mai maua no te pahono i te hoê uiraa bibilia o ta e rave rahi e uiui ra.” I muri aˈe i to te taata parauraa mai i to ˈna manaˈo, taio atura te taeae i te hoê irava e te paratarafa e tano i roto i te hoê papai faaohipahia no te haapii i te Bibilia. Aratai ihora te reira i te hoê haapiiraa bibilia tamau.
7. Mea nafea te faaineine-maitai-raa i tauturu ai ia oe ia haamata i te hoê haapiiraa bibilia?
7 E mea hoona te tutavaraa ia rave i te taime no te faaineine i te mau farerei-faahou-raa. E oaoa roa ˈtu â tatou, e e fanaˈo paha tatou i te haamaitairaa taa ê e tauturu i te hoê taata “aau farii e tano” ia haere na te eˈa e tae atu ai i te ora.—Ohi. 13:48, MN.