E nehenehe anei oe e tomo na ‘te opani rahi o te aratai atu i te ohipa ra’?
1. Eaha ‘te opani rahi o te aratai atu i te ohipa ra’ i iritihia ia tatou?
1 I te iritiraahia ‘te opani rahi o te aratai atu i te ohipa ra’ i te aposetolo Paulo, ua faaohipa oia ma te aau tae i te ravea no te turu i te mau faufaa a te Basileia noa ˈtu te taata patoi e rave rahi. (Kor. 1, 16:9, MN) I teie mahana, fatata e 642 000 taata poro i te ao nei tei tomo na te opani rahi o te ohipa ma te riro ei pionie tamau.
2. No te aha e mea maitai ai ia hiˈopoa i to tatou huru tupuraa i te tahi taime?
2 E taui te mau huru tupuraa: Noa ˈtu e e nehenehe to tatou iho nei mau huru tupuraa e taotia i ta tatou ohipa, e taui te mau mea. No reira, e mea maitai ia hiˈopoa tatou i te tahi taime i to tatou iho huru tupuraa e eiaha e tiai i te mau huru tupuraa maitai roa ino. (Koh. 11:4) E taurearea anei oe ua fatata i te faatuitehia i te haapiiraa tuarua? E metua anei oe ua fatata ta oe mau tamarii i te haere i te haapiiraa? Ua fatata anei oe i te faatuhaahia? E nehenehe tera mau tauiraa e haavata ˈtu â ia oe, a tia ˈtu ai ia oe ia rave i te taviniraa pionie tamau. Ua faaoti te hoê tuahine i maˈihia na i te riro ei pionie i te 89raa o to ˈna matahiti. No te aha? I te mea e aita oia i mau na i te fare maˈi ua hau atu i te hoê matahiti, ua manaˈo oia e e nehenehe ta ˈna e riro ei pionie.
3. Eaha te mau faatanoraa ta vetahi i rave no te riro ei pionie tamau?
3 I hinaaro na Paulo e haere e hiˈo i to ˈna mau taeae i Korinetia. Ua faatano râ oia i ta ˈna mau opuaraa no te parau apî maitai. Mea rahi o te haa nei ei pionie tamau maoti te tahi mau faatanoraa i roto i to ratou oraraa. Ua faaohie vetahi i to ratou oraraa ma te farii i te ohipa afa mahana e navai hoi no te aufau i ta ratou mau haamâuˈaraa o te oraraa tei iti mai. Mea au na ratou ta ratou fanaˈoraa taa ê i roto i te taviniraa. (Tim. 1, 6:6-8) Ua rave te tahi mau taata faaipoipo i te mau tauiraa i roto i to ratou oraraa, o te tane anaˈe te rave i te ohipa ia nehenehe te vahine e riro ei pionie.
4. Eaha te rave mai te peu e aita i papu ia tatou e e raea ia tatou te rahiraa hora titauhia?
4 Eiaha e patoi oioi i te manaˈo e riro ei pionie no te mea te taiâ ra oe e eita e raea ia oe te rahiraa hora titauhia. E navai noa e hau rii aˈe i te piti hora i te mahana. Mai te peu e aita i papu ia oe e e maraa ia oe, a tamata i te taviniraa pionie tauturu hoê aore ra e piti avaˈe ma te fa e 70 hora. E nehenehe ïa oe e tamata i te mau oaoa o te taviniraa pionie. (Sal. 34:8) A paraparau i te mau pionie. Eita e ore e ua upootia ratou i nia i te mau fifi mai to oe. (Mas. 15:22) A ani ia Iehova ia haamaitai i ta oe mau tutavaraa e faarahi i ta oe taviniraa.—Ioa. 1, 5:14.
5. No te aha e ohipa hoona ˈi te taviniraa pionie tamau?
5 Te hoê ohipa hoona: Mea rahi te haamaitairaa ta te taviniraa pionie tamau e hopoi mai. E nehenehe oe e ite i te oaoa rahi atu â maoti te horoa-rahi-raa ˈtu â. (Ohi. 20:35, MN) E faaaravihi atu â te taviniraa pionie ia oe ia tufa maitai i te Parau a te Atua. (Tim. 2, 2:15) E fanaˈo oe e rave rahi atu â taime e ite ai oe i te rima turu o Iehova. (Ohi. 11:21; Phil. 4:11-13, MN) E tauturu atoa te taviniraa pionie ia oe ia faahotu i te mau huru maitatai pae varua mai te faaoromai, e ia haafatata roa ˈtu â ia Iehova. (Iak. 4:8) E nehenehe anei oe e tomo na tera opani rahi o te ohipa e e riro ei pionie tamau?