“O Iehova ta outou e hinaaro, e te feia taiva ore no ˈna e”
E tupu te haamanaˈoraa i te poheraa o Iesu i te 4 no Eperera
1 E rave rahi matahiti aˈenei a faaterehia ˈi te fenua Ukraine e te Communisme, ua moemoe noa na te mau tia faatere i te mau taeae, ia fatata mai iho â râ te mahana Amuraa maa a te Fatu, ma te tiaturi e itea mai ia ratou ta ratou vahi putuputuraa. Ua riro noa na te reira ei tumu haapeapearaa no te mau taeae, no te mea ua ite ratou i te taio mahana huru fatata o te Oroa haamanaˈoraa. Eaha ta te mau taeae i nehenehe e rave? Ua î te piha raro i te fare o te hoê tuahine i te pape. I te mea e eita roa ˈtu te mau tia faatere e manaˈo i teie huru vahi, ua hamani te mau taeae i te hoê tahua i nia ˈˈe i te pape o tei tae roa i to ratou turi. Ua parahi te mau melo o te amuiraa i raro i te mea e ua faateiteihia te tahua, ua haehaa mai ïa te aroaro, ua nehenehe râ ratou e faatupu ma te oaoa i te Oroa haamanaˈoraa ma te haafifi-ore-hia.
2 Ua riro te faaotiraa papu a to tatou mau taeae no Ukraine e auraro i ta Iesu faaueraa e haamanaˈo i to ˈna poheraa ei faaiteraa faahiahia i to ratou hinaaro i te Atua. (Luka 22:19; Ioa. 1, 5:3) Ia faaû tatou i te fifi, ia faaitoitohia tatou e tera mau hiˈoraa e ia faaoti papu tatou e tae mai i te 4 no Eperera no te faatupu i te Amuraa maa a te Fatu! Ma te na reira, e faaite tatou e hoê â to tatou huru aau e to te fatu salamo i himene na e: “O Iehova ta outou e hinaaro, e te feia [taiva ore] no ˈna e.”—Sal. 31:23; MN.
3 E tauturu anaˈe i te taata ia hinaaro atu â i te Atua: E turai atoa te hinaaro i te Atua ia tatou ia titau manihini ia vetahi ê ia faatupu i te Oroa haamanaˈoraa e o tatou. Ua faaitoito te api hau o Ta tatou taviniraa i te Basileia no Fepuare ia tatou ia tapura i te iˈoa o te taata ta tatou e hinaaro ra e titau manihini i taua oroa ra. Te tutava rahi ra anei outou i te opere i te parau titau-manihini-raa na ratou taitahi? A rave i te taime no te faataa ia ratou i te auraa o te oroa. E faaitoitohia ratou ia haere mai ia haamanaˈo oioi maitai outou ia ratou i te mahana e te hora o te Oroa haamanaˈoraa e, mai te peu e e titauhia, ia pûpû atu outou i te apee ia ratou.
4 I taua mahana ra, a tutava taa ê i te manava i te feia i farii i ta tatou titau-manihini-raa e a rave e ia oaoa ratou. E nafea outou e tauturu ai ia ratou ia hinaaro atu â ia Iehova? Ia ineine outou i te pahono i ta ratou mau uiraa e i te pûpû atu i te hoê haapiiraa bibilia, mai te peu e e hinaarohia. A titau ia ratou ia haere mai i te mau putuputuraa tahebedoma a ta outou amuiraa. E haapao taa ê te mau matahiapo i te mau Kerisetiano aita e poro faahou ra i tae mai. E nehenehe ratou e rave i te mau faanahoraa no te farerei e no te faaitoito ia ratou ia ohipa faahou, ma te faaohipa paha i te mau manaˈo i vauvauhia i roto i te oreroraa parau o te Oroa haamanaˈoraa.—Roma 5:6-8.
5 E faahohonu anaˈe i to tatou iho hinaaro ia Iehova: Ia feruri tatou i te ô o te hoo, e hohonu atu â to tatou hinaaro ia Iehova e i ta ˈna Tamaiti. (Kor. 2, 5:14, 15) Ua parau te hoê Ite o te apiti i te Oroa haamanaˈoraa e rave rahi matahiti i teie nei e: “E tiai ru matou i te Oroa haamanaˈoraa. E haafaufaa ˈtu â matou i te reira i te mau matahiti atoa. Te haamanaˈo ra vau a 20 matahiti aˈenei, i te fare vairaa taata pohe, ia ˈu e hiˈo ra i te tino o to ˈu papa here: ua mauruuru roa mau â vau no te hoo. Na mua ˈˈe, e tumu parau papu ore te reira no ˈu. Parau mau, e nehenehe ta ˈu e faataa i te mau irava atoa no nia i te reira! I to ˈu noa râ ûraa i te fifi mau o te pohe i oaoa mau â ˈi to ˈu aau no te mau maitai atoa ta tatou e fanaˈo maoti taua hoo faufaa roa ra.”—Ioa. 5:28, 29.
6 A piri mai ai te taio mahana o taua oroa ra, a rave i te taime no te faaineine i to outou aau. (Par. 2, 19:3) A feruriruri i te taioraa i faanahohia i roto i te porotarama taa ê o te Oroa haamanaˈoraa i roto i te buka iti E hiˈopoa anaˈe i te mau Papai i te mau mahana atoa—2004 e te Calendrier 2004. E mea au na vetahi e taio i te mau pene 112-6 o te buka Te taata rahi roa ˈˈe i te taime o ta ratou haapiiraa utuafare. E rave te tahi atu i te mau maimiraa hau i roto i te tahi atu mau papai haapiiraa i horoahia e te tavini haapao maitai e te paari. (Mat. 24:45-47) E nehenehe tatou paatoa e pure ma te haavare ore no te ô o te hoo. (Sal. 50:14, 23) I tera tau o te Oroa haamanaˈoraa, e feruri noa anaˈe i to Iehova aroha ia tatou e e imi anaˈe i te tahi mau ravea no te faaite i to tatou hinaaro ia ˈna.—Mar. 12:30; Ioa. 1, 4:10.