E aratai anaˈe i te feia haapii i roto i te faanahonahoraa a Iehova
1 “E poroi teie e porohia nei na roto hau atu i te 200 reo. E poroi o tei faaroohia na roto hau atu i te 210 fenua. E poroi ïa e afaihia nei na te mau taata atoa, noa ˈtu eaha te vahi o ta ratou e faaea ra. O te ohipa pororaa rahi roa ˈˈe i ravehia aˈenei na te ao nei, i te hoê poroi o te tahoê nei i te mau mirioni taata. Ua hau atu i te hoê senekele i teie nei to te mau Ite no Iehova raveraa i teie nei ohipa!”
2 O te mau parau faaomuaraa ïa e faaroohia i roto i te ripene video ra Te mau Ite no Iehova—Te faanahonahoraa i muri mai i te iˈoa. Te pahono nei oia i te mau uiraa ra: O vai mau na te mau Ite no Iehova? Mea nafea ta ratou ohipa ia faanahonahohia? ia faaterehia? ia turuhia i te pae moni? Te faaite maitai ra oia i te feia mataitai e, “ua faanahonahohia te mau Ite no Iehova na te ao atoa nei e ua faaineinehia ratou no te tauturu i to ratou mau taata-tupu ia patu i to ratou faaroo i roto i te Bibilia,” e te faaitoito nei oia ia ratou ia tuatapapa i te faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova. I muri aˈe i to ˈna mataitairaa i teie nei ripene, ua taˈi te hoê vahine haapii no to ˈna oaoa e to ˈna mauruuru, e ua parau oia e: “Nafea te hoê taata e ore ai e ite e teie te faanahonahoraa a te Atua mau ra o Iehova?”—Hiˈo Korinetia 1, 14:24, 25.
3 Mea maoro to te tahi atu vahine haapiiraa i te Bibilia, ua haapii e ua faaea, tera râ, aita oia i farii e e haapiiraa hape te Toru Tahi. I muri iho, ua faaitehia te ripene ia ˈna e i ta ˈna atoa tane. Ua maere roa raua i te hohoˈa e ua mataitai raua e piti taime i taua noa po ra. I te haapiiraa i muri iho, ua faaite te vahine i to ˈna hinaaro e riro mai ei Ite no Iehova. Ua parau oia e, e tae roa mai i taua taime ra, ua haamau noa oia i to ˈna feruriraa i nia i ta ˈna tiaturiraa i te Toru Tahi, e ua moehia ia ˈna i te hiˈo i ta tatou faanahonahoraa e i to ˈna mau melo. Na te ripene i tauturu ia ˈna ia taa e, ua itea mai ia ˈna i te faanahonahoraa a te Atua. Ua hinaaro oia e haamata i te poro na te mau fare ma te ore e tiai. Ua faataahia ˈtu ia ˈna e eaha te mau taahiraa avae te tia ia rave no te riro mai ei taata poro bapetizo-ore-hia, e i muri iho ua parau oia e: “E haamata anaˈe ïa.” Ua faarue oia i ta ˈna ekalesia, ua haamata oia i te poro e ua aravihi-roa-hia oia no te tatara i te hape o te haapiiraa Toru Tahi.
4 Ua ite-papu-hia e e haere oioi aˈe te feia haapii i te Bibilia i mua i te pae varua e e paari oioi aˈe ratou, ia farii anaˈe ratou i te faanahonahoraa a Iehova e ia apiti atu ratou ia ˈna. Vahi anaanatae, i muri aˈe i te bapetizoraahia na pǐpǐ e 3 000 i te Penetekose ra, ua “mau papu maitai atura ratou i ta te aposetolo i haapii ra, e te amui-maite-raa.” (Ohi. 2:42) E mea faufaa roa e ia tauturu tatou i te feia haapii ia na reira atoa i teie nei mahana. Nafea?
5 E amo anaˈe i ta tatou hopoia: Te feia atoa e faariro nei i te taata ei pǐpǐ, e tia ia ratou ia papu e, tei ia ratou ra te hopoia e aratai i te feia haapii i te Bibilia i roto i te faanahonahoraa a te Atua. (Tim. 1, 4:16) E riro te haapiiraa tataitahi ei taahiraa avae ê i nia i te eˈa e aratai atu i te mahana oaoa i reira te pǐpǐ apî e faataipe ai i te pûpûraa ia ˈna iho no Iehova, na roto i te bapetizoraa i roto i te pape. Teie te hoê o na uiraa e anihia i te oroa bapetizoraa: “Ua papu anei ia outou e, ia pûpû outou ia outou iho no te Atua e ia bapetizohia outou, te faaite ra ïa outou e e Ite no Iehova outou e te tahoê ra outou i te faanahonahoraa a te Atua, tei arataihia e to ˈna varua moˈa?” No reira, e mea faufaa e ia taa ia ˈna e eita ta ˈna e nehenehe e tavini i te Atua, mai te peu e eita oia e amui atu i roto i te amuiraa kerisetiano mau.—Mat. 24:45-47; Ioa. 6:68; Kor. 2, 5:20.
6 E paraparau tamau anaˈe i te taata haapii no nia i ta tatou amuiraa e te faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova na te ao nei. E na reira anaˈe i te mau hebedoma atoa e te reira, mai te haapiiraa matamua mai â. I te omuaraa ra iho, e titau manihini anaˈe i te taata haapii ia haere mai i te mau putuputuraa e e ani tamau noa ˈtu.—Apo. 22:17.
7 E faaohipa anaˈe i te mau mauhaa i horoahia mai: Te mau papai maitatai roa ˈˈe e vai nei no te aratai i te mau haapiiraa Bibilia i te fare o te taata, o te vea iti ïa Eaha ta te Atua e titau ra ia tatou? e te buka ra Te ite e aratai i te ora mure ore. Te haapapu nei teie na papai e piti i te faufaaraa ia apiti atu i roto i te amuiraa. Te taiohia ra i te hopea o te haapiiraa 5 o te vea iti ra Titau e: “E tia ia oe ia tamau noa i te haapii no nia ia Iehova e ia auraro i ta ˈna mau titauraa. E tauturu te haereraa i te mau putuputuraa i te Piha no te Basileia a te mau Ite no Iehova no to oe vahi, ia oe ia na reira.” Te faaitoito pinepine nei te buka ra Te ite i te taata haapii ia haere i te mau putuputuraa. I te pene 5, par. 22, teie te titau-manihini-raa e horoahia ra: “Te faaitoito nei [te mau Ite no Iehova] ia oe ma te mahanahana ia apiti mai ia ratou no te haamoriraa i te Atua ‘ma te varua e te parau mau.’ (Ioane 4:24)” Te taiohia ra i te pene 12, par. 16, e: “Ia tamau â oe i taua haapiiraa ra e ia faariro oe ei peu na oe te amuiraa ˈtu i roto i te mau putuputuraa a te mau Ite no Iehova, e paari hau atu â ïa to oe faaroo.” Te na ô ra te pene 16, par. 20, e: “Ia riro na ei peu na oe te amuiraa ˈtu i roto i te mau putuputuraa a te mau Ite no Iehova e tia ˈi.” Te na ô atoa ra oia e: “E tauturu hoi te reira ia oe ia faaohipa i te ite a te Atua i roto i to oe oraraa e e faaoaoa ia oe. E tauturu te amuimuiraa ˈtu oe i roto i te autaeaeraa kerisetiano o te ao taatoa nei, ia vai piri noa oe i pihai iho ia Iehova.” Te faataa huˈahuˈa ra te pene 17 e mea nafea e itea ˈi te vai-maitai-raa mau i rotopu i te nunaa o te Atua. Ia haapii tatou e te taata, e hopoia na tatou te haamatararaa i teie mau tuhaa o te buka.
8 Ua riro te vea iti ra Te mau Ite o Iehova—Tahoêhia no te faatupu i te hinaaro o te Atua i nia i te fenua taatoa nei, ei mauhaa maitai roa i faaineinehia ia nehenehe te mau taata e haamatau e te faanahonahoraa ite-mata-hia hoê roa ta Iehova e faaohipa nei i teie nei tau no te faatupu i to ˈna hinaaro. E tauturu te mau haamaramaramaraa huˈahuˈa e vai ra i roto, no nia i ta tatou taviniraa, te mau putuputuraa e te faanahonahoraa, i te taata taio ia apiti mai ia tatou no te haamori i te Atua. Ia haamata-anaˈe-hia te hoê haapiiraa Bibilia, te faaitoitohia ra tatou ia horoa i teie vea na te taata haapii ia nehenehe oia iho e taio. Aita e faufaa ia haapii i teie vea e o ˈna mai ta tatou i matau na i te rave na mua ˈˈe.
9 Ua riro vetahi o te mau ripene video i faaineinehia e te Taiete, ei mau ravea maitatai roa no te aratai i te feia haapii i roto i te faanahonahoraa a Iehova. E mea maitai ia mataitai ratou i te mau ripene ra: (1) Te Totaiete o te Ao Apî e ohipa ra (Farani), no nia i te hoê hohoˈa i tavirihia i te matahiti 1954 ra, e faaite ra i te huru feruriraa maitai, te aravihi e te here e turai ra i te faanahonahoraa a Iehova; (2) Tahoêhia maoti te haapiiraa no ǒ mai i te Atua ra (Farani), te faaite ra i te hau e te tahoê i itehia i ta tatou mau tairururaa nunaa i tupu i Europa Hitia o te râ, i Marite Apatoa, i Afirika, e i Asia; (3) E tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra (Farani), te tapao ra teie ripene i te 50raa o te matahiti o Gileada, te Haapiiraa Bibilia a te Taiete Watchtower, e te faaite ra oia i te tuhaa e ravehia ra e te mau mitionare i roto i te ohipa pororaa na te ao nei; (4) Te mau-papu-raa o te mau Ite no Iehova i mua i te hamani-ino-raa a te mau Nazi (Farani), te faatia ra teie ripene i te aamu putapû mau o te itoito o te mau Ite no Iehova e to ratou upootiaraa i mua i te hamani-ino-raa uˈana a Hitler; e oia atoa, (5) Te mau Ite no Iehova—Te faanahonahoraa i muri mai i te iˈoa (Farani).
10 E haamau anaˈe na ratou i tera fa i muri aˈe i te tahi no te mau putuputuraa: E tia ia tatou ia faataa ˈtu i te feia haapii e te hinaaro nei tatou, eiaha noa i te haapiiraa tataitahi e horoahia na roto i te hoê haapiiraa Bibilia i te fare, i te mau aparauraa atoa râ ei pǔpǔ, oia hoi i te mau putuputuraa a te amuiraa. (Ioa. 6:45) E tia i te hoê taata apî ia faarahi i to ˈna ite no nia i te mau Papai e no nia atoa i te faanahonahoraa. Hoê noa ravea ia naeahia ia ˈna teie faito, o te haereraa ïa i te mau putuputuraa. (Heb. 10:23-25) I te omuaraa ra iho, e titau manihini anaˈe i te taata ia haere mai i te mau putuputuraa a te amuiraa. Te haere mai nei vetahi mau taata i anaanatae apî mai i te parau mau i te mau putuputuraa hou ratou e haamata ˈi i te hoê haapiiraa Bibilia tamau. Oia mau râ, e tia atoa ia tatou iho ia horoa i te hiˈoraa maitai na roto i to tatou haere-tamau-raa ˈtu i te mau putuputuraa.—Luka 6:40; Phil. 3:17.
11 E tia ia tatou ia faataa maitai i te taata haapii no nia i te mau putuputuraa e mea nafea te reira ia faaterehia, ia ore oia ia huru ê ia haere anaˈe mai oia. Te taiâ nei vetahi mau taata ia haere anaˈe ratou i te hoê vahi no te taime matamua; no reira, e mea maitai ia haere na muri iho i te taata haapii i te Piha no te Basileia ia haere mai oia i ta ˈna putuputuraa matamua. E iti mai ïa to ˈna taiâ mai te peu e tei pihai iho tatou ia ˈna ia farerei oia i te mau melo o te amuiraa. Hau atu, e tia ia tatou ia riro ei taata farii maitai: e tia hoi i te taata haapii ia ite e te farii-popou-hia ra oia e eita ïa oia e huru ê.—Mat. 7:12; Phil. 2:1-4.
12 E faaitoito anaˈe i te taata haapii ia haere mai i te mahana tairururaa taa ê, i te tairururaa haaati aore ra i te tairururaa mataeinaa ia tupu anaˈe te tahi. Peneiaˈe e nehenehe tatou e haere e tii ia ˈna.
13 E faatupu anaˈe i te mauruuru i roto i te taata: Teie te parauhia ra i roto i te buka ra Faanahonahohia no te rave faahope roa i ta tatou taviniraa, api 93 (Farani): “Mai te peu e te faaite ra ta outou mau aparauraa e te mau taata e anaanatae ra i te parau mau e, te faatura nei outou iho i te faanahonahoraa a Iehova, e mea ohie aˈe ïa no teie mau taata ia faatupu atoa i teie huru feruriraa, na te reira hoi e tauturu ia ratou ia haere i mua i roto i te ite o Iehova.” Ei mau parau maitatai anaˈe ïa ta tatou e tia ˈi no nia i ta tatou amuiraa, eiaha râ ei parau faahapahapa. (Sal. 84:10 ; 133:1, 3b) I roto i te mau pure ta tatou e faaoti i te taime haapiiraa, e faahiti anaˈe i te amuiraa e te faufaaraa no te taata haapii ia apiti tamau atu i te amuiraa.—Eph. 1:15-17.
14 Mea papu maitai e te hinaaro ra tatou e ite i te mau taata apî ia faaite i te mauruuru mau no te amuimuiraa au maitai e te vai-maitai-raa i te pae varua o ta tatou e fanaˈo nei i roto i te nunaa o te Atua. (Tim. 1, 3:15; Pet. 1, 2:17; 5:9) E imi anaˈe ïa i te mau ravea atoa no te aratai i te feia haapii i te Parau a te Atua i roto i te faanahonahoraa a Iehova.
[Box on page 3]
E haere oioi aˈe te feia haapii i mua i te pae varua ia ite anaˈe ratou iho i te huru o te faanahonahoraa
[Box on page 4]
Eiaha e tiai no te titau manihini i te feia haapii i te mau putuputuraa