Te imihia nei 100 000 pionie tauturu
E nehenehe anei outou e riro ei pionie tauturu i te mau avaˈe Mati? Eperera? Me?
1 “Te imihia nei 1 000 taata poro.” Teie ïa te upoo parau o te hoê tumu parau i neneihia i roto i Te Pare Tiairaa i te avaˈe Eperera 1881. Ua ani oia i te mau tane e te mau vahine pûpûhia atoa, “o ta te Fatu i horoa ˈtu i te ite no nia i ta ˈna parau mau,” ia faaohipa rahi atu â i to ratou taime no te haaparare i te parau mau Bibilia. Ua faaitoitohia te feia e nehenehe ta ratou e horoa i te afaraa aˈe o to ratou taime no te ohipa noa a te Fatu, ia pûpû ia ratou ma te hinaaro mau, no te riro ei feia afai parau evanelia—te feia na mua ˈtu i te mau pionie i teie mahana.
2 Mai te peu e ua taui te mau tau mai te mau matahiti 1800 mai â, te vai noa nei râ te hoê mea: te hinaaro nei te mau tavini pûpûhia a te Atua e tamau i te faaohipa rahi atu â i to ratou taime no te faaite haere i te parau apî maitai. Ei mau pionie tauturu, te tutava nei te feia poro o te amuiraa i te horoa rahi atu â i te taime i roto i te taviniraa o te Basileia, o te tauturu hoi ia ratou ia aravihi atu â.—Kol. 4:17; Tim. 2, 4:5.
3 Mai te haamataraa mai o te taviniraa pionie tauturu, te oaoa nei te mau hanere tausani taeae e tuahine. Ua faatupu teie tuhaa o te taviniraa pionie i te hoê anaanatae e rahi noa ra, e tae noa ˈtu i te hoê faito e ua tapaohia i te hoê maraaraa 100 000 pionie tauturu, i te mau Hau Amui no Marite i te avaˈe Eperera 1985! Mai reira mai, hau atu i te 100 000 taata poro tei riro ei mau pionie tauturu i te avaˈe Eperera e toru taime: i te mau matahiti 1988, 1989, e 1992. Papu maitai, e nehenehe iho â e rave faahou i teie tutavaraa maitai i te mau avaˈe Mati, Eperera, e Me 1997.
4 Te faaitoito nei matou ia outou ia haamau i te tapao e riro ei pionie tauturu i roto hoê avaˈe aore ra hau atu, i te mau avaˈe Mati, Eperera, e Me. No te aha i te avaˈe Mati? No te mea i teie matahiti, e faatupuhia te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia i te Sabati 23 no Mati. E ere anei ïa e ohipa maitai roa ˈˈe ia faaohipa i te mau hebedoma na mua ˈˈe i taua oroa ra, no te apiti ma te itoito i roto i te ohipa pororaa o te Basileia, o ta to tatou Fatu e to tatou Faaora ra o Iesu Mesia i haamau? Na roto i te apiti-rahi-raa i roto i te pororaa i te avaˈe Mati, e nehenehe ïa tatou e titau manihini e rave rahi taata farii maitai ia haere mai e o tatou i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia. E mea taa ê atoa te avaˈe Mati, no te mea a tahi ra tatou e pûpû ai i te buka apî ra Te ravea e itehia ˈi te oaoa i te utuafare. Hau atu â, e pae Mahana maa e e pae Sabati i taua avaˈe ra, e nehenehe ïa e apiti rahi atu â i roto i te pororaa i te hopea hebedoma. Parau mau, mai te peu e e tamau noa tatou i te rave i te hoê ohipa itoito i te mau avaˈe Eperera e Me, e nehenehe tatou e atuatu i te anaanatae o ta tatou i faaara, e e haamata i te mau haapiiraa Bibilia i te fare o te taata i nia i te vea iti ra Eaha ta te Atua e titau ra ia tatou? E poro hohonu atoa tatou i ta tatou tuhaa fenua, i te hopea hebedoma iho â râ, na roto i te pûpûraa i te mau vea apî roa e tano o Te Pare Tiairaa e A ara mai na!
5 O vai te nehenehe e riro ei pionie tauturu? Te haapapu ra te buka ra Organisés pour bien remplir notre ministère i te api 114 e: “Noa ˈtu eaha to outou huru oraraa, mai te peu e e taata bapetizohia outou, matauhia no te haerea maitai, e e nehenehe ta outou e rave 60 hora pororaa i te avaˈe, e te manaˈo nei outou e nehenehe ta outou e rave i te taviniraa pionie tauturu hoê avaˈe aore ra hau atu, e oaoa te mau matahiapo o ta outou amuiraa i te hiˈopoa i ta outou aniraa no te rave i taua taviniraa taa ê ra.” E nehenehe anei ta outou e faanaho no teie haamaitairaa taa ê i te mau avaˈe Mati? Eperera? Me?
6 Mai te peu e e huru feruriraa maitai to te mau matahiapo, e te turu ra te toea o te feia poro i taua faanahoraa ra ma te mafatu taatoa, e manuïa ïa teie aniraa 100 000 pionie tauturu. (Heb. 13:7) Te faaitoitohia nei te mau upoo utuafare atoa ia feruri i te rahiraa melo o to ratou utuafare, o te nehenehe e riro ei mau pionie tauturu i roto hoê aˈe avaˈe o teie mau avaˈe e haere maira.—Sal. 148:12, 13; hiˈo atoa Ohipa 21:8, 9.
7 Eiaha outou e faaoti oioi noa e eita ta outou e nehenehe e rave i te taviniraa pionie tauturu, no ta outou ohipa ma te taime taatoa, ta outou porotarama haapiiraa, ta outou mau hopoia utuafare aore ra te tahi atu mau hopoia Bibilia. E ere paha i te mea ohie no vetahi ia rave i taua taviniraa ra; noa ˈtu râ, e tapae ratou, na roto i te hoê faanahonaho-maitai-raa e te haamaitairaa a Iehova. (Sal. 37:5; Mas. 16:3) A vaiiho i te hinaaro e rave i te taviniraa pionie, ia ohipa i nia i to outou huru oraraa; eiaha e vaiiho i to outou huru oraraa ia ohipa i nia i to outou hinaaro e riro ei pionie. (Mas. 13:19a) No reira, turaihia e te hoê here hohonu no Iehova e no te taata-tupu, e nehenehe e rave rahi e taui i ta ratou tabula ohipa hebedoma, no te faarahi i ta ratou taviniraa i roto hoê avaˈe. (Luka 10:27, 28) E rave rahi haamaitairaa i mua i te feia e tutava rahi nei i roto i te taviniraa o te Basileia.—Tim. 1, 4:10.
8 Te mau faahopearaa o te taviniraa pionie tauturu: Te riro nei te mau tutavaraa e ravehia ra e te mau tausani tavini a te Atua ma to ratou nephe atoa, na roto i te riroraa ei mau pionie tauturu, ei arueraa rahi no Iehova. I te mea hoi e te rohi nei teie feia poro no te faaite haere i te parau apî maitai i te mau taata e rave rahi, mea piri roa ˈˈe ratou ia Iehova. Oia mau, te haapii nei ratou i te turui hau atu â i nia ia ˈna, no te fanaˈo i to ˈna varua e e ta ˈna haamaitairaa.
9 Te faatupu ra te vairaa mai te mau pionie tauturu, tamau, e taa ê o te rohi nei e o tatou, i te hoê puai itoito apî i roto i te amuiraa. E oaoa-atoa-hia vetahi ê ia faatia anaˈe ratou i te tahi mau tupuraa i roto i te pororaa. Te faaitoito nei te reira ia vetahi ê ia hiˈopoa faahou i ta ratou mau mea e tuu i nia i te parahiraa matamua, e ta ratou mau ravea no te apiti hau atu â i roto i te ohipa faufaa roa ˈˈe o ta tatou taviniraa. Ua rave oioi te hoê tuahine, o tei bapetizohia i te 70raa o to ˈna matahiti, i te taviniraa pionie tauturu ma te tamau. Tau matahiti i muri iho, ua anihia oia e no te aha, i to ˈna faito matahiti, oia i tamau noa ˈi i te apiti hau atu â i roto i te taviniraa, ma te riro ei pionie tauturu i te mau avaˈe atoa. Ua pahono mai oia e ua manaˈo oia e ua haamâuˈa oia i na matahiti matamua e 70 o to ˈna oraraa, e aita oia i hinaaro e tapiti no teie mau matahiti i mua nei!
10 E aravihi roa ˈtu â te taata poro tataitahi, e pionie tauturu oia, i roto i te taviniraa. Ua farii te hoê taurearea Ite e: ‘I to ˈu nainairaa, e peu matauhia e au e apee i to ˈu nau metua i roto i ta raua ohipa pororaa. E ohipa hauti ïa na ˈu. I muri iho râ, ua ite au i te fare haapiiraa e mea taa ê roa vau i te tahi atu mau tamarii haere haapiiraa. Ua haamata ˈtura vau i te haama e paraparau no nia i te parau mau i to ˈu mau hoa haapiiraa. I roto i te pororaa na te mau fare, ua haapeapea rahi au i te manaˈo e e farerei au i te tahi tamarii haere haapiiraa. To ˈu fifi i to ˈu manaˈoraa, o te mǎtaˈuraa ïa i te taata [Mas. 29:25]. I te hoperaa ta ˈu tau haapiiraa, ua hinaaro vau e tamata i te riro ei pionie tauturu no te tahi area taime noa. Ei faahopearaa, ua faatupu te pororaa i roto ia ˈu i te hoê anaanatae taa ê i ta ˈu i matau na mua ˈˈe. Aita vau i faariro faahou i te pororaa ei ohipa hauti aore ra ei ohipa teimaha roa. I to ˈu iteraa i te feia o ta ˈu i haapii atu i te Bibilia e te haere ra i mua, ua ite au i te hoê oaoa hohonu no te haapapuraa, e ua turu te Atua ra o Iehova i ta ˈu mau tutavaraa.’ Ua tamau noa teie taurearea tane i te tavini ei pionie tamau.
11 Te vahi maitai, mai te peu e mea rahi te mau pionie tauturu i roto i te amuiraa, e nehenehe te tuhaa fenua e poro-hohonu-hia. E nehenehe te taeae e haapao ra i te mau tuhaa fenua, e ani i te mau pionie tauturu ia poro na te mau vahi mea varavara i te ravehia. Mai te peu e e afai atoa ratou te tahi maa na ratou, e e apiti ratou i roto i te taviniraa i te mahana taatoa, e nehenehe atoa ta ratou e poro na te mau vahi atea o te tuhaa fenua.
12 Te rave nei te mau matahiapo i te mau faanahoraa: No teie nau avaˈe e toru e haere maira, e mea maitai ia faanaho e rave rahi huru pororaa i te mau taime taa ê o te hebedoma, i te pae hopea o te avatea, e i te haamataraa o te ahiahi, ia nehenehe e rave rahi taata poro e apiti atoa mai. Taa ê atu i te pororaa matauhia na te mau fare, e faataahia te mau taime no te poro na nia i te purumu, i roto i te mau tuhaa fenua tapihoo, e no te farerei i te feia aita ratou i ǒ ratou ra. Na roto i te raveraa i teie mau huru faanahoraa, e tauturu te mau matahiapo i te mau pionie ia poro e te amuiraa i te taime e au no ratou. E tia i te amuiraa ia ite maitai i te mau faanahoraa i ravehia no te pororaa. Ia nahonaho maitai te mau putuputuraa no te pororaa. Hau atu, ia navai maitai te mau tuhaa fenua, e ia ani-oioi-hia e ia navai te mau vea e te tahi atu mau papai.
13 A haamau i ta outou iho porotarama taviniraa: Teie ta te hoê taeae, o tei feaa i te omuaraa e riro ei pionie tauturu, i parau: “E mea ohie roa ˈˈe ïa i ta ˈu i manaˈo na. E navai noa te hoê porotarama maitai.” I te api hopea o teie tumu parau, te vai ra anei te hoê tabula ohipa no te pionie tauturu e tano no outou? E navai noa ia rave 15 hora taviniraa i te hebedoma tataitahi.
14 Mea pinepine, e nehenehe te mau vahine e te mau rave ohipa tapǔpǔ i te ahiahi, e riro ei mau pionie tauturu ma te poro i te poipoi. E nehenehe hoi ta te mau taurearea haere haapiiraa e te feia poro e rave ra i te ohipa i te po, e poro i te pae hopea o te avatea. Ua manaˈo vetahi, o te rave ra i te ohipa ma te taime taatoa, e e nehenehe ta ratou e rave hoê mahana faaearaa ohipa taatoa i te hebedoma, aore ra e poro i te mau hopea hebedoma taatoa, e i te pae ahiahi atoa. I rotopu i te feia e nehenehe noa ta ratou e poro i te hopea hebedoma, e rave rahi o te maiti nei i te mau avaˈe e pae hopea hebedoma taatoa. I teie matahiti, o te mau avaˈe Mati ïa, Atete, e Novema. Na roto i te porotarama tei ore i faaîhia i te api 6, a feruri maitai e i roto i te pure, i te porotarama e tano roa ˈˈe i to outou iho huru oraraa.
15 Te hoê o te mau tuhaa maitatai o te taviniraa pionie tauturu, o to ˈna ïa ohieraa ia faaau. E nehenehe ta outou e maiti i te mau avaˈe e riro ai outou ei pionie, e nehenehe outou e na reira ma te pinepine ia au i ta outou e hinaaro. Peneiaˈe, e hinaaro outou e riro ei pionie tauturu ma te tamau, tera râ, eita ta outou e nehenehe. No te aha e ore ai e rave i te taviniraa pionie i te mau avaˈe atoa o ta outou e nehenehe? Area vetahi ra, e nehenehe ta ratou e riro ei mau pionie tauturu i te mau avaˈe atoa, no te hoê area tau maoro.
16 Te hoê faaineineraa no te riro ei pionie ma te taime taatoa: E rave rahi taata, e feruriraa pionie to ratou, e hinaaro e riro ei mau pionie tamau, te uiui nei râ ratou e e faatia anei to ratou huru oraraa, e e navai anei to ratou taime e te faaoromai no te reira. Papu maitai, te rahiraa pionie tamau i teie nei, e mau pionie tauturu hoi ratou na mua ˈˈe no te faaineine ia ratou no te taviniraa ma te taime taatoa. Ma te haamaraa i ta ˈna tabula ohipa no te pionie tauturu, hoê hora noa i te mahana, aore ra hoê mahana taatoa i te hebedoma, e nehenehe e riro ei pionie tamau. No te ite e e nehenehe anei ta outou, no te aha outou e ore ai e tamata i te rave 90 hora pororaa i roto hoê aˈe avaˈe o ta outou taviniraa pionie tauturu? E noaa atoa mai ïa ta outou mau hoˈi-faahou-raa e farerei, e te mau haapiiraa Bibilia, e fanaˈo ïa outou i te hoê taviniraa pionie huru rau e te aifaito.
17 Ua oaoa te hoê tuahine i te riroraa ei pionie tauturu i te mau avaˈe atoa e ono matahiti te maoro. Ta ˈna tapao, o te raveraa ïa i te taviniraa pionie tamau. No reira, ua tamata oia e maha tabula ohipa taa ê, no te faanaho i te hoê huru oraraa o te faatia ia ˈna ia naea i te fa a te mau pionie tamau, e 90 hora. I te avaˈe tataitahi, ua haamau oia hoê aore ra e piti porotarama no te numera e naeahia anei ia ˈna. Tera râ, i to ˈna hiˈopoaraa, ua manaˈo oia e eita ta ˈna e nehenehe e rave i te taviniraa ma te taime taatoa. Ua tamau noa râ oia i te ani i te aratairaa a Iehova. E i te hoê mahana, i to ˈna faaineineraa i ta ˈna Putuputuraa no te Taviniraa, ua taio oia i roto i Te taviniraa o te Basileia no Setepa 1991 i te hoê tumu parau e na ô ra: “Maoti i te horoa rahi roa i te faufaa no te faito o te mau hora, no te aha tatou e ore ai e haamau i to tatou feruriraa i nia i te ravea hau atu â ta taua ohipa ra e horoa maira oia hoi te apitiraa ˈtu i roto i te auhune (Ioa. 4:35, 36)?” Te faatia ra oia e: “Ua taio vau i taua pereota ra e pae aore ra e ono taime, e ua papu roa ia ˈu e e pahonoraa teie no ǒ mai ia Iehova ra. Ua rave atura vau i te faaotiraa e riro ei pionie tamau.” Noa ˈtu e e ere ta ˈna mau hora ohipa ma te afa taime i te mea maitai roa, ua faaî oia i te hoê aniraa no te riro ei pionie tamau. Hoê hebedoma i muri iho, ua tauihia ta ˈna mau hora, e ua tano maitai teie mau hora apî. Te faaoti nei oia ma te parau e: “E haamaitairaa teie na Iehova, e ere anei?” E ua parau faahou: “Mai te peu e e ani outou ia Iehova i ta ˈna aratairaa, e e horoa mai oia, eiaha e patoi atu: a farii râ.” Mai te peu e te hinaaro mau nei outou e riro ei pionie tamau, i muri aˈe i te riroraa ei pionie tauturu i roto e toru avaˈe, oia hoi Mati, Eperera, e Me, e tiaturi paha outou e e nehenehe atoa ta outou e rave i te taviniraa ma te taime taatoa.
18 Te tiaturi papu nei tatou e e haamaitai mai Iehova i te itoito o ta ˈna mau tavini, e e turu oia i ta ratou mau tutavaraa no te faaite haere i te parau apî maitai faaora, i te roaraa o taua ohipa taa ê ra i te mau avaˈe i mua nei. (Isa. 52:7; Roma 10:15) E pahono anei outou i te aniraa 100 000 pionie tauturu na roto i te raveraa i teie taviniraa i te mau avaˈe Mati? Eperera? Me?
[Box on page 3]
Te tia ia ravehia no te riro ei pionie tauturu
■ A tapea i te feruriraa maitai.
■ A pure ia Iehova ia haamaitai mai i ta outou mau tutavaraa.
■ A ani i te tahi atu taata poro ia riro ei pionie e outou.
■ A haamau i te hoê porotarama taviniraa ohie na outou.
■ A ani e ia navai te mau vea.
■ A turu i te mau faanahoraa o ta te amuiraa e rave ra no te pororaa.
■ A imi i te mau taime no te poro ma te faanaho-ore-hia.