Te pororaa: hoê haamaitairaa taa ê e te hoê hanahana
1 Ua riro te taviniraa o te parau apî maitai ei haamaitairaa taa ê e te hoê hanahana ta Iehova i horoa mai na tatou (Roma 15:16; Tim. 1, 1:12). Mai te reira anei to tatou hiˈoraa? Eiaha roa ˈtu e vaiiho i te taime e mairi nei e te mau faaoooraa atoa a to tatou taata-tupu ia faaiti i te faufaaraa o te reira. Te tahi noa mau taata iti o te fanaˈo ra i te hanahana e amo i te iˈoa o te Atua. Nafea ia haafaufaa rahi atu â i teie haamaitairaa taa ê?
2 Eita teie nei ao e farii i te pororaa o te poroi o te Basileia. Aita e rave rahi e haapao aore ra e tâuˈa nei i ta tatou mau ohipa. Te faaooo mai nei e te patoi ra vetahi. O to tatou mau hoa rave ohipa paha te patoi mai nei, to tatou feia tapiri, aore ra te mau melo atoa o to tatou utuafare. Te faariro nei vetahi ia tatou ei feia maamaa aore ra nevaneva (Ioane 15:19; Kor. 1, 1:18, 21; Tim. 2, 3:12). Ta ratou mau parau haaparuparu no te tupohe i to tatou itoito e no te haapumahana ia tatou aore ra no te turai ia tatou ia faarue i ta tatou haamaitairaa taa ê. O Satani te tumu o teie huru feruriraa faaino, no te mea ua ‘haapouri oia i te aau o te feia faaroo ore, ia ore te maramarama o te parau apî maitai ia anaana i roto ia ratou.’ (Kor. 2, 4:4.) Eaha ïa to tatou huru?
3 E tia ia tapea i roto i te feruriraa e ohipa faufaa roa te pororaa o te Basileia o ta tatou e nehenehe e apiti atu i teie mahana. Te faaite nei tatou i te hoê poroi o te faaora e eita te mau taata e nehenehe e ite na roto i te tahi atu ravea (Roma 10:13-15). Te mea faufaa, o te farii maitai a te Atua e eiaha râ ta te taata. Eita roa ˈtu te manaˈo faaino o te ao nei no nia i ta tatou ohipa pororaa e haafariu ê ia tatou i te faaiteraa i te parau apî maitai ma te itoito.—Ohipa 4:29.
4 Ua haafaufaa rahi o Iesu i ta ˈna haamaitairaa taa ê e rave i te hinaaro o to ˈna Metua (Ioane 4:34). Ua horoa taatoa o ˈna ia ˈna no ta ˈna taviniraa e aita o ˈna i vaiiho i te mau fariu-ê-raa manaˈo e rave rau aore ra i te feia patoi ia tapeapea ia ˈna. Ua tuu noa o ˈna i te pororaa o te poroi o te Basileia i te parahiraa matamua i roto i to ˈna oraraa (Luka 4:43). E tia ia tatou ia apee i to ˈna hiˈoraa, e faaueraa teie (Petero 1, 2:21). Ia na reira tatou, e riro tatou ‘ei hoa rave ohipa no te Atua.’ (Kor. 1, 3:9.) Te faaite ra anei tatou e te haafaahiahia taatoa ra tatou i taua haamaitairaa taa ê ra? Te imi ra anei tatou i te mau taime no te faaite i te parau apî maitai ia vetahi ê na roto i te huru faanahohia aore ra faanaho-ore-hia e te amuiraa? I te mea hoi e Ite no Iehova tatou, e tia ia tatou ia vai ineine noa i te ‘haamaitai i mua i te taata i to ˈna ra iˈoa.’—Heb. 13:15.
5 Na to tatou huru feruriraa e faaoti i roto i te hoê tuhaa rahi i ta tatou apitiraa i roto i te taviniraa. Te faaite hohonu ra anei tatou i te aau mehara ia Iehova no te mau mea atoa ta ˈna e rave ra no tatou? Te faatupu ra anei tatou i roto i to tatou mafatu i te here no Iehova, o te turai ia tatou ia rave hau atu â i te maitai i roto i ta ˈna taviniraa? Mai te peu e e feruri hohonu tatou i nia i te mau haamaitairaa ta tatou e fanaˈo ra i teie nei e no nia i ta Iehova i tǎpǔ no a muri aˈe, e rahi atu â to tatou here no to tatou Poiete. E turai ïa taua huru here ra ia tatou ia rave i te ohipa e, ia au i ta tatou e nehenehe, ia poro i te Basileia ma te tuutuu ore e te tamau. E faaite to tatou itoito i to tatou here no Iehova e no to tatou taata-tupu.—Mareko 12:30, 31.
6 Te faaite ra tatou e te haafaufaa ra tatou i te hoê ohipa na roto i ta tatou huru faaohiparaa e te aparauraa no nia i te reira. Te haafaufaa mau ra anei tatou i ta tatou haamaitairaa taa ê e poro i te Basileia? Te faahanahana ra anei tatou i ta tatou taviniraa? Ua faaoti anei tatou e rave i taua ohipa faufaa ra ma te tuutuu ore, noa ˈtu te patoiraa? Mai te peu e te here ra tatou i teie haamaitairaa taa ê mau, e noaa ia tatou te itoito e te mafatu taatoa no taua taviniraa ra.—Kor. 2, 4:1, 7.