E ape tatou i te hamani maitai tano ore
1 Ua matauhia te mau tavini o Iehova no to ratou hamani maitai e te horoa maitai. E faaiteite pinepine nei ratou i te reira i roto i te tuhaa materia na roto i te hoê â huru e to te taata here no Samaria o ta Iesu i faahiti i roto i te hoê parabole putapû (Luka 10:29-37). Tera râ, te tamata nei te tahi mau taata, o te ore e tano ia tauturuhia i te pae materia, i te titau hua i to tatou maitai. No reira, e tia i to tatou here no vetahi ê ia faaaifaitohia e “te ite e te haroaroa o te aau ra.”—Phil. 1:9.
2 I roto i te amuiraa: Ei hiˈoraa, e parau mai paha vetahi e aita ta ratou e ohipa, aore ra te tahi atu mau tumu, no te ani i te tauturu. I te tahi taime, aita ratou e imi hua ra i te ohipa. Te hinaaro noa nei râ ratou e ora ma te tarere i nia ia vetahi ê. No taua mau taata ra, ua horoa te aposetolo ra o Paulo i teie aˈoraa e: “E te taata e ore e rave i te ohipa ra, eiaha atoa oia e amu i te maa.”—Tes. 2, 3:10.
3 “E tau râ e te tiaia noa” to tatou paatoa. No reira, mai te peu e te ere ra tatou i te pae materia e aita ta tatou e “maa . . . i teie nei mahana”, eiaha tatou e haapeapea rahi roa, no te mea te haapao maitai ra Iehova i te feia e here ra ia ˈna e e rave nei i to ˈna hinaaro (Koh. 9:11; Mat. 6:11, 31, 32). E opua paha te hoê taata e erehia ra e haere e farerei i te hoê matahiapo. Ua ite paha te mau matahiapo i te mau faanahoraa tauturu ravehia e te faatereraa. E nehenehe atoa ratou e tauturu ia ˈna ia faaî i te mau api parau hinaarohia aore ra ia taa i te mau titauraa ia noaa mai te tahi mau tiaraa. I roto i te mau tupuraa atoa, e hiˈopoa te mau matahiapo i te huru tupuraa o te taata e ani ra i te tauturu e e hiˈo ratou i te mea e tia ia rave.—A hiˈo i te Timoteo 1, 5:3-16.
4 Te “feia haavare ratere”: Te tae noa maira te mau tabula i te Taiete ra o te faaite nei i te tahi mau taata, i roto i te mau amuiraa, ua faaerehia ratou i te mau tuhaa moni e te mau taoˈa materia na te “feia haavare ratere”. Eiaha te reira ia faahitimahuta ia tatou, no te mea te faaara mai nei te mau Papai ia tatou e “te mau taata iino e te feia haavare ra, e tupu â to ratou ino e rahi atu, i te haavare-noa-raa ˈtu, e te haavareraahia mai”. (Tim. 2, 3:13.) E pinepine teie feia haavare i te faahua parau e e fifi to ratou e te hinaaro nei ratou i te moni no te hoo mai i te maa e e hoˈi i ǒ ratou. I roto i te rahiraa o te tupuraa, e ere teie mau taata i te mau Ite no Iehova. Noa ˈtu e e au ratou i te mau taata aau rotahi, e feia haavare râ anaˈe ïa.
5 Ia ani mai te hoê taata matau-ore-hia i te tauturu, e mea maitai ia farerei i te hoê matahiapo o te amuiraa, o te faaoti e taeae anei teie taata aore ra eita. E mea tano ia niuniu i te mau matahiapo o te amuiraa no reira mai oia no te ite i to ˈna roo. E taa i te hoê taeae aore ra te hoê tuahine te farerei, ma te manaˈo-ore-hia, i te hoê huru tupuraa fifi e te tapao o teie faanahoraa no te parururaa ïa i te mau taata atoa. Hau atu, i te na reiraraa, e faaite tahaa tatou i te feia haavare. Eiaha e manaˈo ino hua i te hoê taata matau-ore-hia. Tera râ, ia vai ara noa tatou i te feia haavare.—A hiˈo atoa i te km 11/80 api 4.
6 Ua parau te arii paari ra o Solomona e: “Eiaha oe e tapea i te maitai i te taata e au ia ˈna ia hopoi ra, tei to rima taua maitai ra ia hopoi.” (Mas. 3:27). Na roto i to tatou ite, tapao o te paari, e tamau noa tatou i te faaite i te aroha, e ape noa ˈi tatou i te hamani maitai tano ore.