Aˈoraa paari no te oraraa taa noa e te faaipoiporaa
“Teie nei parau . . . e parau au [ïa], e ia haapao outou i ta te Fatu ra ma te peapea ore.”—KOR. 1, 7:35.
1, 2. No te aha e imi ai i te mau aˈoraa Bibilia no nia i te oraraa taa noa e te faaipoiporaa?
I ROTOPU i te hoê tane e te hoê vahine, e tupu pinepine te oaoa, te mauruuru ore, aore ra te taiâ. No reira, mea faufaa ia ani raua i te aratairaa a te Atua. E ere râ tera anaˈe te tumu. E parau paha te fetii aore ra te hoa i te hoê Kerisetiano tei faaoti e faaea taa noa ia faaipoipo. Te opua ra paha te tahi atu e faaipoipo, aita râ i ite atura i te apiti e tano. E hinaaro te feia o te haamatau ra i te aratairaa ia ineine ratou i te amo i te mau hopoia o te faaipoiporaa. Mea faufaa atoa ia paruru te mau Kerisetiano taa noa e tei faaipoipo ia ratou i te faaturi.
2 E nehenehe teie mau tupuraa e haafifi i to tatou oaoa e hau atu â i to tatou auhoaraa e o Iehova. Ua horoa te aposetolo Paulo i te aratairaa no nia i te oraraa taa noa e te faaipoiporaa i roto i ta ˈna rata matamua i to Korinetia i te pene 7. Ua hinaaro oia ia rave ratou i te mea maitai e ia tavini â i te Atua ma to ratou aau atoa e ma te peapea ore. (Kor. 1, 7:35) Ei taata taa noa aore ra faaipoipo, a feruri i ta ˈna aˈoraa e a faaohipa i to oe huru tupuraa no te tavini atu â ia Iehova.
Na te taata taitahi e faaoti no ˈna iho
3, 4. (a) Eaha te tupu ia parau te hoa e te fetii i te hoê taata ia faaipoipo? (b) Ia au i ta Paulo aˈoraa, eaha te manaˈo tano no nia i te faaipoiporaa?
3 I manaˈo na te mau ati Iuda i te senekele matamua e ia faaipoipo iho â te taata. Te manaˈo atoa ïa i teie mahana. Mai te peu e aitâ te hoê tane i faaipoipo atura, e parau te fetii e te hoa ia ˈna ia imi i te apiti no to ratou haapeapea no ˈna. E faahiti atoa paha ratou i te hoê vahine e tano na ˈna. Te vai ra o te haafarerei atoa i te hoê tane e te hoê vahine taa noa. I te tahi taime, e faatupu teie mau raveraa i te haama, te inoino e e mutu te auhoaraa.
4 Aita roa ˈtu Paulo i faaue e faaipoipo aore ra e faaea taa noa. (Kor. 1, 7:7) Ua oaoa oia i te tavini ia Iehova ma te faaea taa noa. Ua faatura râ oia i te tiaraa o vetahi ê e faaipoipo. I teie mahana atoa, na te Kerisetiano taitahi e faaoti no ˈna iho. Aita ta vera ma e parau.
A faaohipa maitai i te oraraa taa noa
5, 6. No te aha Paulo i faaitoito ai i te mau Kerisetiano ia faaea taa noa?
5 A papai ai oia i to Korinetia, aita to Paulo e apiti. Aita râ oia i manaˈo mai te mau aratai haapaoraa o te Amuiraa faaroo Kerisetiano e mea maitai aˈe o ˈna i te feia faaipoipo. E manaˈo maitai to ˈna i te oraraa taa noa. (A taio i te Korinetia 1, 7:8.) Ua faataa oia e mea fanaˈo te mau Kerisetiano taa noa i roto i te hoê tuhaa. Eaha ïa?
6 E pinepine mea vata aˈe te hoê Kerisetiano taa noa i tei faaipoipo no te tahi mau haamaitairaa i roto i ta Iehova taviniraa. E fanaˈoraa taa ê mau ta Paulo ei aposetolo o te mau nunaa. (Roma 11:13) A taio i te Ohipa pene 13 e tae atu i te pene 20, e a apee ia ˈna e to ˈna mau hoa mitionare i roto i ta ratou pororaa i te mau tuhaa fenua apî e te haamauraa e rave rahi amuiraa. Ua faaruru oia i te mau fifi rahi i roto i ta ˈna taviniraa, ta te rahiraa o tatou i teie mahana e ore e farerei. (Kor. 2, 11:23-27, 32, 33) Ua faaoromai râ oia ma te aau tae e ua ite oia i te oaoa rahi i te faariroraa i te taata ei pǐpǐ. (Tes. 1, 1:2-7, 9; 2:19) Ahiri Paulo i faaipoipo aore ra i tamariihia, eita paha ïa e maraa ia ˈna ia rave i teie mau mea atoa.
7. Mea nafea e piti tuahine i faaohipa ˈi i to raua oraraa taa noa no te poro i te Basileia?
7 Mea rahi te Kerisetiano o te faaohipa nei i to ratou oraraa taa noa no te poro atu â i te Basileia. E pionie taa noa Sara raua Limbania i Bolivia. Ua tere raua i te hoê oire iti aita i porohia e rave rahi matahiti. No te mea aore e uira, e afata teata e e radio, e taio noa te ohipa a te taata. Ua faaite atu vetahi i te mau vea e buka a te mau Ite no Iehova ta ratou e taio noa ra, aita râ i nenei-faahou-hia. No te anaanatae o te rahiraa o te taata i ta raua pororaa, ua faaea maoro raua i reira. Ua parau te hoê vahine ruhiruhia ia raua e no te mea ua tae roa mai te mau Ite no Iehova i to ˈna oire iti, ua fatata ïa te hopea. Aita i maoro, ua haere vetahi i te mau putuputuraa a te amuiraa.
8, 9. (a) No te aha Paulo i parau ai e mea maitai ia tavini ia Iehova ei taata taa noa? (b) Eaha te tahi maitai ia tavini ia Iehova ei taata taa noa?
8 Parau mau, mea maitai atoa te pororaa a te mau Kerisetiano faaipoipo aore ra tei tamariihia i te mau tuhaa fenua fifi. No te poro râ i te tahi mau vahi, mea ohie aˈe no te mau pionie taa noa. I to Paulo papairaa i te mau amuiraa, ua ite oia e mea rahi â te rave no te poro i te evanelia. E ua hinaaro oia ia oaoa te taatoaraa mai ia ˈna i te faariroraa i te taata ei pǐpǐ. No reira oia i parau ai e mea maitai ia tavini ia Iehova ei taata taa noa.
9 Ua papai te hoê pionie taa noa no Marite: “No vetahi, eita te feia taa noa e oaoa. Ua ite râ vau e ua taaihia te oaoa mau i te auhoaraa e o Iehova. Noa ˈtu e e haapaeraa, e ô te oraraa taa noa ia faaohipa maitai oe i te reira.” E oaoa iho â te feia taa noa. Ua ite te tuahine e e aupuru iho â Iehova ia ratou e tei faaipoipo. I teie mahana, te tavini ra oia ia Iehova i te hoê fenua e hinaaro-rahi-hia ra te taata poro i te evanelia. E nehenehe anei oe ei taata taa noa e haapii atu â i te parau mau ia vetahi ê? Mai te peu e e, e ô faufaa mau â ïa to oe oraraa taa noa no ǒ mai ia Iehova.
Feia taa noa e hinaaro e faaipoipo
10, 11. E nafea Iehova e tauturu ai i te feia aitâ i ite atura i te apiti e tano?
10 I muri aˈe tau matahiti taa noa, e faaoti e rave rahi Ite taiva ore a Iehova e faaipoipo. No te ite i te apiti e tano, e ani ratou i te aratairaa a Iehova. Ua taa ia ratou e mea faufaa te reira.—A taio i te Korinetia 1, 7:36.a
11 Mai te peu e te imi ra oe i te hoê apiti e tavini ra i te Atua ma te aau atoa, a tamau i te pure ia Iehova. (Phil. 4:6, 7) Noa ˈtu e e au ra e mea maoro oe i te tiairaa, eiaha e taora i te tauera. Ua ite Iehova i to hiaai, e ia tiaturi oe ia ˈna, na ˈna e tauturu ia oe.—Heb. 13:6.
12. No te aha ia feruri maitai ai te hoê Kerisetiano ia ani te hoê taata ia ˈna e faaipoipo?
12 E ani paha te hoê taata e ere mea puai to ˈna taairaa e o Iehova aore ra e ere i te Ite no Iehova, ia oe e faaipoipo. E nafea oe? A haamanaˈo e ia maiti oe i te apiti eita e tano, mea rahi aˈe te mauiui e tupu mai i te moemoe a faaea taa noa ˈi oe. Ua faaipoipo anaˈe oe, ua taatihia oe i to apiti no te oraraa taatoa. (Kor. 1, 7:27) Eiaha ïa e ru i te faaipoipo no to oe hinaaro rahi i te hoê apiti, e tatarahapa oe a muri aˈe.—A taio i te Korinetia 1, 7:39.
Ia ineine oe no te oraraa faaipoipo
13-15. Hou a faaipoipo ai, ia aparau te hoê tane e te hoê vahine no nia i teihea mau fifi?
13 Ua parau Paulo e mea maitai ia tavini ia Iehova ei taata taa noa. Aita râ oia i hiˈo ino i te feia tei faaoti e faaipoipo. Aita, e tauturu te mau aˈoraa ta ˈna i papai i te feia faaipoipo ia faaruru i te tupu mai i muri aˈe e ia vai taati noa raua.
14 Ia faatano vetahi apiti i ta ratou huru hiˈoraa i te faaipoiporaa. A haamatau ai raua, e manaˈo paha te hoê tane e te hoê vahine e mea puai mau â to raua here. To raua anaˈe te here mai tera. E haamata raua i to raua oraraa faaipoipo ma te manaˈo e e oaoa noa raua. E manaˈo hape tera. Eita te taata e oaoa i te mau taime atoa. Parau mau, e oaoa na apiti no to raua here te tahi i te tahi. Eita râ e navai no te faaafaro i te mau fifi e tupu i roto i te faaipoiporaa.—A taio i te Korinetia 1, 7:28.b
15 I muri aˈe i te faaipoiporaa, mea rahi te apiti tei maere, tei peapea atoa no te tu ore o to ratou manaˈo i te mau mea faufaa, mai te moni, te faaanaanataeraa, te vahi faaearaa, te rahiraa taime e farerei ai i te fetii. E huru paruparu atoa to na apiti e riri ai te tahi i te tahi. A haamatau ai raua, e manaˈo paha raua e aita e apî ia aparau no nia i teie mau mea. E nehenehe râ te fifi e tupu a muri aˈe. Mea maitai ïa ia faaafaro i te reira hou a faaipoipo ai.
16. No te aha ia tu ai te manaˈo o na apiti no te faaafaro i te fifi?
16 Ia amo te hoê tane e ta ˈna vahine i ta raua hopoia, e maitai e e oaoa raua. Ia tu to raua manaˈo i te huru aˈoraa i ta raua mau tamarii e i te haapaoraa i na metua ruhiruhia. Eiaha raua e vaiiho i te mau fifi utuafare ia faataa ê ia raua. E tauturu te mau aˈoraa Bibilia ia raua ia faaafaro i te fifi, ia faaoromai i te fifi eita e afaro oioi, e ia oaoa noa.—Kor. 1, 7:10, 11.
17. No te aha te feia faaipoipo e ‘tapi ai i te mau mea o teie nei ao’?
17 Te faataa ˈtu â ra Paulo i te oraraa faaipoipo i roto i te Korinetia 1, 7:32, 33. (A taio.) “Te tapi ra” te feia faaipoipo “i te mau mea o teie nei ao,” mai te maa, te ahu, te nohoraa e te tahi atu mau mea hinaaro-mau-hia. No te aha? A faaea taa noa ˈi te hoê taeae, i horoa rahi na paha oia i to ˈna taime e puai i roto i te taviniraa. Ei tane faaipoipo râ i teie nei, ia faaohipa ïa oia i te hoê tuhaa o taua taime e puai ra no te aupuru i ta ˈna vahine. Ia na reira atoa te vahine no ta ˈna tane. Te taa ra ia Iehova, te Atua paari, te reira. Ua ite oia e ia horoa iho â te tane e ta ˈna vahine i te taime e te puai no ta ˈNa taviniraa e no te haapaari atoa i to raua faaipoiporaa.
18. Ia rave na hoa faaipoipo i teihea faatanoraa no nia i te faaanaanataeraa?
18 Te vai ra râ te tahi atu haapiiraa. Ua ite mai nei tatou e ia rave na apiti i te hoê tuhaa o te taime e te puai i roto i te taviniraa a Iehova no te haapaari i to raua faaipoiporaa. Ia faaohipa atoa ïa raua i te taime faataahia na no te faaanaanataeraa a faaea taa noa ˈi raua, no te reira. Eaha râ te huru o te vahine ia apiti noa ta ˈna tane i te tuaro e to ˈna mau hoa? Eaha te huru o te tane ia amuimui noa ta ˈna vahine e to ˈna mau hoa? E moemoe e e peapea ïa te apiti tâuˈa-ore-hia, a manaˈo atu ai e aita to ˈna hoa faaipoipo e here ra ia ˈna. Mea faufaa roa ia tutava maite na apiti i te haapaari i to raua faaipoiporaa.—Eph. 5:31.
Te titau maira Iehova ia vai viivii ore i te pae morare
19, 20. (a) No te aha ia paruru ai te feia faaipoipo ia ratou i te faaturi? (b) Eaha te fifi atâta ia atea ê maoro na hoa faaipoipo te tahi i te tahi?
19 Te tutava ra te mau tavini a Iehova i te vai viivii ore noa i te pae morare. E faaoti vetahi e faaipoipo no te ore e faaturi. Eita râ te faaipoiporaa e paruru i te hoê taata i te reira. I tahito ra, e paruruhia te hoê oire e te mau patu aano. Ia faaea noa te hoê taata i roto i te oire, eita oia e fifi. I rapaeau mai râ, mea atâta ïa no te mau eiâ e te feia ohipa ino. Te mau taotiaraa ta Iehova i haamau no te feia faaipoipo, e au ïa i te mau patu aano e haaati ra i te hoê oire. E paruruhia te feia faaipoipo i te faaturi mai te peu noa e e auraro ratou i te mau ture e taotiaraa ta Iehova i haamau no te faaipoiporaa.
20 I roto i te Korinetia 1, 7:2-5, te faataa ra Paulo e e taati noa te tane i ta ˈna iho vahine, e te vahine i ta ˈna iho tane. Ia horoa ïa raua i “te mea tia,” oia hoi te taatiraa pae tino, te tahi i te tahi e au i te feia faaipoipo. Te vai nei râ te tahi mau apiti o te reva maoro no te faafaaearaa aore ra no te ohipa, te vahine to ˈna tere e te tane i to ˈna iho, a faaere atu ai te tahi i te tahi i te “mea tia.” E nehenehe Satani e faaohipa i teie tupuraa no te vavahi i te faaipoiporaa. Auê te ati e ia hema hoê o raua i te faaturi no te ‘tia ore i te faaoromai’! E haamaitai Iehova i te mau tane o te aupuru ra i to ratou utuafare ma te ore e haafifi i to ratou faaipoiporaa.—Sal. 37:25.
A faaroo i te mau aˈoraa Bibilia
21. (a) No te aha e ere ai i te mea ohie ia faaoti e faaea taa noa aore ra e faaipoipo? (b) E nafea te mau aˈoraa o te Korinetia 1 pene 7 e tauturu mai ai?
21 E ere i te mea ohie ia faaoti e faaea taa noa aore ra e faaipoipo. Mea tia ore te taata atoa, te tumu hoi o te rahiraa o te fifi i rotopu ia ratou. E noa ˈtu e te haamaitai ra Iehova i to ˈna nunaa, eita ratou e mauruuru i te tahi taime. Ia faaohipa râ oe i te mau aˈoraa paari o te Korinetia 1 pene 7, e nehenehe oe e faaiti mai i tera mau fifi. E mauruuru Iehova ia oe, taata taa noa aore ra faaipoipo. (A taio i te Korinetia 1, 7:38.) Te haamaitairaa rahi roa ˈˈe i roto i to oe oraraa, o te farii maitai ïa a Iehova. Maoti te reira e ora ˈi oe i roto i ta ˈna ao apî. I reira, aita faahou e fifi to te tane e te vahine.
[Nota i raro i te api]
a Korinetia 1, 7:36: “Ia manao râ te hoe taata . . . oia tei paari roa, e e mea au roa ia faaipoipo; a rave noa oia i tana i hinaaro ra: eita oia e hara hia ia tuu iana ia faaipoipo.”—Te Bibilia Moˈa V.C.J.S. (1976)
b A hiˈo i te buka Te ravea e itehia ˈi te oaoa i te utuafare, pene 2, paratarafa 16-19.
Eaha ta outou e pahono?
• No te aha eiaha ˈi e parau ia vera ma ia faaipoipo?
• E nafea outou te mau tavini a Iehova e faaohipa maitai ai i to outou oraraa taa noa?
• E nafea te hoê tane e te hoê vahine o te haamatau ra e ineine ai no te faaipoiporaa?
• No te aha ia paruru ai te feia faaipoipo ia ratou i te faaturi?
[Hohoˈa i te api 16]
Te oaoa ra te feia taa noa o te faaohipa ra i to ratou taime no te tavini atu â i te Atua
[Hohoˈa i te api 18]
Ia faatano vetahi i te aha i muri aˈe i te faaipoiporaa?