VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w09 1/11 api 4-6
  • Eaha te varua moˈa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eaha te varua moˈa?
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “Te mana o te Teitei”
  • ‘Tei nia iho ia ˈu te varua o te Fatu’
  • ‘I te iˈoa o te varua moˈa’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • E ô te varua moˈa no ǒ mai ia Iehova ra
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Arataihia e te varua o te Atua mai te senekele matamua mai â
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • Te varua moˈa: puai ohipa o te Atua
    E tia anei ia tiaturi i te Toru Tahi?
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
w09 1/11 api 4-6

Eaha te varua moˈa?

UA UI Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “O vai ïa metua i ǒ outou nei e . . . ia ani mai [te tamaiti] i te iˈa, e hopoi atu anei i te ophi eiaha te iˈa, ia ˈna? E ia ani mai hoi i te huero moa, e hopoi atu anei i te pata?” (Luka 11:11, 12) Mea au na te mau tamarii no Galilea te huero moa e te iˈa; ua ite ïa ratou eaha ta ratou e hinaaro e amu.

Ua parau Iesu e mea maitai ia tamau tatou i te ani i te varua moˈa, mai te hoê tamarii poia e ani ra i te maa. (Luka 11:9, 13) Ia ite tatou eaha te varua moˈa, e maramarama ïa tatou i te ohipa faufaa a te reira i roto i to tatou oraraa. E hiˈopoa anaˈe ïa na mua eaha ta te Bibilia e haapii maira no nia i te varua moˈa.

“Te mana o te Teitei”

Te faaite maitai ra te mau Papai e e puai te varua moˈa ta te Atua e faaohipa ra no te faatupu i to ˈna hinaaro. I to te melahi Gaberiela faaararaa ia Maria, te hoê paretenia, e e fanau oia i te hoê tamaiti, ua parau atu oia: “E pou mai te Varua Maitai [“varua moˈa,” MN] i nia iho ia oe, e na te mana o te Teitei e tamǎrǔ i nia iho ia oe, e parauhia ˈi hoi tena na tamaiti moˈa, o te Tamaiti na te Atua.” (Luka 1:35) Ia au i ta Gaberiela parau, e taairaa to rotopu i te varua moˈa e “te mana o te Teitei.”

Hoê â manaˈo e itehia ra i te tahi mau irava o te Bibilia. Ua na ô te peropheta Mika: “Ua î mau . . . vau i te puai, i te varua o Iehova.” (Mika 3:8) Ua fafau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “E noaa . . . to outou mana i te Varua Maitai [“varua moˈa,” MN] ia haere mai i nia iho ia outou.” (Ohipa 1:8) Ua faahiti te aposetolo Paulo i ‘te mana o te varua’ moˈa.—Roma 15:13, 19.

Eaha ïa te faaotiraa ta tatou e huti mai? E taairaa piri to rotopu i te varua moˈa e te mana o te Atua. E faaohipa Iehova i to ˈna mana na roto i te varua moˈa. Ma te faaohie noa, o te puai ohipa o te Atua te varua moˈa. E puai maere mau â! Eita ta tatou e nehenehe e taa i te mana e hinaarohia no te poiete i te ao taatoa. Na roto i te peropheta Isaia, te faaitoito ra Iehova ia tatou ia feruri: “A nânâ na i to outou mata i nia; a hiˈo ai i tei hamani i te reira, te aratai ra oia i taua mau nuu ra i rapae ma te taiohia; e ua mairi-anaˈe-hia to ratou mau iˈoa e ana: no to ˈna ra puai rahi e te mana rahi ra, i ore ai te hoê i toe . . . i te haere mai.”—Isaia 40:26.

Te faataa ra te Bibilia e te vai mau ra te ao taatoa ma te naho e te au maite maoti te “puai,” aore ra mana, o te Atua Manahope. E puai ohipa iti rahi ïa to te Atua, e ua taaihia to tatou iho oraraa i te reira.—A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Te ohiparaa a te varua moˈa.”

E nehenehe Iehova e faaohipa i to ˈna varua moˈa i nia i te hoê faito rahi, mai i roto i te poieteraa o te ao taatoa. E nehenehe atoa râ oia e na reira i nia i te taata. Mea rahi te hiˈoraa i roto i te Bibilia o te faaite ra e ua faaitoito te Atua i ta ˈna mau tavini maoti to ˈna puai ohipa.

‘Tei nia iho ia ˈu te varua o te Fatu’

Te horoa maira te taviniraa a Iesu i te hoê hiˈoraa faahiahia e nafea te varua moˈa o te Atua e faaitoito ai i ta ˈna mau tavini. ‘Tei nia iho ia ˈu te varua o te Fatu,’ ta Iesu ïa i parau i to Nazareta. (Luka 4:18) Eaha ta Iesu i faatupu maoti ‘te mana o te varua’? (Luka 4:14) Ua faaora oia i te mau huru maˈi atoa, ua haamania i te are, ua faaamu e tausani taata i te pane e te iˈa rii, e ua faatia atoa i te taata pohe. Ua faataa te aposetolo Petero ia Iesu mai te hoê “taata i tiahia e te Atua . . . i te mau ohipa mana e te semeio, e te mau tapao ta te Atua i rave ia ˈna.”—Ohipa 2:22.

I teie mahana, aita te varua moˈa e faatupu nei i tera mau semeio. E ohipa faahiahia râ ta te reira e nehenehe e rave no tatou. Ua ineine Iehova i te horoa i to ˈna varua moˈa i ta ˈna mau tavini, mai ta Iesu i haapapu i ta ˈna mau pǐpǐ. (Luka 11:13) No reira te aposetolo Paulo i parau ai: “E tia ia ˈu te mau mea atoa nei i . . . tei tauturu mai ia ˈu.” (Philipi 4:13) E nehenehe anei te varua moˈa e na reira i roto i to outou oraraa? E pahono to muri nei tumu parau i tera uiraa.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 5]

Te tumu e ere ai te varua moˈa i te hoê taata

Te faaau ra te Bibilia i te varua moˈa i te pape. I to ˈna fafauraa e e haamaitai oia i to ˈna nunaa, ua parau te Atua: “E ninii . . . au i te pape i nia iho i tei hiaai ra; e te pape tahe i nia i te fenua mǎrô ra: e ninii atu vau i tau varua i nia iho i to huaai ra; e te maitai no ǒ nei ia ˈu nei i nia iho i to mau tamarii.”—Isaia 44:3.

Ia ninii te Atua i to ˈna varua i nia i ta ˈna mau tavini, e “î” aore ra e “faaîhia” ratou “i te Varua Maitai,” aore ra varua moˈa. Te parauhia ra e ua î, aore ra faaîhia, Iesu, Ioane Bapetizo, Petero, Paulo, Baranaba i te varua moˈa, oia atoa te mau pǐpǐ tei putuputu i te mahana Penetekose 33.—Luka 1:15; 4:1; Ohipa 4:8; 9:17; 11:22, 24; 13:9.

A feruri na: E nehenehe anei te hoê taata e ‘niniihia’ i nia e rave rahi taata? E parau anei outou e e nehenehe te hoê taata e ‘faaî’ i te hoê pǔpǔ taata? Eita ïa. Te faahiti ra hoi te Bibilia i te mau taata tei î i te paari, te ite mau, e te vai ra ˈtu â, aita roa râ e parau ra e ua î ratou i te tahi atu taata.—Luka 2:40; Kolosa 1:9.

Te taˈo Heleni i hurihia ei “varua,” o pneuʹma ïa o te horoa atoa ra i te manaˈo o te hoê mana itea ore. Ia au i te hoê titionare, “te faataa na mua ra [te taˈo pneuʹma] i te mataˈi . . . i te aho atoa; mea itea ore ïa, mea fafa ore e mea puai te varua mai te mataˈi.”—Vine’s Expository Dictionary of New Testament Words.

E ere mau â ïa te varua moˈa i te hoê taata.a

[Nota i raro i te api]

a No te faahohonu, a hiˈo i “Te parau mau no nia i te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa,” api 201-204, o te buka Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra? piahia e te mau Ite no Iehova.

[Faaiteraa i te tumu]

Photodisc/SuperStock

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono