VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w09 1/4 api 13-17
  • E faaoaoa to outou hapa ore i to Iehova aau

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E faaoaoa to outou hapa ore i to Iehova aau
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E haamanaˈo noa anaˈe o vai te enemi mau
  • E faatupu anaˈe i te hoê taairaa piri e o Iehova
  • Te paturu nei Iehova i ta ˈna mau tavini haapao maitai
  • Ua faahanahana Ioba i te iˈoa o Iehova
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
  • “A tiaturi ia Iehova”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2022
  • “E tapea vau i to ˈu hapa ore”
    A pee i to ratou faaroo
  • A tapea i to hapa ore!
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2019
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
w09 1/4 api 13-17

E faaoaoa to outou hapa ore i to Iehova aau

“E tau tamaiti, ia paari hoi oe, ia oaoa tau aau, ia tia ia ˈu ia patoi atu i tei faaino mai ia ˈu nei.”—MAS. 27:11.

1, 2. (a) Te faataa ra te buka a Ioba i teihea pariraa a Satani? (b) Eaha te faaite nei e te faaino noa nei Satani ia Iehova i muri aˈe i te tau o Ioba?

UA FAATIA Iehova ia tamata Satani i te hapa ore o ta ˈNa tavini taiva ore ra o Ioba. Ei faahopearaa, ua pau ta Ioba nǎnǎ, ua pohe ta ˈna mau tamarii, e ua maˈihia oia. Tera râ, i to Satani faahaparaa i to Ioba hapa ore, aita oia i manaˈo i te taata ra o Ioba anaˈe. “Ei iri no te iri, e riro hoi ta te taata atoa ra ei hoo i to ˈna ora,” ta Satani i faˈi. Ua faatupu teie pariraa i te hoê tumu parau tei taaihia eiaha ia Ioba anaˈe, i te tahi atu mau taata atoa râ e ua vai noa te reira i muri roa ˈˈe i to ˈna poheraa.—Ioba 2:4.

2 Fatata e 600 matahiti i muri aˈe i to Ioba mau ati, ua papai Solomona tei faaurua: “E tau tamaiti, ia paari hoi oe, ia oaoa tau aau, ia tia ia ˈu ia patoi atu i tei faaino mai ia ˈu nei.” (Mas. 27:11) Papu roa, i tera taime te aa noa ra Satani ia Iehova. Hau atu â, i roto i te hoê orama horoahia i te aposetolo Ioane, i muri iho i te huriraahia Satani mai te raˈi mai i muri noa ˈˈe i te haamauraahia te Basileia o te Atua i 1914, te itehia ra Satani ia tihotiho i te mau tavini a te Atua. Oia mau, i teie â mahana, i te mau mahana hopea roa o teie nei ao ino, te faahapa noa ra Satani i te hapa ore o te mau tavini a te Atua!—Apo. 12:10.

3. Eaha te mau haapiiraa faufaa ta tatou e huti mai i te buka a Ioba?

3 E hiˈopoa anaˈe e toru haapiiraa faufaa ta tatou e huti mai i te buka a Ioba. A tahi, te faaite maitai ra te mau ati o Ioba o vai te enemi mau o te huitaata e te tumu o te patoiraa i te nunaa o te Atua. O te Diabolo ra o Satani tera enemi. Te piti, noa ˈtu eaha te mau ati ta tatou e faaû paha, ia faatupu tatou i te hoê taairaa piri e te Atua e nehenehe ai tatou e tapea i to tatou hapa ore. Te toru, ia atihia e ia tamatahia tatou i roto i te tahi tuhaa, e paturu mai te Atua ia tatou mai ta ˈna i rave no Ioba. I teie mahana, e na reira Iehova na roto i ta ˈna Parau, ta ˈna faanahonahoraa, e to ˈna varua moˈa.

E haamanaˈo noa anaˈe o vai te enemi mau

4. O vai te parihia no te mau huru tupuraa o teie nei ao?

4 Aita e rave rahi e tiaturi nei e te vai mau ra Satani. No reira, noa ˈtu e te haapeapea ra paha ratou no te mau huru tupuraa o te ao nei, aita ratou e taa ra o vai te tumu mau—te Diabolo ra o Satani. Parau mau, o te taata te tumu o te ati e rave rahi o te huitaata. Ua faaoti to tatou na metua matamua, Adamu e o Eva, i te faataa ê mai ia raua i to raua Atua Poiete. E mai reira mai, ua haa te mau ui te tahi i muri iho i te tahi ma te paari ore roa. O te Diabolo râ tei faahema ia Eva ia orure hau i te Atua. Na ˈna i faatupu i rotopu i te huitaata tia ore e te pohepohe i te hoê faanahoraa o te ao i raro aˈe i to ˈna mana. No te mea o Satani “te atua o teie nei ao,” te faaite nei te totaiete taata i te hoê â mau huru matamua mai to ˈna ra—te teoteo, te mârô, te feii, te nounou, te haavare e te orure hau. (Kor. 2, 4:4; Tim. 1, 2:14; 3:6; a taio i te Iakobo 3:14, 15.) Ua faatupu teie mau huru i te mau aroraa poritita e haapaoraa, te riri, te viivii, e te huanane o tei faarahi i te mauiui o te huitaata.

5. Eaha ta tatou e hinaaro nei e rave e te ite faufaa roa e vai ra ia tatou?

5 E ite faufaa roa te vai ra ia tatou ei tavini na Iehova! Oia mau, ua ite tatou o vai hoi te parihia no te mau huru tupuraa o te ao e ino roa ˈtura. Aita anei tatou e hinaaro ra e apiti atu i te taviniraa no te faaite i te taata o vai mau te faahuehue rahi? E aita anei tatou e oaoa ra i te paturu i te Atua mau ra o Iehova, e i te faataa ia vetahi ê e nafea oia e faaore ai ia Satani e i te mau ati o te huitaata?

6, 7. (a) O vai te tumu o te hamani-ino-raa i te feia haamori mau? (b) E nafea tatou e pee ai i te hiˈoraa o Elihu?

6 O Satani te tumu eiaha noa o te mauiui e rave rahi o te ao nei, oia atoa râ o te patoiraa e faaûhia nei e te nunaa o te Atua. Ua faaoti papu oia e tamata ia tatou. Ua parau Iesu Mesia i te aposetolo Petero: “E Simona, e Simona, inaha, i ani na Satani ia outou e ueue mai te sitona i ueuehia ra.” (Luka 22:31) E faaû atoa tatou taitahi o te pee nei i te taahiraa o Iesu i te mau ati i roto i te tahi aore ra te tahi atu tuhaa. Ua faaau Petero i te Diabolo i te hoê “liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.” E ua na ô Paulo e: “Te feia atoa e opua e haapao i te paieti ei roto â i te Mesia ra ia Iesu, e hamani-ino-atoa-hia ïa.”—Pet. 1, 5:8; Tim. 2, 3:12.

7 E nafea tatou e faaite ai e te haamanaˈo noa ra tatou o vai te enemi mau ia atihia te hoê hoa Kerisetiano? Eiaha tatou e faaatea ê i te taeae i roto i te ati, ia haa râ tatou mai ia Elihu, tei paraparau ia Ioba mai te hoê hoa mau. E paturu tatou i to tatou taeae i roto i ta ˈna aroraa i to tatou enemi hoê roa, o Satani. (Mas. 3:27; Tes. 1, 5:25) Ta tatou fa, o te tautururaa i to tatou hoa tavini ia tapea i to ˈna hapa ore noa ˈtu te tutavaraa e titauhia, e na reira ïa o ˈna e faaoaoa ˈi i to Iehova aau.

8. No te aha aita ˈi Satani i manuïa i te tapea ia Ioba ia faahanahana ia Iehova?

8 Ua faaere Satani i te faufaa matamua a Ioba, ta ˈna ïa nǎnǎ. E mea faufaa roa teie mau animara, peneiaˈe o ta ˈna ïa imiraa. Ua faaohipa atoa râ Ioba i teie mau animara i roto i te haamoriraa. I muri aˈe i to Ioba tamâraa i ta ˈna mau tamarii, “ua tia aˈera oia i te poipoi roa, e ua hopoi i te tusia e hope aˈera na tamarii na ˈna ra; te na ô ra hoi Ioba, peneiaˈe ua hara taua mau tamarii na ˈu nei, e ua faaino hoi to ratou aau i te Atua. I na reira hoi Ioba i te mau mahana atoa.” (Ioba 1:4, 5) Inaha, e peu matauhia ia faatusia Ioba i te mau animara ia Iehova. I te haamataraa te mau ati, aita ˈtura i nehenehe faahou. Aita faahou ta Ioba “mau taoˈa rarahi” no te faahanahana ia Iehova. (Mas. 3:9) Ua nehenehe mau râ te vaha o Ioba e faahanahana ia Iehova!

E faatupu anaˈe i te hoê taairaa piri e o Iehova

9. Eaha te mea faufaa roa i roto i to tatou oraraa?

9 E taata ona aore ra veve anei tatou, apî aore ra ruhiruhia, oraora maitai aore ra maˈimaˈi, e nehenehe tatou e faatupu i te hoê taairaa piri e o Iehova. Noa ˈtu eaha te mau ati ta tatou e faaû nei, ia tapiri roa tatou i te Atua e vai hapa ore ai tatou taitahi e e faaoaoa ˈi tatou i te aau o Iehova. Ua rave atoa te tahi mau taata tei ite rii noa i te parau mau i te hoê tiaraa itoito e ua tapea ratou i to ratou hapa ore.

10, 11. (a) Ua nafea te hoê tuahine i te tamataraahia to ˈna hapa ore? (b) Eaha te pahonoraa mana a teie tuahine ia Satani?

10 A feruri na i te hiˈoraa o te tuahine Valentina Garnovskaya, te hoê o te mau Ite e rave rahi i Rusia o tei tapea i to ratou hapa ore i mua i te mau ati uˈana mai ia Ioba haapao maitai ra. I 1945, ua fatata e 20 matahiti to ˈna i to te hoê taeae pororaa ia ˈna. Ua hoˈi atu teie taeae e piti atu â taime no te paraparau no nia i te Bibilia, aita râ oia i ite faahou i teie taeae. Noa ˈtu â râ, ua haamata Valentina i te poro i to ˈna feia tapiri. Ei faahopearaa, ua haruhia oia e ua faautuahia e vau matahiti i roto i te hoê aua tapearaa. I 1953 ua matara mai oia e i reira iho ua rave â oia i ta ˈna ohipa pororaa. Ua haru-faahou-hia o ˈna e ua tapeahia—i teie taime hoê ahuru matahiti i te maoro. I muri aˈe i to ˈna faaearaa e rave rahi matahiti i roto i te hoê aua tapearaa, ua hopoihia oia i roto i te hoê aua e tuahine to reira e e Bibilia ta ratou. I te hoê mahana ua faaite te hoê tuahine i te Bibilia ia Valentina. E taime oaoaraa mau â tera! A feruri na, te Bibilia noa ta Valentina i ite, o te Bibilia ïa i roto i te rima o te taeae tei poro ia ˈna i 1945!

11 I 1967, ua tuuhia Valentina e i te pae hopea ua nehenehe oia e faataipe i ta ˈna pûpûraa na Iehova i to ˈna bapetizoraa i roto i te pape. Ua faaohipa oia ma te itoito rahi i to ˈna tiamâraa no te apiti i te taviniraa e tae roa ˈtu i 1969. I tera matahiti, ua haru-faahou-hia râ oia, e i teie taime ua faautuahia e ohipa e toru matahiti i roto i te fare auri. Ua tamau noâ Valentina i te poro. Hou oia a pohe ai i 2001, ua tauturu o ˈna e 44 taata ia haapii i te parau mau. Ua faaea oia e 21 matahiti i roto i te mau fare auri e te mau aua tapearaa. Ua ineine oia i te haapae i te mau mea atoa, to ˈna atoa tiamâraa, no te vai hapa ore noa. I te pae hopea o to ˈna oraraa, ua parau Valentina e: “Aita roa ta ˈu e vahi no te ora. Tei roto i te hoê noa afata vairaa ahu ta ˈu mau tauihaa atoa, ua oaoa râ vau e ua mauruuru i te taviniraa ia Iehova.” E pahonoraa mana mau teie ta Valentina ia Satani tei parau e aita e taata e vai taiva ore noa i te Atua i mua i te mau ati! (Ioba 1:9-11) Ua papu ia tatou e ua faaoaoa o ˈna i to Iehova aau e te tiai ru nei te Atua i te taime e faaora faahou ai oia ia Valentina e te taatoaraa tei pohe ma te haapao maitai na roto i te tia-faahou-raa.—Ioba 14:15.

12. Eaha te tuhaa o te here i roto i to tatou taairaa e o Iehova?

12 Ua taaihia to tatou faahoaraa ia Iehova i to tatou here ia ˈna. Ua faahiahia tatou i to te Atua mau huru maitatai e e rave tatou i te mau mea atoa no te ora ia au i ta ˈna mau opuaraa. Taa ê atu i ta te Diabolo e parau ra, te horoa nei tatou i to tatou here ia Iehova ma te opua mau e ma te fati ore roa. Te faaitoito nei teie here haavare ore ia tatou ia vai hapa ore noa i mua i te tamataraa. I to ˈna aˈe pae, ‘te tiai ra Iehova i te haerea o to ˈna ra feia moˈa.’—Mas. 2:8; Sal. 97:10.

13. E nafea Iehova e hiˈo ai i ta tatou e rave ra no ˈna?

13 E turai te here ia tatou ia faahanahana i te iˈoa o Iehova, noa ˈtu eaha to tatou mau taotiaraa i to tatou manaˈoraa. Te ite nei oia i to tatou mau hinaaro maitatai, e aita oia e haava ra ia tatou mai te peu e aita tatou e rave ra i te taatoaraa o ta tatou i opua. Te mea faufaa e ere noa eaha ta tatou e rave ra, no te aha atoa râ tatou e rave ai i te reira. Noa ˈtu e ua mauiui roa Ioba e ua faaoromai rahi, ua faaite o ˈna i to ˈna hinaaro i to Iehova mau eˈa i te feia tei faahapa ia ˈna. (A taio i te Ioba 10:12; 28:28.) I te pene hopea o te buka a Ioba, ua faaite te Atua i to ˈna riri ia Eliphaza, Biladada, e ia Zophara no te mea aita ratou i parau i te parau mau. I te hoê â taime, ua faaite Iehova i to ˈna mauruuru ia Ioba ma te faahiti ia ˈna ei “tau tavini” e maha taime e ma te faaue ia ˈna ia arai no teie feia rave hara. (Ioba 42:7-9) Ia na reira tatou atoa i te ohipa e farii maitai ai Iehova ia tatou.

Te paturu nei Iehova i ta ˈna mau tavini haapao maitai

14. Mea nafea Iehova i tauturu ai ia Ioba ia taui i to ˈna huru feruriraa?

14 Ua vai hapa ore noa Ioba noa ˈtu e e taata tia ore oia. I te tahi mau taime, i raro aˈe i te faateimaharaa uˈana, e manaˈo hape to ˈna. Ei hiˈoraa, ua parau oia ia Iehova e: “Te tiaoro nei au ia oe, aita râ oe e faaroo mai ia ˈu. . . . E ua rave hua mai to rima puai ia ˈu.” Hau atu â, ua haafaufaa noa oia i te faatia ia ˈna iho i to ˈna parauraa: “E ere to ˈu i te paieti ore” e “e ere râ i to te rave ino o tau rima; e aita hoi ta ˈu pure i viivii.” (Ioba 10:7; 16:17; 30:20, 21) Teie râ, ua tauturu mǎrû Iehova ia Ioba ma te ui i te mau uiraa te tahi i muri iho i te tahi ia ore Ioba e manaˈo noa ia ˈna iho. Ua nehenehe atoa te reira e tauturu ia Ioba ia ite maitai i te teitei hau ê o te Atua e te huru haihai roa o te taata. Ua farii Ioba i te aratairaa ma te faatitiaifaro ia ˈna.—A taio i te Ioba 40:8; 42:2, 6.

15, 16. E nafea Iehova e tauturu ai i ta ˈna mau tavini i teie tau?

15 Te pûpû atoa nei Iehova i te aratairaa mǎrû e te aˈoraa i ta ˈna mau tavini i teie tau. Hau atu â, e fanaˈo tatou i te mau maitai rahi. Ei hiˈoraa, ua pûpû Iesu Mesia i te tusia taraehara ei niu no te faaoreraa i te hara. Na nia i te niu o tera tusia e fanaˈo ai tatou i te hoê taairaa piri e te Atua noa ˈtu to tatou huru tia ore. (Iak. 4:8; Ioa. 1, 2:1) Ia faaû tatou i te mau ati, e nehenehe tatou e pure ia turu e ia faaitoito mai te varua moˈa o te Atua ia tatou. Hau atu â, e Bibilia taatoa ta tatou, e mai te peu e e taio e e feruriruri tatou i tei papaihia, e faaineine ïa tatou ia tatou no te mau tamataraa o te faaroo. O te haapiiraa te tauturu nei ia tatou ia taa i na tumu parau o te mana arii o te ao taatoa e o te hapa ore o te taata taitahi.

16 Hau atu â, e maitai-rahi-hia tatou i te riroraa ei tuhaa o te autaeaeraa e ati aˈe te fenua o ta Iehova e faaamu nei i te pae varua na roto i “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mat. 24:45-47) I roto fatata 100 000 amuiraa a te mau Ite no Iehova, e faatupuhia te mau putuputuraa no te haapii e te faaitoito ia tatou ia faaû i te mau tamataraa o te faaroo te nehenehe e tupu mai. E faahohoˈahia te reira e te ohipa i tupu i nia ia Sheila, te hoê potii Ite e ora ra i Heremani.

17. E nafea te ohipa i tupu i nia i te hoê potii e faaite ai e mea paari ia haere tamau i te mau putuputuraa Kerisetiano?

17 I te hoê mahana i te fare haapiiraa, aita e taata no te tiai i te piha haapiiraa a Sheila. Ua faaoti to ˈna mau hoa haapiiraa e tamata i te hoê iri oui-ja. Ua faarue oioi Sheila i te piha haapiiraa, e ua oaoa i ta ˈna i rave i to ˈna faarooraa i te ohipa i tupu i muri iho. I to ratou faaohiparaa i te iri oui-ja, ua aehuehu vetahi piahi i te vairaa mai te mau demoni e ua horo ma te mehameha. Eaha râ tei tauturu ia Sheila ia faaoti e faarue oioi i te piha? “Tau mahana hou teie tupuraa, ua hiˈopoahia te parau no te mau fifi atâta o te iri oui-ja i te hoê putuputuraa i te Piha a te Basileia. Ua ite ïa vau eaha ta ˈu e rave,” ta Sheila e faataa ra. “Ua hinaaro vau e faaoaoa ia Iehova, mai ta te Bibilia e parau ra i roto i te Maseli 27:11.” Auê te maitai e tei taua putuputuraa ra o Sheila e te faaroo maitai ra i te porotarama!

18. E faaoti papu oe e rave i te aha?

18 E faaoti papu anaˈe e pee maite i te aratairaa a te faanahonahoraa a te Atua. Ma te tamau i te haere i te mau putuputuraa, te taio i te Bibilia, te haapii i te mau papai niuhia i nia i te Bibilia, te pure, e te faahoaraa i te mau Kerisetiano feruriraa paari, e noaa ˈi ia tatou te aratairaa e te turu hinaarohia. Te hinaaro nei Iehova ia upootia tatou, e te tiaturi nei oia e vai taiva ore noa tatou. E fanaˈoraa taa ê ia faahanahana tatou i te iˈoa o Iehova, ia vai hapa ore noa, e ia faaoaoa i te aau o Iehova!

Te haamanaˈo ra anei outou?

• O Satani te tumu o teihea mau tupuraa e ati?

• Eaha te mea faufaa roa i roto i to tatou oraraa?

• Eaha te niu o to tatou faahoaraa ia Iehova?

• Eaha te tahi mau ravea e tauturu ai Iehova ia tatou i teie tau?

[Hohoˈa i te api 15]

Te hinaaro ra anei oe e faaite i te ite faufaa roa e vai ra ia oe?

[Hohoˈa i te api 16]

E nehenehe tatou e tauturu i te mau hoa Kerisetiano ia vai hapa ore noa

[Hohoˈa i te api 17]

Ua ineine Valentina i te haapae i te mau mea atoa no te vai hapa ore noa

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono