E nafea tatou e hiˈo ai i te taata a piri mai ai te mahana o Iehova?
“Aore te Fatu i faaroaroa i ta ˈna i parau maira, . . . e faaoromai rahi râ to ˈna ia tatou, aita roa i hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa.”—PETERO 2, 3:9.
1, 2. (a) Eaha to Iehova manaˈo i te taata i teie mahana? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e nehenehe e ui?
UA FAAUEHIA te mau tavini a Iehova e “faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ.” (Mataio 28:19) A rave ai tatou i teie ohipa e a tiai ai i “te mahana rahi o Iehova,” e mea faufaa ia hiˈo tatou i te taata ia au i ta ˈna hiˈoraa. (Zephania 1:14) E nafea Iehova e hiˈo ai i te taata? Te na ô ra te aposetolo Petero e: “Aore te Fatu i faaroaroa i ta ˈna i parau maira, mai ta te tahi pae i parau ra e, e faaroaroa; e faaoromai rahi râ to ˈna ia tatou, aita roa i hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa.” (Petero 2, 3:9) I te hiˈoraa a te Atua, e nehenehe e noaa i te taata te tatarahapa. E “hinaaro [oia] i te taata atoa ia ora, e ia noaa te ite i te parau mau.” (Timoteo 1, 2:4) E mauruuru atoa o Iehova ia ‘fariu mai te taata i ta ˈna parau ino e ia ora’!—Ezekiela 33:11.
2 Te pee ra anei tatou iho nei i ta Iehova hiˈoraa i te taata? Mai ia ˈna, te hiˈo ra anei tatou i te taata o te mau opu e nunaa atoa ei “mamoe” no a muri aˈe “no tana ra aua”? (Salamo 100:3; Ohipa 10:34, 35) E hiˈopoa mai tatou e piti hiˈoraa o te faaite mai i te faufaaraa ia mau maite i te manaˈo o te Atua. I roto i na hiˈoraa e piti, mea piri roa te haamouraa, e ua ite ê na te mau tavini a Iehova i te reira. E auraa taa ê iho â to teie nau hiˈoraa a tiai ai tatou i te mahana rahi o Iehova.
I mau na o Aberahama i to Iehova manaˈo
3. Eaha to Iehova manaˈo i to Sodoma e to Gomora mau taata?
3 Te hiˈoraa matamua, o te patereareha haapao maitai ïa o Aberahama e na oire iino o Sodoma e o Gomora. I to Iehova faarooraa i te ‘auê rahi no nia ia Sodoma e ia Gomora,’ aita oia i haamou i na oire e to reira mau taata atoa i reira iho. Na mua, ua hiˈopoa oia. (Genese 18:20, 21) Ua tonohia e piti melahi i Sodoma, e ua parahi raua i te fare o te taata parau-tia ra o Lota. I te po a tae mai ai na melahi, “ua haere paatoa maira te taata atoa o taua oire ra, . . . te taata apî e te ruhiruhia, ua haaati maira i taua fare ra,” ma te hinaaro e taoto i na melahi. Ua tano iho â ia haamouhia te feia o taua oire ra no te mea ua ino roa ratou. Ua parau râ na melahi ia Lota e: “O vai ma anaˈe â to to oe ra fetii i toe i ǒ nei? e hunoa, e ta oe ra mau tamarii tamaroa, e ta oe ra mau tamahine, o ta oe atoâ ra i roto i te oire, e rave, e aratai i rapae.” Ua horoa o Iehova i te ravea e ora ˈi te tahi pae o taua oire ra, i te pae hopea râ, o Lota e ta ˈna na tamahine e piti anaˈe tei ora mai i te haamouraa.—Genese 19:4, 5, 12, 16, 23-26.
4, 5. No te aha Aberahama i taparuparu ai no te feia o Sodoma, e ua tuati anei ta ˈna hiˈoraa i te taata i ta Iehova?
4 I teie nei, e hoˈi anaˈe na i te taime a faaite ai Iehova i to ˈna hinaaro e hiˈopoa i na oire o Sodoma e Gomora. I reira ïa to Aberahama taparuparuraa e: “Peneiaˈe e pae ahuru pue taata parau-tia tei taua oire ra: e haamou â oe, eita oe e faaora i taua vahi ra i taua na taata parau-tia e pae ahuru i roto ra? [Eita e nehenehe e ferurihia e e na reira oe i te taparahi i te feia parau-tia e te feia iino atoa e ia hoê atoa huru ta oe e rave i te feia parau-tia, e te feia iino. Eita e nehenehe e ferurihia e e na reira oe. Eita anei te Haava i to te ao atoa nei e rave i te mea tia]?” E piti taime to Aberahama parauraa “eita e nehenehe e ferurihia e e na reira oe.” Na roto i ta ˈna i ite, ua taa ia Aberahama e eita o Iehova e haamou i te feia parau-tia e te feia iino. I to Iehova parauraa e eita oia e haamou ia Sodoma mai te peu e “e pae ahuru pue taata parau-tia tei taua oire ra,” ua faaiti riirii mai o Aberahama i te numera a raeahia ˈtu ai hoê ahuru.—Genese 18:22-33; MN.
5 E faaroo anei o Iehova i ta Aberahama taparuparuraa ahiri aita i tuati i to ˈna iho manaˈo? Eita iho â ïa. Ei ‘taua no te Atua,’ eita e ore e ua ite e ua pee o Aberahama i to ˈNa manaˈo. (Iakobo 2:23) I to Iehova haapaoraa ˈtu ia Sodoma e ia Gomora, ua hinaaro oia e feruri i ta Aberahama taparuparuraa. No te aha? No te mea eita roa to tatou Metua i te raˈi e “hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa.”
Mea taa ê roa ta Iona hiˈoraa i te taata
6. Eaha te huru o to Nineve i mua i ta Iona faaiteraa?
6 I teie nei, e hiˈopoa mai tatou i te piti o te hiˈoraa—to Iona. I roto i teie hiˈoraa, o Nineve te oire tei faataahia no te haamouraa. Ua faauehia te peropheta Iona e faaite haere e “ua tae roa” te ino o taua oire ra ‘i mua i to Iehova aro.’ (Iona 1:2) E oire rahi roa o Nineve e te mau vahi tapiri, ‘e toru mahana e ati ai.’ I to Iona auraroraa e haereraa i Nineve i te pae hopea, ua faaite noa oia e: “E piti taau mahana toe e taihitumuhia ˈi Nineve.” I reira, “ua faaroo atura to Nineve i te Atua, e ua poro atura i te haapaeraa maa, e ua ahu atura i te ahu oto.” O te arii o Nineve atoa tei tatarahapa.—Iona 3:1-6.
7. Eaha to Iehova manaˈo i te haerea tatarahapa o to Nineve?
7 Mea taa ê roa te huru i Sodoma! Eaha to Iehova manaˈo i te feia tatarahapa o Nineve? Te na ô ra te Iona 3:10 e: “Ua tatarahapa ihora te Atua i te ino ta ˈna i parau ra e, e tuu mai i nia ia ratou, e aore aˈera oia i na reira mai.” Te auraa e “ua tatarahapa” o Iehova, oia ïa ua taui oia i ta ˈna haaraa i nia i to Nineve no te mea ua taui ratou i to ratou haerea. Aita te mau ture aveia a te Atua i taui, ua taui râ o Iehova i ta ˈna faaotiraa i to ˈna iteraa i te tatarahapa o to Nineve.—Malaki 3:6.
8. No te aha o Iona i peapea ˈi?
8 I to Iona iteraa e eita o Nineve e haamouhia, ua pee anei oia i to Iehova manaˈo? Aita, te parauhia maira hoi e: “Mauiui roa aˈera Iona, e rahi atura to ˈna riri.” Ua aha ˈtu â o Iona? Te na ô ra te faatiaraa e: “Ua pure atura oia ia Iehova, na ô atura, E parau atu vau ia oe, e Iehova, e ere anei teie ta ˈu i parau ia ˈu i parahi i to ˈu ra fenua? i horo ai hoi au i Taresisa i mutaaihora; ua ite na hoi au e, e Atua hamani maitai oe e te aroha, e te riri vave ore, e te hamani maitai rahi, e e tatarahapâ oe i te ino.” (Iona 4:1, 2) Ua ite o Iona i te mau huru maitatai o Iehova. I tera râ taime, ua peapea te peropheta e aita i pee i ta te Atua hiˈoraa i te feia tatarahapa o Nineve.
9, 10. (a) Eaha ta Iehova i haapii ia Iona? (b) No te aha tatou e nehenehe ai e manaˈo e ua farii o Iona i ta Iehova hiˈoraa i to Nineve i te pae hopea?
9 Ua reva ˈtura o Iona i rapae au ia Nineve, ua hamani i te tahi tamaru, e ua parahi ihora i raro aˈe i taua maru ra “ia ite oia i te hopea o taua oire ra.” Ua faatupu ihora o Iehova i te hoê kikiuna ei tamaru no Iona. I te poipoi aˈe râ, ua maemae taua kikiuna ra. I to Iona ririraa no te reira, ua na ô Iehova e: “E hinaaro faaherehere to oe i teie nei kikiuna . . . E eiaha vau nei e faaherehere ia Nineve, i tera ra oire rahi, e ono taau tausaniraa i te taata aore i ite i to ratou rima atau e to ratou rima aui; e te puaa atoa hoi e rave rahi?” (Iona 4:5-11) Auê ïa haapiiraa ia Iona no nia i ta Iehova hiˈoraa i te taata!
10 Aita i papaihia ta Iona pahonoraa i ta te Atua parau no nia i te faaherehereraa i to Nineve. Mea papu râ e ua faatitiaifaro te peropheta i ta ˈna hiˈoraa i te feia tatarahapa o Nineve. Tera ta tatou e parau i te mea e ua faaohipa o Iehova ia ˈna no te papai i teie faatiaraa faauruahia.
Mai te aha to outou huru?
11. E nafea Aberahama e hiˈo ai i te taata e ora nei i teie mahana?
11 I teie mahana, te tiai nei tatou i te tahi atu haamouraa—to teie nei faanahoraa ino o te mau mea i te roaraa o te mahana rahi o Iehova. (Luka 17:26-30; Galatia 1:4; Petero 2, 3:10) E nafea o Aberahama e hiˈo ai i te taata e ora ra i roto i teie nei ao e fatata i te haamouhia? Eita e ore e e tapitapi oia i te feia aitâ i faaroo i “te evanelia o te basileia.” (Mataio 24:14) Ua taparuparu noa Aberahama i te Atua no nia i te feia parau-tia i Sodoma. Te tapitapi ra anei tatou iho nei i te feia o te faarue i te mau peu a teie nei ao e faaterehia ra e Satani mai te peu e e horoahia ˈtu te ravea e tatarahapa ˈi e e tavini ai ratou i te Atua?—Ioane 1, 5:19; Apokalupo 18:2-4.
12. No te aha e mea ohie ai ia pee i te hoê huru e au i to Iona i nia i te taata ta tatou e farerei i roto i ta tatou taviniraa, e eaha ta tatou e nehenehe e rave?
12 E mea tano ia hinaaro ru e ia mou te ino. (Habakuka 1:2, 3) E mea ohie roa râ ia pee i te hoê huru e au i to Iona, ma te ore e tapitapi i te maitai o te taata e nehenehe e tatarahapa. E parau mau iho â râ mai te peu e e farerei noa tatou i te feia tâuˈa ore, te patoi, aore ra te mârô atoa ia poro atu tatou i te poroi o te Basileia i to ratou fare. E nehenehe e moe ia tatou te feia ta Iehova e haaputu i rapae au i teie nei faanahoraa ino o te mau mea. (Roma 2:4) Mai te peu e e faaite mai te hiˈopoa-maite-raa ia tatou iho e te pee rii ra tatou i to Iona manaˈo matamua i to Nineve, e nehenehe tatou e pure ia Iehova ia tauturu mai ia pee i to ˈna manaˈo.
13. No te aha e nehenehe ai e parau e te tapitapi nei o Iehova i te taata i teie mahana?
13 Te tapitapi nei o Iehova i te feia aitâ e tavini ra ia ˈna, e te faaroo ra i te mau taparuparuraa a to ˈna nunaa pûpûhia. (Mataio 10:11) Ei hiˈoraa, ‘e faatia mai oia ia ratou e ore roa e mahia’ ei pahonoraa i ta ratou mau pure. (Luka 18:7, 8) Hau atu â, e faatupu o Iehova i ta ˈna mau parau fafau e mau opuaraa atoa i te taime ta ˈna iho i faataa. (Habakuka 2:3) E tamâ atoa oia i te fenua i te taatoaraa o te ino, mai ia ˈna i haamou ia Nineve i muri aˈe i to reira feia topa-faahou-raa i roto i te ino.—Nahuma 3:5-7.
14. E mea maitai ia aha tatou a tiai noa ˈi i te mahana rahi o Iehova?
14 Hou teie nei faanahoraa ino o te mau mea e mou ai i te roaraa o te mahana rahi o Iehova, e tiai anei tatou ma te faaoromai e ma te faaitoito rahi i te rave i to ˈna hinaaro? Aita tatou i ite i te mau parau rii atoa o te aanoraa o te ohipa pororaa e ravehia ˈi hou te mahana o Iehova e tae mai ai, ua ite râ tatou e e porohia te evanelia o te Basileia e ati aˈe te fenua atoa mai ta te Atua e hinaaro hou te hopea e tae mai ai. E mea maitai ïa ia tapitapi tatou i “tei hinaarohia” e faataehia mai a tamau ai o Iehova i te faaî i to ˈna fare i te hanahana.—Hagai 2:7.
Na ta tatou mau ohipa e faaite i ta tatou hiˈoraa i te taata
15. Eaha te turai ia tatou ia haafaufaa ˈtu â i te pororaa?
15 Te ora nei paha tatou i roto i te hoê tuhaa fenua e ere ta tatou pororaa i te mea farii-maitai-hia e eita ta tatou e nehenehe e haere e faaea i te vahi e hinaaro-rahi-hia ˈi te feia poro i te Basileia. Peneiaˈe hoê ahuru te itea mai i roto i ta tatou tuhaa fenua hou te hopea e tae mai ai. I to tatou manaˈo, e au anei ia imihia tera na hoê ahuru? Ua “aroha” o Iesu i te mau nahoa taata no te mea “ua purara ratou e ua faarue-taue-hia, mai te mamoe tiai ore ra.” (Mataio 9:36) Na roto i te haapiiraa i te Bibilia e te taio-maite-raa i te mau tumu parau o Te Pare Tiairaa e te Réveillez-vous!, e taa ˈtu â ia tatou te ati o teie nei ao. E taa ˈtu â ia tatou te faufaaraa ia poro i te evanelia. Hau atu â, ia faaohipa tatou ma te mauruuru i te mau papai bibilia e horoahia maira na roto i “te tavini haapao maitai e te paari,” e nehenehe tatou e taparuparu maite atu â i te taata i roto i te mau tuhaa fenua poro-pinepine-hia.—Mataio 24:45-47; Timoteo 2, 3:14-17.
16. E nafea tatou e haamaitai ai i ta tatou taviniraa?
16 Ia tapitapi tatou i te feia e farii paha i te poroi bibilia faaora, e turaihia tatou ia feruri i te mau taime e te mau ravea rau e paraparau ai tatou i te taata i roto i ta tatou taviniraa. Te ite ra anei tatou e mea rahi aita i te fare ia haere atu tatou? Mai te peu e e, e haamaitai ïa tatou i ta tatou taviniraa ma te taui i te taime e te vahi e poro ai tatou. E haere te taata e taiˈa i te taime e noaa ˈi te iˈa. E nehenehe atoa anei tatou e na reira i roto i ta tatou ohipa ravaairaa i te pae varua? (Mareko 1:16-18) No te aha e ore ai e tamata i te poro i te taperaa mahana e na roto i te niuniu paraparau, mai te peu e e au i te ture? Ua itea i te tahi pae e e ‘mau vahi ravaairaa’ maitatai te mau vairaa pereoo, te mau tapearaa pereoo rahi, te mau titoraa mori, e te mau fare toa rahi. E ite-atoa-hia to tatou huru e au i to Aberahama ia faaohipa tatou i te mau taime maitatai no te poro ma te faanaho-ore-hia.
17. E nafea tatou e faaitoito ai i te mau mitionare e te tahi atu e tavini ra i te ara?
17 Mea rahi tei ore â i faaroo i te poroi o te Basileia. Hau atu â i ta tatou pororaa, e nehenehe anei tatou e faaite i to tatou tapitapi i tera mau taata mai i ǒ tatou atu? Ua matau anei tatou i te tahi mau mitionare aore ra tavini taime taatoa e haa ra i te ara? Mai te peu e e, e nehenehe tatou e papai ia ratou no te faaite i to tatou mauruuru no ta ratou ohipa. E nafea te reira e faaite ai i te tapitapi i te rahiraa o te taata? E nehenehe ta tatou mau rata faaitoitoraa e te haapopouraa e turai i te mau mitionare ia faaea noa i roto i ta ratou tuhaa taviniraa, a tauturu atu ai e rave rahi atu â taata ia ite i te parau mau. (Te mau tavana 11:40) E nehenehe atoa tatou e pure no te mau mitionare e no te feia e hiaai ra i te parau mau i te tahi atu mau fenua. (Ephesia 6:18-20) Te tahi atu ravea, o te horoaraa ïa i te ô moni no te ohipa a te mau Ite no Iehova i te ao nei.—Korinetia 2, 8:13, 14; 9:6, 7.
E nehenehe anei outou e taui i te faaearaa?
18. Eaha ta te tahi mau Kerisetiano i rave no te faahaere i te mau faufaa a te Basileia i mua i te fenua ta ratou e faaea ra?
18 No ta ratou mau tutavaraa haapae, ua haamaitaihia te feia o tei haere i te mau vahi i hinaaro-rahi-hia ˈi te feia poro i te Basileia. Area te tahi atu mau Ite no Iehova tei faaea noa i to ratou fenua, ua haapii ïa i te hoê reo ê no te tauturu i te feia ěê i te pae varua. E mea hoona mau â tera mau tutavaraa. Ei hiˈoraa, ua manava e hitu Ite e tauturu ra i te mau Tinito i te hoê oire i Texas, i te Hau Amui no Marite, 114 taata i te oroa Amuraa maa a te Fatu i te matahiti 2001. Ua itea i tera feia e tauturu ra i tera mau taata e ua ineine ta ratou aua pororaa no te ootiraa.—Mataio 9:37, 38.
19. Eaha te tano ia rave ia manaˈo outou e faaea i te hoê fenua ê no te faahaere i te pororaa i te Basileia i mua i reira?
19 Te manaˈo ra paha outou e to outou utuafare e e nehenehe ta outou e haere e faaea i te vahi e hinaaro-rahi-hia ˈi te feia poro i te Basileia. Oia mau, e haerea paari ia mata na i “te parahi i raro, a taio ai i te taoˈa e oti ai.” (Luka 14:28) E parau mau iho â râ ia manaˈo te hoê taata e faaea i te hoê fenua ê. E mea maitai ïa ia ui i teie mau uiraa: ‘E maraa anei ia ˈu ia faatamaa i to ˈu utuafare? E noaa mai anei te hoê visa e tano? Ua ite ê na anei au i te reo o te fenua, aore ra e hinaaro anei au e haapii atu? Ua manaˈo anei au i te ahuaraˈi e te taˈere? E nehenehe iho â anei au e riro ei tauturu “haamahanahana” eiaha râ e faateimaha i te mau hoa faaroo i taua fenua ra?’ (Kolosa 4:10, 11) No te ite eaha te hinaarohia i te fenua ta outou e manaˈo ra e faaea, e mea tano noa ia papai i te amaa a te mau Ite no Iehova e tiaau ra i te pororaa i tera vahi.a
20. Mea nafea to te hoê Kerisetiano apî horoaraa ia ˈna iho no te maitai o te mau hoa faaroo e te tahi atu i te hoê fenua ê?
20 Ua faaroo te hoê Kerisetiano tei apiti i te paturaa o te mau Piha a te Basileia i Tapone e te hinaarohia ra te mau rave ohipa aravihi no te hamani i te hoê vahi haamoriraa i Paraguay. I te mea e tane apî taa noa oia, ua reva oia i taua fenua ra e ua haa ma te taime taatoa e vau avaˈe i te maoro. I te roaraa o to ˈna faaearaa i ǒ, ua haapii oia i te reo Paniora e ua faatere i te mau haapiiraa bibilia. Ua ite oia e te hinaarohia ra te feia poro i te Basileia i taua fenua ra. Ua hoˈi oia i Tapone, ua hoˈi oioi faahou oia i Paraguay e ua tauturu i te haaputu i te taata i roto i taua iho Piha a te Basileia ra.
21. Eaha ta tatou tapitapiraa matamua e to tatou manaˈo a tiai ai tatou i te mahana rahi o Iehova?
21 Na te Atua e faaoti e ua rave-faahope-roa-hia te pororaa, ia au i to ˈna hinaaro. I teie mahana, te faatupu oioi nei oia i te ootiraa hopea i te pae varua. (Isaia 60:22) No reira, a tiai noa ˈi tatou i te mahana o Iehova, e rave anaˈe ma te itoito rahi i te ohipa ootiraa e e hiˈo anaˈe i te taata ia au i ta to tatou Atua î here hiˈoraa.
[Nota i raro i te api]
a Aita e faufaa ia faanaho outou iho i te haere e faaea i te hoê fenua ua opanihia aore ra ua taotiahia te pororaa. E nehenehe te feia poro i te Basileia e haa ra ma te faaiteite ore i roto i tera mau tupuraa e fifihia.
Te haamanaˈo ra anei outou?
• A tiai ai tatou i te mahana o Iehova, e nafea tatou e hiˈo ai i te taata?
• Eaha to Aberahama manaˈo i te feia parau-tia e faaea ra i Sodoma?
• Eaha to Iona manaˈo i te feia tatarahapa o Nineve?
• E nafea tatou e faaite ai e te pee ra tatou i to Iehova manaˈo i te taata tei ore â i faaroo i te evanelia?
[Hohoˈa i te api 16]
Ua hiˈo o Aberahama i te taata ia au i ta Iehova hiˈoraa
[Hohoˈa i te api 17]
Ua pee atura o Iona i to Iehova manaˈo i te feia tatarahapa o Nineve
[Hohoˈa i te api 18]
Ia tapitapi tatou i te taata, e turaihia tatou ia feruri i te mau taime e te mau ravea rau e poro ai tatou i te evanelia