VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w00 15/8 api 8-11
  • Te revaraa i te mau motu no Patitifa—No te rave i te ohipa!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te revaraa i te mau motu no Patitifa—No te rave i te ohipa!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • Upoo parau iti
  • Te haapao ra te mau rave ohipa no te mau nunaa e rave rahi i te hoê hinaaro faufaa roa
  • Te horoa ra te paturaa i te hoê faaiteraa maitai
  • Mau haapaeraa aita e tatarahapa
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
w00 15/8 api 8-11

Te revaraa i te mau motu no Patitifa—No te rave i te ohipa!

UA RAHI aˈe te taata i tei matauhia i te mau vahi tiairaa i te mau tauraa manureva no te mau nunaa atoa i Brisbane e i Sydney, i Auteralia. Te reva ra e 46 taata i te mau motu mahanahana no Hamoa no te farerei atu e 39 taata ê atu no Niu Zelani, Vaihi, e te mau Hau Amui. Mea taa ê roa ta ratou mau tauihaa—na mua roa te vai ra te mau tauihaa tamuta, mai te hamara, te êê, e te matini hou apoo—e ere teie i te mau mea ta te hoê taata e afai ia reva oia i te hoê motu nehenehe no Patitifa. Ta ratou râ ohipa faauehia, mea faahiahia roa ïa.

Na ratou iho i aufau i to ratou tere, e te haere ra ratou e rave i te ohipa e piti hebedoma i te maoro ei rima tauturu aufau-ore-hia i roto i te hoê porotarama paturaa i arataihia e te piha ohipa îite no te tuhaa fenua i te amaa a te mau Ite no Iehova i Auteralia. I roto i te porotarama, paturuhia e te mau ô moni horoa noa, te vai ra te paturaa i te mau Piha a te Basileia, te mau Piha tairururaa, te mau fare mitionare, e te hoê amaa aore ra te mau fare no te huriraa no te mau amuiraa a te mau Ite no Iehova i te mau motu no Patitifa e maraa oioi noa ra. E farerei tatou i te tahi o te mau rave ohipa, i apiti na i te mau pǔpǔ paturaa i te mau Piha a te Basileia i to ratou iho fenua.

O Max te tahi, e taata tapoˈi fare oia no te oire no Cowra i te Nouvelle-Galles du Sud, i Auteralia. Mea faaipoipo oia e e pae tamarii ta ˈna. No Vaihi o Arnold. E piti tamaiti ta raua ta ˈna vahine, e e pionie, aore ra e tavini taime taatoa, oia. Mai ia Max, e matahiapo o Arnold i roto i ta ˈna amuiraa. Papu maitai e aita teie mau taeae—e e hiˈoraa ratou i roto i te rahiraa o to te porotarama—i haere e tauturu no te mea e e taime vata to ratou. Aita, ua ite ratou e to ratou utuafare e te hiaaihia ra te tauturu, e te hinaaro ra ratou e rave i tei maraa ia ratou no te tauturu.

Te haapao ra te mau rave ohipa no te mau nunaa e rave rahi i te hoê hinaaro faufaa roa

Te hinaarohia ra to ratou aravihi e ta ratou tauturu i Tuvalu, te hoê motu no Patitifa fatata 10 500 taata e noho ra i nia e iva motu toˈa atea e piri atu i te reni ropu o te fenua e i te pae apatoerau tooa o te râ no Hamoa. Fatata e 2,5 kilometera tuea to te mau motu taitahi i te faito au noa. I te matahiti 1994, ua hinaaro ru na Ite e 61 i reira i te hoê Piha a te Basileia apî e te hoê piha huriraa rahi atu â.

I teie tuhaa fenua no Patitifa i te pae rua ma, e tia ia hamani i te mau fare o te ore e parari i te mau mataˈi rorofai e te mau vero puai e tupu pinepine. Mea iti râ te mau tauihaa maitatai no te paturaa i nia i teie mau motu. E nafea ïa? Ua haponohia te mau mea atoa—te mau punu fare, te mau ahô, te mau tauihaa fare, te mau paruru, te mau haumitiraa, te mau tuio rarahi no te faahîraa pape, tae noa ˈtu te mau farero e te mau naero—na nia i te pahi uta tauihaa mai Auteralia ˈtu.

Hou te mau tauihaa i tae mai ai, ua faaineine te hoê pǔpǔ iti matamua i te vahi paturaa e ua haamau ratou i te niu. I muri iho, ua tae maira te mau rave ohipa no te mau nunaa atoa no te faatia, peni, e faanehenehe i te mau fare.

Tera râ, ua faatupu teie mau ohipa atoa i Tuvalu i te riri o te hoê ekalesiatiko no reira o tei parau na roto i te radio e te faatia ra te mau Ite i te hoê “Patu o Babela”! Eaha râ te mau tupuraa mau? “I te iteraa te feia e faatia ra i te Patu o Babela o te Bibilia e aita ratou e taa faahou ra te tahi i te tahi no te mea ua faahuru ê te Atua i to ratou reo, ua faarue aˈera ratou i ta ratou opuaraa e ua vaiiho atura i te patu ma te oti ore,” ta te rave ohipa tauturu ra ïa o Graeme e parau ra. (Genese 11:1-9) “Mea ê te raveraa i te ohipa na te Atua ra o Iehova. Noa ˈtu te mau taa-ê-raa o te reo e te taˈere, e oti noa te mau paturaa.” E teie atoa paturaa—i roto noa e piti hebedoma. Oia mau, 163 taata, tae noa ˈtu te vahine a te faatere hau nui, tei tae i te avariraa.

Teie ta Doug, te taeae haapao i te paturaa, e parau ra a feruri ai oia i ta ˈna i ite: “Mea oaoa ia rave i te ohipa e te mau rima tauturu no te tahi atu mau fenua. Mea taa ê ta matou mau huru raveraa ohipa, mau parau, mau ravea no te faitoraa atoa, aita râ hoê aˈe o teie mau mea i haafifi i te ohipa.” Te na ô atoa ra oia, a apiti ai oia i roto i taua mau paturaa e rave rahi ra i teie nei, e: “Te haapapu ra te reira i to ˈu manaˈo e maoti te turu a Iehova e nehenehe ai to ˈna nunaa e faatia i te hoê fare i te mau vahi atoa i nia i teie fenua, noa ˈtu te moemoe aore ra te fifi o te vahi paturaa. Parau mau, mea rahi to matou mau taata aravihi, tera râ, maoti te varua o Iehova e manuïa ˈi te reira.”

Te turai atoa ra te varua o te Atua i te mau utuafare Ite o te mau motu ia horoa i te maa e te mau vahi nohoraa, o te riro ei haapaeraa no vetahi pae. E te mauruuru rahi ra te feia e fanaˈo ra i taua farii-maitai-raa ra. Ua rave na o Ken, no Melbourne, i Auteralia, i te ohipa i nia i te hoê â paturaa i Polinesia Farani. Te na ô ra oia e: “Ua haere atu matou ei tavini, tera râ, ua faarirohia matou mai te mau arii.” I te vahi e nehenehe, te tauturu atoa ra te mau Ite no reira i te ohipa paturaa. I te mau motu no Solomona, ua faarapu rima noa te mau vahine i te tima. Hoê hanere tane e vahine tei paiuma i nia i te mau mouˈa teitei i rari i te ûa e ua tari mai i raro hau atu i te 40 tǎne raau. Ua tauturu atoa te feia apî. Te haamanaˈo ra te hoê rave ohipa no Niu Zelani e: “Te haamanaˈo ra vau i te hoê taeae apî no te motu o tei amo e piti aore ra e toru pute tima i te hoê â taime. E ua ope oia i te iriiri i te mahana taatoa i raro aˈe i te mahana e te ûa.”

Te horoa ra te apitiraa te mau Ite no reira i roto i te ohipa i te tahi atu haamaitairaa. Te tapao ra te amaa a te Taiete Watch Tower no Hamoa e: “Ua haapii te mau taeae no te mau motu i te tahi mau toroa aravihi ta ratou e nehenehe e faaohipa i roto i te paturaa i te mau Piha a te Basileia e i roto i te tataîraa e te patu-faahou-raa i muri aˈe i te vero. E nehenehe atoa te reira e tauturu ia noaa mai te hoê imiraa na ratou i roto i te hoê totaiete mea fifi roa no te taata e rave rahi.”

Te horoa ra te paturaa i te hoê faaiteraa maitai

Tei Honiara o Colin e ua ite oia i te paturaahia te hoê Piha tairururaa i te mau motu no Solomona. No to ˈna maere, ua papai oia i te amaa a te Taiete Watch Tower i teie poroi na roto i te reo Beretane pidgin: “Mea tahoê ratou pauroa e aita e taata iria, e taeae atoa ratou.” I muri iti noa ˈˈe i to ˈna hoˈiraa i to ˈna oire iti i Aruligo, e 40 kilometera i te atea, ua patu oia e to ˈna utuafare i ta ratou iho Piha a te Basileia. Ia oti, ua hapono ratou i te tahi atu poroi i te amaa: “Ua ineine ta matou Piha a te Basileia, tae noa ˈtu te hoê afata vairaa parau, no reira, e nehenehe anei matou e faatupu i te tahi mau putuputuraa i ǒ nei?” Ua faanaho-oioi-hia ˈtura te reira, e e hau atu i te 60 taata te tae tamau mai nei.

Ua ite te hoê melo apooraa o te Europa Amui i te paturaa i Tuvalu. “Te manaˈo nei au e e parau te taatoaraa i te hoê â mea ia outou,” ta ˈna ïa i parau i te hoê rave ohipa, “no ˈu nei râ, e semeio noa teie!” Ua ani te hoê vahine e rave ra i te ohipa i te pu taniuniuraa i te tahi atu ratere tauturu e: “Mea nafea outou e oaoa roa ˈi? Mea veavea roa hoi i ǒ nei!” Aita ratou i ite aˈenei i te Kerisetianoraa ia ohipa ma te ohie e te haapae.

Mau haapaeraa aita e tatarahapa

“O te ueue ma te faaherehere ore ra, e ooti ïa ma te rahi,” ta te Bibilia ïa e parau ra i roto i te Korinetia 2, 9:6. Te tamau noa ra te mau rave ohipa, to ratou mau utuafare, e ta ratou mau amuiraa i te ueue ma te faaherehere ore i roto i te tautururaa i te mau hoa Ite i Patitifa. “Ua aufau ta ˈu iho amuiraa hau atu i te hoê tuhaa i nia i te toru o ta ˈu titeti manureva,” ta Ross ïa, te hoê matahiapo no Kincumber, i pihai iho ia Sydney, e parau ra, “e ua horoa mai to ˈu taoete, i haere atoa mai, e 500 dala Marite hau.” Ua hoo te tahi atu rave ohipa i to ˈna pereoo no te aufau i to ˈna tere. Ua hoo te tahi atu i te tahi tâpû fenua. Ua hinaaro o Kevin e 900 dala Marite hau, no reira ua faaoti oia e hoo i ta ˈna na 16 uupa e piti matahiti. Maoti te hoê taata ta ˈna i matau, ua ite oia i te hoê taata hoo i horoa mai na ˈna e 900 dala Marite tia no teie mau manu!

“Te hoona ra anei te titeti manureva e te ereraa i te moni ohipa, fatata e 6 000 dala Marite taatoa?” O tei uihia ïa ia Danny e ia Cheryl. “E! Noa ˈtu e e tataipiti te haamâuˈaraa, e hau atu â te hoonaraa,” ta raua ïa i pahono. Ua parau atoa o Alan, no Nelson, i Niu Zelani, e: “Maoti te moni e hinaarohia no te reva i Tuvalu, e nehenehe au e haere i Europa e e toe mai â te moni. Tera râ, e fanaˈo anei au i te mau haamaitairaa, aore ra e rave rahi hoa o te mau huru oraraa rau, aore ra e rave anei au i te tahi mea no vetahi ê eiaha râ no ˈu iho? Eita ïa! Teie râ, noa ˈtu eaha ta ˈu i horoa na to matou mau taeae no te mau motu, ua hau atu ta ratou i horoa mai na ˈu.”

Te tahi atu ravea e manuïa ˈi te paturaa, o te turu ïa a te utuafare. Te vai ra te tahi mau vahine faaipoipo o te nehenehe e apee i ta ratou tane e e tauturu atoa i te vahi paturaa, area vetahi atu ra, e tia ïa ia haapao i te mau tamarii e haere noa ra i te haapiiraa aore ra ta ratou ohipa tapihooraa. “Ua riro te hinaaroraa ta ˈu vahine e haapao i te mau tamarii e te utuafare a reva ˈi au,” ta Clay ïa i parau, “ei haapaeraa rahi aˈe i ta ˈu iho.” Oia mau, te reira atoa te manaˈo o te taatoaraa o te mau tane o te ore e nehenehe e afai i ta ratou vahine na muri ia ratou!

Mai te otiraa te paturaa i Tuvalu, ua hamani te mau rave ohipa tauturu i te mau Piha a te Basileia, te mau Piha tairururaa, te mau fare mitionare, e te mau piha ohipa huriraa i Fiti, Tonga, Papua, Taratoni, e te tahi atu mau vahi. Mea rahi te mau paturaa, tae noa ˈtu vetahi i Asia Apatoa hitia o te râ, e opuahia ra. E navai anei te mau rave ohipa?

E au ra e aita e fifi. “Ua ani te taatoaraa i ǒ nei o tei apiti i roto i te mau paturaa no te mau nunaa atoa ia haamanaˈo ia ratou ia opuahia te tahi atu paturaa,” ta te amaa ïa no Vaihi e papai ra. “I te taime e hoˈi ai ratou i ǒ ratou, e haamata ratou i te haaputu i te moni no te reira.” Nafea te paturaa e ore ai e manuïa ia apiti outou i te haamaitairaa rahi a Iehova i te hoê pûpûraa miimii ore mai teie?

[Hohoˈa i te api 9]

Mau tauihaa no te paturaa

[Hohoˈa i te api 9]

Pǔpǔ rave ohipa i te vahi paturaa

[Hohoˈa i te api 10]

I te hoperaa te mau paturaa, ua oaoa matou i ta te varua o te Atua i faatupu

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono