VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 15/10 api 23-27
  • E nehenehe anei outou e tavini i roto i te hoê aua ê?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E nehenehe anei outou e tavini i roto i te hoê aua ê?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E titauhia te mau hinaaro maitai
  • A numera i te haamâuˈaraa
  • Te tautooraa rahi roa ˈˈe
  • Eaha ïa no nia i te mihiraa i te utuafare?
  • Eaha ïa no nia i te mau tamarii?
  • Te mau haamaitairaa ia reva anaˈe
  • E o outou?
  • E nehenehe anei outou e ‘fano i Makedonia’?
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2011
  • Ua haapii Iehova ia ˈu mai to ˈu apîraa mai â
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 15/10 api 23-27

E nehenehe anei outou e tavini i roto i te hoê aua ê?

“UA MOEMOEÂ noa na iho â vau e haere i roto i te ohipa mitionare. Ei taata taa noa, ua tavini au i Texas, i te mau Hau Amui no Marite, te hinaaro-rahi-hia ra hoi te feia poro i reira. Ua haere mai ta ˈu vahine i pihai iho ia ˈu i ǒ i muri aˈe i to mâua faaipoiporaa. I te fanauraahia mai to mâua tamahine, ua manaˈo aˈera vau e, ‘Ua oti ïa parau.’ E faatupu râ Iehova i te mau moemoeâ, ia taaihia iho â râ te reira i to ˈna hinaaro.”—Jesse, e tavini ra i Équateur e ta ˈna vahine e e toru tamarii.

“Aita vau i manaˈo aˈenei e e nehenehe ta ˈu e rave i te reira ma te ore e faaineinehia e te haapiiraa mitionare no Gileada. I to ˈu iteraa i te hoê o ta ˈu feia haapii e vauvau ra i te hoê tumu parau aore ra e poro ra, ua horuhoru roa vau, e ua haamauruuru vau ia Iehova no to ˈna horoaraa mai i teie ravea.”—Karen, e vahine taa noa i tavini ei pionie e vau matahiti i Marite Apatoa.

“I muri aˈe i to ˈu pororaa 13 matahiti ma te taime taatoa i te mau Hau Amui no Marite, ua hinaaro mâua ta ˈu vahine i te hoê ohipa apî. Aitâ mâua i oaoa aˈenei mai teie; e huru oraraa faahiahia mau teie.”—Tom, e tavini ra ei pionie e ta ˈna vahine o Linda i te tuhaa fenua Amazonie.

E mau parau mauruuru teie a te tahi feia aita i fanaˈo i te faaineineraa a te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Watchtower no to ratou huru tupuraa. Ua ite râ ratou i te mau oaoaraa e te mau fifi o te taviniraa i te fenua ěê. Nafea te reira i te tupuraa? E au anei teie taviniraa ia outou?

E titauhia te mau hinaaro maitai

E ere noa te hoê varua ratere haere te titauhia no te manuïa i roto i te hoê aua ê. No to ratou haereraa ma te mau hinaaro maitai i mau papu ai te vetahi. Mai te aposetolo Paulo, ua manaˈo ratou e e feia aitarahu ratou eiaha noa i te Atua, i te taata atoa râ. (Roma 1:14) E nehenehe noa hoi ta ratou e haapao i te faaueraa a te Atua e poro na roto i te tavini-noa-raa i roto i ta ratou iho tuhaa fenua. (Mataio 24:14) Ua manaˈo râ ratou e e tarahu ta ratou e ua turaihia ratou ia haere ê e tauturu i te feia e varavara i te faaroo i te parau apî maitai.

Mea pinepine, o te hinaaro e ohipa i roto i te hoê tuhaa fenua hotu maitai aˈe te tahi atu hinaaro maitai—e ua tano iho â te reira. O vai i roto ia tatou o te ite ra i te tahi atu taata taiˈa mea noaa maitai ta ˈna e ore e tapiri atu i ta ˈna vahi taiˈaraa? Oia atoa, ua faaitoito te mau parau faataa putapû no nia i te mau maraaraa taa ê i roto i te tahi mau fenua i te feia e rave rahi ia haere i te vahi te vai ra “te iˈa e rave rahi.”—Luka 5:4-10.

A numera i te haamâuˈaraa

E rave rahi fenua e ore e farii i te mau rima tauturu ěê a te haapaoraa ia rave i te ohipa imiraa. No reira e tia i te feia e hinaaro e tavini i te fenua ê ia matara maitai to ratou huru i te pae o te moni. Nafea teie fifi i te pae faanavairaa faufaa i te faarururaahia? Ua hoo aore ra ua horoa tarahu te vetahi i to ratou fare ia noaa te moni e hinaarohia. Ua hoo te tahi atu i ta ratou ohipa imiraa. Ua faaherehere te tahi i te moni no ta ratou fa. E tavini te tahi atu â i te fenua ê hoê aore ra e piti matahiti, e hoˈi ratou i to ratou fenua tumu e rave i te ohipa e e haaputu maa tino moni, e haere faahou atu ai e tavini.

Te hoê vahi maitai o te taviniraa i te hoê fenua e haere ra i mua, oia hoi e pinepine mea mâmâ rahi aˈe te oraraa i to te hoê fenua i haere i mua. Maoti te reira i nehenehe ai te tahi pae e ora maitai e te hoê tino moni haihai. Parau mau, tei te huru oraraa ta te hoê e maiti ta ˈna mau haamâuˈaraa. I roto atoa i te mau fenua e haere ra i mua, e ite-atoa-hia te mau fare au mau, mea moni rahi atu â râ hoi.

Papu maitai, e tia ia numerahia te mau haamâuˈaraa hou e reva ˈi. Teie râ, te titauhia ra hau atu â i te numera-noa-raa i te mau haamâuˈaraa i te pae o te moni. E nehenehe paha te mau manaˈo o vetahi tei tavini i Marite Apatoa e haamaramarama mai.

Te tautooraa rahi roa ˈˈe

“E tutavaraa mau na ˈu te haapiiraa i te reo Paniora,” ta Markku ïa, no Filelane, e haamanaˈo ra. “Ua farii au e i te mea hoi aita vau i ite i te reo, e maoro â hou vau e nehenehe ai e tavini ei tavini tauturu. Auê ïa i te maere e i to ˈu aniraahia e faatere i te hoê haapiiraa buka e piti noa avaˈe i muri aˈe! Parau mau, e rave rahi te mau taime e haamahia oe. Ua fifihia iho â râ vau e te mau iˈoa. I te hoê mahana, ua pii au ia Taeae Sancho ‘Taeae Chancho (puaa),’ e eita e moehia e au to ˈu piiraa ia Tuahine Salamea ‘Malasea (ino).’ Auaa râ, mea faaoromai roa te mau taeae e mau tuahine.” I te pae hopea, ua tavini Markku e vau matahiti i taua fenua ra ei tiaau haaati e ta ˈna vahine o Celine.

Te faatia ra o Chris, te vahine a Jesse i faahitihia i nia ˈˈe e: “Te haamanaˈo nei au i ta mâua hebedoma taa ê matamua, e toru noa avaˈe i muri aˈe i to mâua taeraa mai i ǒ nei. E nehenehe au e parau e te faaohipa ra te taeae i te mau faahohoˈaraa e te parau ra oia i te hoê mea faahiahia ei tamataraa i te haaputapû i to mâua mafatu, aita râ e taa ra ia ˈu ta ˈna mau parau. I roto noa iho â i te piha, ua taˈi aˈera vau. E ere noa te mau roimata tei tahe ra; te taˈi roa ra vau. I muri aˈe i te putuputuraa, ua tamata vau i te faataa i to ˈu huru i te tiaau haaati. Mea maitai roa oia e ua parau mai oia i te mea ta te taata atoa i parau noa mai nei, ‘Ten paciencia, hermana’ (‘A faaoromai, tuahine’). E piti aore ra e toru matahiti i muri aˈe, ua farerei faahou matou e ua paraparau e 45 minuti, o te faaite ïa e ua nehenehe matou e aparau.”

“Mea faufaa roa te haapiiraa,” ta te tahi atu ïa taeae e tapao ra. “Ia rahi noa ˈtu to tatou tutavaraa i te haapii i te reo, e maitai noa ˈtu â to tatou aravihi i te aparau.”

E farii te taata atoa e e horoa mai teie mau tutavaraa i te mau haamaitairaa e rave rahi. E faahotuhia te haehaa, te faaoromai, e te tamau-noa-raa ia rohi te hoê taata i te haapii i te hoê reo apî. E matara te hoê uputa rahi no te pororaa i te parau apî maitai ia vetahi ê. Ei hiˈoraa, ia haapiihia te reo Paniora, e nehenehe ïa e aparau na roto i te hoê reo e paraparauhia ra e hau atu i te 400 mirioni taata na te ao nei. E rave rahi tei hoˈi i to ratou fenua tumu i muri aˈe tei nehenehe noâ e faaohipa i to ratou aravihi i te reo no te tauturu i te taata o te reo Paniora to ratou reo tumu.

Eaha ïa no nia i te mihiraa i te utuafare?

“I te taime matamua a tae mai ai mâua i Équateur i te matahiti 1989,” ta Deborah ïa, tei tavini e ta ˈna tane o Gary i te tuhaa fenua Amazonie, e haamanaˈo ra, “mea pinepine au i te mihi i te utuafare. Ua haapii au i te turui hau aˈe i nia i te mau taeae e tuahine o te amuiraa. Ua riro ratou ei utuafare no ˈu.”

Te tapao ra o Karen i faahitihia i te omuaraa e: “Ua aro vau i te mihiraa i te utuafare ma te haere i roto i te taviniraa i te mau mahana atoa. I te na reiraraa, aita vau i manaˈonaˈo noa i te utuafare. Ua haamanaˈo noa atoa vau e te mauruuru roa ra to ˈu mau metua tei hoˈi i te fare, i ta ˈu ohipa i roto i te hoê aua ê. Ua faaitoito noa mai Mama ia ˈu na roto i teie mau parau: ‘E nehenehe ta Iehova e haapao maitai aˈe ia oe i ia ˈu nei.’”

Te parau atoa ra o Makiko, no Tapone, ma te ataata e: “Ua pau anaˈe te hoê mahana taatoa i roto i te taviniraa, ua rohirohi maitai au. No reira, ia hoˈi au i te fare e ia haamata vau i te mihi i te utuafare, e pinepine au i te varea i te taoto. Eita ïa te mihi e maoro roa, ua ore.”

Eaha ïa no nia i te mau tamarii?

Mai te peu e te vai ra te tamarii, e tia ia ferurihia to ratou mau hinaaro, mai te haapiiraa. I te reira pae, ua maiti te vetahi i te haapiiraa i te fare, area vetahi atu ra, ua tuu ïa i ta ratou mau tamarii i te fare haapiiraa i taua iho vahi ra.

Ua reva o Al i Marite Apatoa e ta ˈna vahine, e piti tamarii, e to ˈna metua vahine. Te na ô ra oia e: “Ua itea mai ia matou e e haapii oioi te mau tamarii i te reo ia tuuhia ratou i te fare haapiiraa. E toru noa avaˈe i te maoro, aita ratou i maumau faahou ia paraparau ratou.” I te tahi aˈe pae, te haapii ra na tamarii taurearea e piti a Mike e Carrie na roto i te hoê haapiiraa mea papai i te rata o te faatiahia e te ture. Te parau ra te mau metua e: “Ua itea mai ia mâua e eita teie huru haapiiraa e nehenehe e vaiihohia na to mâua tamarii anaˈe e haapao. Mea titauhia ia apiti atoa ˈtu mâua ia papu ia mâua e te noaa ra i na tamaroa te mau mea atoa i horoahia.”

Te faaite ra David e Janita, no Auteralia, i to raua manaˈo no nia i to raua na tamaroa e piti. “Ua hinaaro na mua mâua ia ite to mâua na tamaroa mai te aha te huru oraraa o vetahi ê. Mea ohie ia manaˈo e o te huru oraraa ta tatou i matau noa na te mea tano, te parau mau râ, oia hoi tei roto tatou i te tuhaa iti. Ua ite atoa raua e te ohipa ra te mau faaueraa tumu teotaratia na te ao atoa nei, noa ˈtu eaha te fenua aore ra te hiroa tumu.”

“E maha noa matahiti to ˈu i to to ˈu utuafare revaraa mai Beretane mai i te matahiti 1969 ra,” ta Ken ïa e haamanaˈo ra. “Noa ˈtu e ua inoino rii au e aita matou i noho i roto i te hoê fare repo ma te tafare aihere, mai ta ˈu i moemoeâ, ua manaˈo vau e ua fanaˈo vau i te aratairaa faahiahia roa ˈˈe ta te hoê tamaiti apî e nehenehe e fanaˈo. Ua peapea noa na vau no te mau tamarii aita i fanaˈo atoa i taua ravea ra! Maoti te auhoaraa maitai e te mau mitionare e te mau pionie taa ê, ua haamata vau i te taviniraa pionie tauturu i te 9raa o to ˈu matahiti.” E tiaau ratere o Ken i teie nei.

“Ua riro mau â Équateur ei fenua tumu no matou i teie nei,” ta Gabriella ïa, tamahine a Jesse, e farii ra. “Mea oaoa roa na ˈu e ua opua to ˈu mau metua e haere mai i ǒ nei.”

I te tahi aˈe pae, te vai ra te mau tamarii aita i noaa ia ratou i te haamatau no te tahi mau tumu huru rau, e ua tia i to ratou utuafare ia hoˈi i to ratou fenua tumu. No reira, mea maitai aˈe e haere na mua e hiˈo i te fenua ê hou e reva roa ˈi i ǒ. Ia na reirahia, e nehenehe ïa te mau faaotiraa e ravehia ma te ite maite.

Te mau haamaitairaa ia reva anaˈe

Oia mau, e titauhia te tautooraa e te mau haapaeraa no te reva i roto i te hoê aua ê. Aita anei i mâuˈa te rohiraa a te feia i reva? Na ratou ïa e faaite mai.

Jesse: “I roto i na ahuru matahiti to matou faaearaa i te oire o Ambato, ua ite matou i te numera o te mau amuiraa i te maraaraa mai te 2 e tae atu i te 11. Ua fanaˈo matou i te haamaitairaa e haamau e pae o taua mau amuiraa ra, e ua patu matou e piti Piha no te Basileia. Ua oaoa atoa matou i te tautururaa i te faito au noa e piti feia haapii i te matahiti hoê ia ineine no te bapetizoraa. Hoê noa mea ta ˈu e tatarahapa ra—te oreraa e haere mai i ǒ nei hoê ahuru matahiti na mua ˈˈe.”

Linda: “E faaitoito rahi mai te farii maitai a te taata i te parau apî maitai e i ta matou mau tutavaraa. Ei hiˈoraa, i roto i te hoê oire rii o te uru raau, ua manaˈo te hoê taata e haapii ra i te Bibilia o Alfonso e mea maitai roa ia faatupuhia te oreroraa parau huiraatira i roto i to ˈna tuhaa fenua. No haere noa ˈtura oia e faaea i roto i to ˈna fare iri apî, hoê o tau noa o taua mau fare ra i roto i te oire rii. Ma te faaoti e o to ˈna anaˈe fare te au ia Iehova i roto i te oire, ua hoˈi faahou oia i roto i to ˈna fare aihere e ua horoa oia i to ˈna fare ia faaohipahia e te mau taeae ei Piha no te Basileia.”

Jim: “E tataiahuru te taime ta matou e rave no te paraparau i te taata i roto i te taviniraa i ta matou i rave na i te mau Hau Amui no Marite. Hau atu â, mea mǎrû aˈe te huru oraraa i ǒ nei. Papu maitai ïa e e rahi aˈe te taime no te haapiiraa e te taviniraa.”

Sandra: “E oaoa roa vau ia ite au ia faataui te parau mau o te Bibilia i te taata e ia maitaihia mai ratou. Ua haapii au i te hoê taime i te Bibilia e o Amada, te fatu e 69 matahiti o te hoê fare toa iti hooraa maa. Ua tamau noa na oia i te amui e piti tuhaa pape i roto hoê ahuru tuhaa û. E eiâ atoa na oia i te mau hoani na roto i te hooraa ˈtu i teie û anoihia aita i tia te litera. I muri aˈe râ i to ˈna haapiiraa i te upoo parau ra ‘E noaa mai te oaoa i te haerea parau-tia’ i roto i te pene 13 o te buka Te ite e aratai i te ora mure ore, ua faaea aˈera Amada i teie mau ohipa hape. Auê ïa oaoa i to ˈu iteraa ia ˈna e bapetizohia ra maa taime i muri aˈe i te reira!”

Karen: “Aita vau i turui aˈenei i nia ia Iehova mai teie aore ra i faaohipahia aˈenei e ana mai teie, i ǒ nei. Ua rahi e ua puai atu â to ˈu auhoaraa e o Iehova.”

E o outou?

I te roaraa o te mau matahiti, ua reva te mau tausani Ite e tavini i te fenua ěê. E faaea te vetahi i ǒ hoê aore ra e piti matahiti, e faaea roa ˈtu te tahi atu â. E afai ratou na muri ia ratou i to ratou aravihi, to ratou paari pae varua, e te mau ravea i te pae o te moni, ma te fa e faahaere i te mau faufaa o te Basileia i mua i roto i te aua ê. Ua noaa ia ratou i te tavini i te mau vahi aita te feia poro i te Basileia no taua fenua ra i tae no te varavara o te ohipa imiraa. E rave rahi tei hoo mai i te pereoo 4x4 no te poro i te mau tuhaa fenua eita e raeahia maori râ e te reira. Ua riro vetahi, mea au aˈe hoi na ratou te oraraa i te oire, ei feia haapapu i roto i te mau amuiraa rarahi aita i rahi te mau matahiapo. Te parau paatoa nei râ ratou e ua noaa rahi aˈe ia ratou te mau haamaitairaa i te pae varua i ta ratou i horoa.

E nehenehe anei ta outou e fanaˈo atoa i te haamaitairaa e tavini i roto i te hoê aua ê? Mai te peu e e nehenehe ta outou, no te aha e ore ai e tuatapapa i te ravea e reva? Te taahiraa avae matamua e te faufaa, te papairaa ïa i te amaa a te Taiete i te fenua ta outou e manaˈo ra e haere e tavini. E tauturu te haamaramaramaraa taa maitai e noaa mai ia outou ia faataa i te mau ravea e manuïa ˈi outou. Hau atu â, e itehia e rave rahi mau manaˈo ohie i roto i te tumu parau ra “Sors de ton pays et de ta parenté,” o Te Pare Tiairaa o te 15 no Atete 1988. Ma te hoê tabula maitai e te haamaitairaa a Iehova, peneiaˈe e nehenehe atoa outou e ite i te oaoa i te taviniraa i roto i te hoê aua ê.

[Hohoˈa i te api 24]

O TOM E O LINDA I NIA I TE HOÊ PURUMU ATEA, I NIA ˈˈE I TE HOÊ OIRE RII INDIEN SHUAR

[Hohoˈa i te api 25]

E RAVE RAHI TE TAVINI RA I TE OIRE PU O ÉQUATEUR, O QUITO

[Hohoˈa i te api 25]

O MAKIKO E PORO RA I NIA I TE MAU MOUˈA ANDES

[Hohoˈa i te api 26]

UA TAVINI TE UTUAFARE HILBIG I ÉQUATEUR I TE ROARAA O NA PAE MATAHITI I MAIRI

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono