“E tane fanaˈo vau a te hoê vahine au maitai”
I TE tahi mau taime, te pari nei te tahi mau taata ma te onoono i te mau Ite no Iehova e mau taata faaamahamaha ratou i te mau faaipoiporaa. Teie râ, te faaite nei te rahiraa faaipoiporaa i manuïa hoê anaˈe hoa e Ite no Iehova ïa e ere te reira i te parau mau. Maoti te haapao-maite-raa i te mau aˈoraa o te Bibilia i roto i te oraraa utuafare e oaoa ˈi te mau faaipoiporaa, ta teie ïa rata i muri nei i neneihia i roto i te hoê vea Farani e faaite ra.
“Fatata roa a 28 matahiti i teie nei, e tane fanaˈo vau a te hoê vahine au maitai, e Ite no Iehova oia. Ua haapao oia i ta ˈu na tamarii e pae, e ere na ˈna iho e piti, ma te hoê â aupururaa e ma te here rahi. Ei raatira o na 45 feia rave ohipa i teie nei, e nehenehe au e haapapu atu ia outou e ua turu rahi mai oia ia manuïa ta ˈu ohipa. No reira, i to ˈu iteraa i te hoê tumu parau i roto i ta ˈu vea poipoi e faaite ra hoi e e haamǎtaˈuraa te mau Ite no Iehova no te mataeinaa Lot-et-Garonne, ua opua aˈera vau e horoa na outou i te hoê haapapuraa o te ore e nehenehe e patoihia.”
Te na ô atoa ra te rata e: “Eita ratou e puhipuhi i te avaava aore ra e taero i te ava. E haamǎtaˈuraa anei te reira? E mau Kerisetiano feruriraa aano ratou o te ore e faahepo i te tahi noa ˈˈe taata i te mau ture ta ratou e pee ra. Teie râ, e mau hiˈoraa ratou i roto i te mau tuhaa e rave rahi. . . . Aita ratou e itehia ra i roto i te mau ohipa haama hairiiri i te pae moni aore ra i roto i te ohipa hooraa raau taero. Eita ratou e faatupu i te euhe o te vai viivii-ore-raa, e e nehenehe au e haapapu atu ia outou e te ora nei ratou i te hoê oraraa matauhia. . . .
“E ui mai paha outou ia ˈu e: No te aha râ e ere oe i te Ite no Iehova? No te mea e titauhia te faaroo Kerisetiano e te mau huru pae morare etaeta, e eita te reira e ite-ohie-hia i rotopu i te rahiraa o te mau taata.”