Te hoê motu iti atea
TE MAU taˈo i faahiti-pinepine-roa ˈˈe-hia no te faataa i te motu no Sainte-Hélène, oia ïa “iti” e “atea.” Mea tano iho â, no te mea te vai ra teie motu, 17 kilometera i te roa e 10 kilometera i te aano, i te hoê atearaa 1 950 kilometera i te fenua piri roa ˈˈe, te hiti apatoa tooa o te râ no Afirika. I reira to Napoléon Bonaparte hopoiraahia i te matahiti 1815 e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa ei taata tiavaruhia i pau.
Na te miti mai, e au te motu i te hoê pare etaeta riaria. Inaha, e mouˈa auahi pohe oia e tia ra ma te mau pari tarere e 500 e tae atu i te 700 metera i te teitei i nia i te Moana Ataranitita. I ropu, o te Mouˈa Actaeon, e 818 metera, te mea teitei roa ˈˈe i nia i te motu taatoa. No te mea e e farara noa mai te mataˈi haumǎrû no Ataranitita Apatoa e te mau opape, e pinepine te motu i te fanaˈo i te hoê ahuaraˈi haumǎrû e te au. Mai raro mai râ i te pae miti e tae roa ˈtu i te mouˈa i roto, ua rau ïa te ahuaraˈi e te raau tupu.
Na te fenua Beretane i faatere ia Sainte-Hélène mai te hopea o te senekele 17. I roto i na huiraatira iti e 5 000, te vai ra no Europa, Asia, e Afirika mai. O te reo Beretane o te faaohipahia ra e ati aˈe te motu, mea taa ê râ te huru taˈiraa reo. Aita e tauraa manureva i reira; o te pahi noa te ravea no te haere i te tahi atu mau vahi, ma te tere tamau i Afirika Apatoa e i Beretane. Inaha, ua matara noa mai te haapurororaa afata teata i te afaraa o te mau matahiti 1990, maoti te hoê faanahoraa peeutari.
I te omuaraa o te mau matahiti 1930, ua tae te parau apî maitai o te Basileia o te Atua i reira no te taime matamua. (Mataio 24:14) I te roaraa o te mau matahiti, e rave rahi taata no te motu tei farii i teie ô faufaa mau o te faariro ra i te mau taoˈa materia ei mea faufaa ore. (Mataio 6:19, 20) I teie mahana, te fanaˈo ra te motu Sainte-Hélène i te hoê faito 1 Ite no e 31 taata, e faito maitai roa ˈˈe teie i te ao nei!
[Hohoˈa fenua i te api 24]
(Hiˈo i te papai)
Sainte-Hélène
JAMESTOWN
Levelwood
AFIRIKA
MOANA ATARANITITA
Sainte-Hélène