Mau uiraa a te feia taio
Ia au i te Mataio 17:20, aita te mau aposetolo i nehenehe e faaora i te hoê tamaroa e mauiui ra ‘no to ratou faaroo [“iti,” MN].’ I roto râ i te Mareko 9:29, ua taaihia to ratou manuïa-ore-raa i te faufaaraa ia pure. No te aha e mea taa ê te mau tumu e horoahia ra i roto i teie nau faatiaraa Evanelia?
Oia mau, te horoa ra te hoê faatiaraa i te mau haamaramaramaraa hau atu i te tahi atu faatiaraa, aita râ raua e patoi ra i te tahi e te tahi. A hiˈo na na mua i te Mataio 17:14-20. Te parau ra te hoê taata e e lunati aore ra e hopii to ta ˈna tamaiti e aita te mau pǐpǐ a Iesu i nehenehe e faaora i te tamaiti ra. Ua faaora ˈtura o Iesu i te tamaroa na roto i te tiavaruraa i te hoê demoni e haamauiui ra ia ˈna. Ua ani atura te mau pǐpǐ e no te aha aita ratou i nehenehe e tiavaru i te demoni. Ia au i te faatiaraa a Mataio, ua pahono o Iesu e: “No to outou faaroo [“iti,” MN]; oia mau hoi teie ta ˈu e parau atu ia outou nei, ahiri e faaroo to outou, e mai te hoê huero sinapi noa iho te rahi, e tia ïa ia outou ia parau noa ˈtu i teie nei mouˈa, A haere i ǒ atu, e na ˈna ïa e haere noa; e aita roa e mea e ore te tia ia outou.”
I teie nei, a hiˈo na i te Mareko 9:14-29, mea rahi aˈe te mau haamaramaramaraa i roto i teie faatiaraa. Ei hiˈoraa, te faaite ra te Mareko 9:17 e, i roto i teie tupuraa, na te hoê varua ino i faatupu i taua maˈi hopii ra. E mea anaanatae ia tapao e, i te tahi atu vahi, te na ô ra te Bibilia e ua faaora o Iesu i te mau hopii e te feia i uruhia e te demoni. (Mataio 4:24) E huru tupuraa taa ê teie, na te hoê “varua vava e te turi,” oia hoi te hoê varua ino, i faatupu i te hopii, o ta te taote ra o Luka ïa e haapapu atoa ra. (Luka 9:39; Kolosa 4:14) A tapao na i teie pereota i roto i te Mareko 9:18 e na ô ra e, “I te vahi e rave mai ai oia [te demoni] ia ˈna.” No reira, aita te tamaroa i hamani-ino-hia e te demoni i te mau taime atoa, i te tahi noa râ mau taime. Noa ˈtu râ, aita te mau pǐpǐ i nehenehe e tiavaru i te demoni e e faaora i te tamaroa. I to ratou aniraa ia Iesu e no te aha, ua pahono o Iesu e: “E ore teie huru demoni e tae noa i rapae maori râ i te pure.”
Ia taio-maitai-hia te faatiaraa a Mareko, e itehia e aita oia e patoi ra i te faatiaraa a Mataio. I roto i te Mareko 9:19, te taio nei tatou e ua autâ o Iesu i te faaroo ore o taua ui ra. E i te irava 23, te faatiahia ra e ua parau atu oia i te metua tane o te tamaroa ra e: “E tia te mau mea atoa nei i te taata i faaroo.” Te haamatara atoa ra ïa o Mareko i te faufaaraa o te faaroo. I te irava 29 noa to Mareko horoaraa i te tahi atu haamaramaramaraa. Ua faahiti atoa o Mareko i ta Iesu i parau no nia i te pure, area o Mataio e o Luka ra, aita ïa raua i faahiti i te reira.
Eaha ïa ta tatou e nehenehe e parau? I te tahi atu mau taime, ua tiavaru na aposetolo 12 e na pǐpǐ e 70 atoa i te mau varua iino. (Mareko 3:15; 6:13; Luka 10:17) I roto râ i teie tupuraa, aita te mau pǐpǐ i nehenehe e tiavaru i te demoni. No te aha? Mai te peu e e amui mai tatou i te mau haamaramaramaraa i faahitihia i roto i te mau faatiaraa e rave rau, e parau ïa tatou e aita ratou i ineine no teie nei ohipa. Peneiaˈe no te huru taa ê o te demoni, i te mea hoi e ia hiˈohia e mea taa ê te huru, te anaanatae, e te aravihi o te mau demoni. No teie râ demoni, ua titauhia te hoê faaroo puai taa ê e te pure tuutuu ore no te ani i te tauturu a te Atua. Papu maitai e mai te reira te faaroo o Iesu. Ua turu-atoa-hia mai oia e Tei faaroo i te pure, oia hoi to ˈna Metua. (Salamo 65:2) Aita noa o Iesu i nehenehe e faaora i te tamaroa e mauiui ra, na roto i te tiavaruraa i te demoni, ua rave atoa râ oia i te reira.