Te haapiiraa na roto i te mau hape i ravehia i mutaa ihora
E MAU ture morare mure ore e aueue ore ta to tatou Poiete. No taua tumu ra e tano ai te faaueraa tumu i roto i te Galatia 6:7 no teie nei mahana: “O ta te taata e ueue ra, o ta ˈna â ïa e ooti mai.” Parau mau, peneiaˈe e patoi te hoê taata i ta ˈna hopoia i mua i te Atua, eita râ te faatereraa a te Atua e taui. I te pae hopea, aore roa e taata e ore i te roohia i te mau faahopearaa o ta ˈna mau ohipa.
Eaha te huru tupuraa no te hoê taata o te ora na i te hoê oraraa ino e i muri iho taui atura, ma te riroraa mai ei tavini no te Atua? Peneiaˈe e tia ia ˈna ia ora e te mau faahopearaa o to ˈna huru oraraa na mua ˈˈe. E ere râ te reira te auraa e eita te Atua e faaore i ta ˈna hapa. Ua faatupu te mau taairaa faaturi o te Arii ra o Davida e o Bate-seba e rave rahi ati i roto i to ˈna oraraa. Eita oia e nehenehe e ape i te reira. Ua tatarahapa râ o ˈna e ua fanaˈo oia i te faaoreraa hapa a te Atua.—Samuela 2, 12:13-19; 13:1-31.
Aita anei outou i paruparuhia aˈenei i to outou faaoromairaa i te mau faahopearaa o te mau hapa o ta outou i rave na? Mai te peu e e hiˈohia i nia i to ˈna tiaraa mau, e nehenehe te manaˈo tatarahapa e riro mai mai te hoê faahaamanaˈoraa ia tatou ia ‘ara, eiaha tatou e hoˈi i te parau ino.’ (Ioba 36:21) Oia, e nehenehe te manaˈo tatarahapa e tauturu ia tatou ia ape i te rave tamau noa i te hape. Hau atu i te maitai, ua faaohipa o Davida i te tupuraa i noaa mai ia ˈna na roto i te hara o ta ˈna i rave no te maitai eiaha no ˈna iho anaˈe no vetahi ê atoa râ. Ua parau oia e: “E i reira vau e haapii ai i te feia rave hara i ta oe parau, e e faafariuhia mai te rave parau ino ra ia oe.”—Salamo 51:13.
[Hohoˈa i te api 7]
Ua haapii mai o Davida na roto i ta ˈna hara e o Bate-seba