VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 15/8 api 8-11
  • Mea nafea te Bibilia i te taeraa mai ia tatou nei—Tuhaa hoê

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Mea nafea te Bibilia i te taeraa mai ia tatou nei—Tuhaa hoê
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te papai-faahou-raa e te huriraa matamua i te Bibilia
  • Te feia matamua i nenei i te buka kerisetiano
  • Te mau Bibilia Latino e Slavonique
  • Ua ora mai te Bibilia Hebera
  • Ua patoihia te ohipa huriraa i te Bibilia
  • Tuhaa 3 Reni tuatapaparaa tau
    A haere ma te itoito e te Atua
  • No te imi i te hoê irava i roto i ta oe Bibilia
    Tumu parau rau
  • Te mau huriraa Bibilia: No te aha i rahi roa ˈi?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2017
  • Faahohonuraa numera 3—Faanahoraa i te mau tupuraa i roto i te tau
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 15/8 api 8-11

Mea nafea te Bibilia i te taeraa mai ia tatou nei—Tuhaa hoê

E vauvauhia te Tuhaa 2 e te 3 i roto i te mau vea o te 15 no Setepa e o te 15 no Atopa.

I ROTO i te hoê fare neneiraa iti, te faatere ra te taata nenei parau e ta ˈna mau taurearea rave ohipa i ta ratou matini nenei afata raau, ma te apǎpǎ maitai i te mau api parau uouo i nia i te mau reta. Ia oti, e huti mai ratou i te mau api e e hiˈopoa maitai ratou i te mau parau i neneihia. I muri iho, e faatautau ratou i te mau api i tufetuhia no te haamǎrô i nia i te mau taura i hutihia mai te hoê pǎpai e tae atu i te tahi.

Ma te hitimahuta, ua tupai-puai-hia maira i nia i te opani. Ma te riaria, iriti ihora te taata nenei i te opani i ponaohia, e tomo taue maira te hoê pǔpǔ faehau e mauhaa ta ratou. Ua haamata ˈtura ratou i te paheru haere no te imi i te buka opani-etaeta-roa ˈˈe-hia e te ture—te Bibilia na roto i te reo o te nunaa!

Ua taere roa râ. Faaarahia i te ati, ua horo aˈena te taata huri e to ˈna taata tauturu i te fare neneiraa iti ra, ua ohi maira i te mau api parau atoa e ua î roa to raua rima, e te horo ra raua i teie nei i te Anavai Rhin. Auê hoi e, ua faaora mai raua i te hoê tuhaa o ta raua ohipa.

Taua taata huri ra, o William Tyndale ïa, te tamata ra hoi oia i te papai i ta ˈna “Faufaa Apî” opanihia na roto i te reo Beretane, i te oire no Cologne, i Helemani, i te matahiti 1525. E tupuraa matau-roa-hia ta ˈna i farerei. Inaha, i roto fatata i te 1 900 matahiti mai te otiraa mai te ohipa papairaa i te Bibilia, e rave rahi mau tane e mau vahine o tei faaruru i te mau ati atoa no te huri e no te haaparare i te Parau a te Atua. Te ooti noa nei â tatou i teie mahana i te faufaa o ta ratou ohipa. Eaha ta ratou i rave? Mea nafea te mau Bibilia o ta tatou e taio ra i teie nei tau i tae mai ai ia tatou nei?

Te papai-faahou-raa e te huriraa matamua i te Bibilia

Ua faatura rahi noa na te mau tavini mau a te Atua i ta ˈna Parau. Te farii nei te Buka parau paari Katolika apî (Beretane) e: “Mai to ratou mau tupuna ati Iuda ra, ua haafaufaa rahi te mau Kerisetiano matamua i te taioraa i te mau Buka Moˈa. Ia au i te hiˈoraa o Iesu (Mt 4:4; 5:18; Lu 24:44; Ioa 5:39), ua matau maitai te mau Aposetolo i te F[aufaa] T[ahito], oia hoi te auraa e ua taio e ua tuatapapa maoro ratou i te reira ma te haapao maitai, e ua faaitoito ratou e ia na reira atoa ta ratou mau pǐpǐ (Ro 15:4; Ti 2, 3:15-17).”

No teie tumu i titauhia ˈi ia papai-faahou-hia te mau hohoˈa o te Bibilia. I te mau tau hou te tau kerisetiano, ua ravehia te rahiraa o teie ohipa na te mau “papai parau ite” e toroa te reira na ratou, e ua mǎtaˈu roa ratou i te rave i te hoê noa ˈˈe hape. (Ezera 7:6, 11, 12) Na roto i to ratou tutavaraa i te papai i te mau hohoˈa hape ore, ua haamau atura ratou i te hoê hiˈoraa teitei roa no te taatoaraa o te feia e papai faahou i te Bibilia i muri iho ia ratou.

Tera râ, i te senekele 4 H.T.T., ua fa maira te hoê fifi. Ua hinaaro o Alesanedero Rahi e ia haapiihia te mau huiraatira atoa o te ao nei i te hiroa tumu Heleni. Na roto i ta ˈna mau haruraa fenua, ua faahepo atura oia i te reo Heleni matauhia, oia hoi te Koine, ei reo no te taatoaraa o te taata na te pae Ropu Hitia o te râ. No reira ˈtura, e rave rahi mau ati Iuda o tei paari mai ma te ore roa ˈtu e haapii i te taio i te reo Hebera e aita ˈtura ratou i nehenehe faahou e taio i te mau Papai. No reira, i te area o te matahiti 280 H.T.T., ua haaputuputu ihora te hoê pǔpǔ feia ite Hebera i Alesanederia, i Aiphiti, no te huri i te Bibilia Hebera na roto i te Koine o te nunaa. Ua piihia ˈtura ta ratou huriraa te Septante, “Hitu ahuru” na roto i te reo Latino, o te rahiraa ïa feia i manaˈohia e ua rave i te ohipa huriraa. Ua oti teie huriraa i te area matahiti 150 H.T.T.

I te tau o Iesu, te paraparau-noa-hia ra te reo Hebera i Paletetina. Teie râ, o te Koine te reo paraparau-roa ˈˈe-hia i reira e i roto i te toea o te mau mataeinaa atea o te ao Roma. No reira, ua faaohipa te feia papai Bibilia kerisetiano i teie reo Heleni matauhia, ia naeahia te rahiraa taata e nehenehe no te mau nunaa. Oia atoa, ua faahiti rahi ratou i te mau irava o te Septante e ua faaohipa e rave rahi o ta ˈna mau parau.

I te mea e e mau mitionare itoito te mau Kerisetiano matamua, ua riro oioi maira ratou ei feia aravihi roa i te faaohiparaa i te Septante no te haapapu e o Iesu te Mesia i tiai-maoro-hia na. Ua faaarepurepu te reira i te mau ati Iuda e ua turai atura ia ratou ia papai i te tahi mau huriraa apî na roto i te reo Heleni, no te faaere i te mau Kerisetiano i ta ratou mau tatararaa, na roto i te tauiraa i te mau irava o ta ratou i faaohipa no te turu i ta ratou mau haapiiraa. Ei hiˈoraa, i roto i te Isaia 7:14, ua faaohipa te Septante i te hoê taˈo Heleni e “paretenia” to ˈna auraa, e tohu ra no nia i te metua vahine o te Mesia. Ua faaohipa te mau huriraa apî i te hoê taˈo Heleni taa ê, e “vahine apî” to ˈna auraa. No te mea e ua tamau noa te mau Kerisetiano i te faaohipa i te Septante, ua faarue roa ˈtura te mau ati Iuda i ta ratou opuaraa, e ua titau aˈera e faaohipa faahou i te papai Hebera. I te pae hopea, ua riro teie nei ohipa ta ratou i rave, ei haamaitairaa no te ohipa huriraa i te Bibilia e ravehia a muri aˈe, no te mea ua tauturu te reira ia vai ora noa te reo Hebera.

Te feia matamua i nenei i te buka kerisetiano

Ua haamata aˈera te mau Kerisetiano matamua itoito i te papai i te rahiraa hohoˈa o te Bibilia e maraa ia ratou, mea papai rima hoi te taatoaraa. Na ratou atoa i haamata i te faaohipa i te codex, hoê â to ˈna mau api e to te mau buka no teie nei tau, e ua vaiiho atura ratou i te mau otaro. E mea ohie aˈe e mea oioi aˈe ia imi i te mau irava, hau atu râ, i roto i te hoê anaˈe codex, e nehenehe e ô hau atu i tei papaihia na i nia i te hoê anaˈe otaro—ei hiˈoraa, te taatoaraa o te mau Papai Heleni aore ra te taatoaraa o te Bibilia.

Ua hope te haaputuraa i te mau Papai Heleni Kerisetiano i te area matahiti 98 T.T., e te mau buka a Ioane, te aposetolo hopea e ora noa ra i tera taime. Te vai nei te hoê toetoeâ o te hoê papai o te Evanelia a Ioane, piihia Papai gima a Rylands 457 (P52), no mua ˈtu i te matahiti 125 T.T. I te area matahiti 150 e 170 T.T., ua haaputu o Tatiano, e taata haapii na Justin Maratiri, i te Diatessaron, e faatiaraa tatuhaahia teie no nia i te oraraa o Iesu ia au i na Evanelia toomaha e vai nei i roto i ta tatou mau Bibilia i teie nei tau.a E tapao faaite te reira e no ˈna, o taua mau Evanelia anaˈe ïa te mau faatiaraa mau, e ua opere-aˈena-hia te reira. I te area matahiti 170 T.T., ua haaputuhia maira te tabula tahito roa ˈˈe i itehia o te mau buka a te “Faufaa Apî,” tei piihia te Toetoeâ papai a Muratori. Te faahiti ra oia i te rahiraa o te mau buka a te mau Papai Heleni Kerisetiano.

No te parareraa o te mau tiaturiraa kerisetiano, ua hinaaro-rahi-hia ˈtura te mau huriraa o te mau Papai Heleni Kerisetiano e o te mau Papai Hebera. E rave rau tatararaa na roto i te mau reo mai te reo Aremenia, Copte, to Georgie, e te Syriaque tei haaputuhia. E pinepine, ua imihia te mau piapa taa ê no teie noa ohipa huriraa. Ei hiˈoraa, te parauhia ra e na Ulfilas, te hoê epikopo a te Ekalesia Roma no te senekele 4, i faanaho i te piapa parauhia Gothique no te huri i te Bibilia. Tera râ, aita oia i huri i te mau buka a Te mau arii no te mea ua manaˈo oia e e nehenehe teie mau buka e faaitoito i te mau peu tamaˈi a te nunaa Goth. Aita râ hoi te reira i tapea i te mau Goth “i faakerisetianohia” ia haru ia Roma i te matahiti 410 T.T. ra!

Te mau Bibilia Latino e Slavonique

A mairi noa ˈi te tau, puai mai nei te reo Latino, e e rave rau mau tatararaa na roto i te reo Latino Tahito o tei faura mai. Tera râ, e ere hoê â ta ratou huru faatiaraa e to ratou papuraa. No reira, i te matahiti 382 T.T., ua faaue atura te Pâpa Damase i ta ˈna papai parau, o Ierome, ia faaineine i te hoê Bibilia Latino haamanahia.

Ua haamata ˈtura o Ierome na roto i te faatitiaifaroraa i te mau tatararaa Latino o te mau Papai Heleni Kerisetiano. Area no te mau Papai Hebera ra, ua titau oia e huri i te mau papai Hebera tumu. No reira, i te matahiti 386 T.T., ua haere atura oia i Betelehema no te tuatapapa i te reo Hebera e no te ani i te tauturu a te hoê rabi. Ua faatupu teie ohipa ta ˈna i rave, i te mau aimârôraa rahi i rotopu i te mau ekalesiatiko. E tiaturi na hoi vetahi, e o Augusino atoa hoi hoê â to raua tau e o Ierome, e mea faauruahia mai te Septante, e ua pari ratou ia Ierome i to ˈna “haereraa e ani i te tauturu i te ati Iuda.” Ua rave noa râ o Ierome i ta ˈna ohipa e ua oti atura i te area matahiti 400 T.T. I to ˈna faaohiparaa i te mau reo e te mau parau papai tumu e i to ˈna huriraa i te reira na roto i te reo paraparauhia i taua tau ra, ua avari ïa o Ierome i te mau ravea huriraa apî hoê tausani matahiti na mua ˈˈe e faaohipahia ˈi. Ua piihia ˈtura ta ˈna huriraa te Vulgate, oia hoi Tatararaa na te Nunaa, e ua faufaahia te taata i te roaraa o te mau senekele.

I roto i te Amuiraa faaroo kerisetiano i te pae hitia o te râ ma, e rave rahi o tei nehenehe â e taio i te Septante e te mau Papai Heleni Kerisetiano. I muri iho râ, o te mau reo e te mau reo iti no roto i te pǔpǔ Slavonique, aore ra Slave, tei matauhia i te paraparau i te mau pae hitia o te râ no Europa. I te matahiti 863 T.T., ua haere atura e piti taeae reo Heleni, o Cyril raua o Methodius, i Moravia, te Repubilita no Tekolovakia ïa i teie nei tau. Ua haamata ˈtura raua i te huri i te Bibilia na roto i te reo Slavonique Tahito. No te rave i teie huriraa, ua faanaho aˈera raua i te piapa parauhia Glagolitique, tei monohia i muri iho e te piapa Cyrillique, mairihia i te iˈoa o Cyril. Te faaohipa nei te mau reo no Rusia, Ukraine, Serbia, e Bulugaria i teie nei piapa. Ua faaohipa te mau huiraatira no taua mau vahi ra i te Bibilia Slavonique e rave rahi ui te maoro. I muri iho râ, a taui ai te mau reo, aita ˈtura te mau taata i ite faahou i te taio i teie nei Bibilia.

Ua ora mai te Bibilia Hebera

I taua area tau ra, mai te senekele 6 e tae mai ai i te senekele 10 T.T., ua faanaho aˈera te hoê pǔpǔ ati Iuda tei piihia te mau Masoreta, i te mau ravea papai-faahou-raa taa maitai no te faaherehere i te Papai Hebera. Ua tae roa ratou i te taio i te mau reni atoa e tae noa ˈtu i te reta taitahi, ma te tapao mai i te mau huru-ê-raa i rotopu i te mau parau papai-rima-hia, e te reira, no te faaherehere ïa i te hoê papai hape ore. Aita ta ratou mau tutavaraa i mâuˈa. Ei hiˈoraa, ia faaauhia te mau papai Masoreta apî e te mau Otaro o te Miti Pohe, tei papaihia i rotopu i te matahiti 250 H.T.T. e te matahiti 50 T.T., aita hoê aˈe tauiraa i te pae no te haapiiraa i te roaraa hau atu i te 1 000 matahiti.b

I Europa, e Anotau Pouri ïa te Anotau no Ropu. Mea iti roa te feia i ite i te taio e i te haapii i rotopu i te huiraatira. I te pae hopea, te rahiraa atoa o te mau ekalesiatiko, aita ratou i nehenehe faahou e taio i te reo Latino a te ekalesia e mea pinepine aita atoa ratou i ite i te taio i to ratou iho reo. I te reira tau atoa i Europa to te mau ati Iuda faaheporaahia ia haaputu i roto i te mau puhaparaa ati Iuda. Auaa atoa teie faataa-ê-raa i faahereherehia ˈi te ite teitei i te reo Hebera a te Bibilia. Teie râ, no te manaˈo ino e te tiaturi ore, e pinepine aita te ite o te mau ati Iuda i noaa mai i rapaeau atu i te mau puhaparaa ati Iuda. I Europa no te pae tooa o te râ, ua moe atoa te ite i te reo Heleni. Ua ino roa ˈtu â te huru tupuraa no te mea ua faatura rahi te Ekalesia no te pae Tooa o te râ i te huriraa Latino a Ierome oia hoi te Vulgate. Ua faarirohia na hoi oia mai te tatararaa otahi i haamanahia, noa ˈtu e i te hopea o te tau Masoreta, ua moe roa teie nei reo Latino. No reira, ua fa mǎrû noa maira te hoê hiaai e haapii i te Bibilia, e ua ineine atura te huru tupuraa no te hoê aimârôraa rahi.

Ua patoihia te ohipa huriraa i te Bibilia

I te matahiti 1079, ua faaoti atura te Pâpa Grégoire VII i te ture matamua o te mau ture e rave rahi a te ekalesia no te Anotau no Ropu, no te opani i te hamaniraa e i te tahi mau taime, i te fatu-atoa-raa i te mau tatararaa a te Bibilia na roto i te reo o te nunaa. Ua faaore oia i te parau faatia ia faatupuhia te Oroa pureraa na roto i te reo Slavonique ma te parau e e titau te reira e ia hurihia te mau tuhaa o te Papai Moˈa. Ma te patoi atu i te tiaraa o te mau Kerisetiano matamua, ua papai oia e: “Ua oaoa te Atua Mana hope e ia hunahia te papai moˈa i te tahi mau vahi.” Te reira hoi te tiaraa haamanahia a te ekalesia, no reira, ua faarirohia ˈtura te feia o tei faaitoito e ia taiohia te Bibilia, ei feia atâta roa.

Noa ˈtu teie huru tupuraa ino, ua tamau noa te ohipa papai-faahou-raa e te huriraa i te Bibilia na roto i te mau reo o te nunaa. Ua opere-huna-hia te mau tatararaa na roto e rave rahi mau reo na Europa taatoa. Ua papai-rima-hia teie mau tatararaa atoa, no te mea i muri iho roa, i te afaraa o te mau matahiti 1400, te iteraahia mai te matini neneiraa i Europa. Tera râ, no te moni o teie mau papai e to ratou varavara, e mea faahiahia ïa ahiri e ua fatu te hoê taata tivila i te hoê anaˈe tuhaa o te hoê buka o te Bibilia, aore ra i te tahi noa mau api. Ua tamau aau roa vetahi i te mau tuhaa irava taatoa, e tae noa ˈtu i te taatoaraa o te mau Papai Heleni Kerisetiano!

I muri iho râ, ua faura maira te mau ohipa arepurepu rahi o tei titau i te tauiraa i roto i te ekalesia. Te tahi tumu, o te papu-faahou-raahia ïa te faufaaraa o te Parau a te Atua i roto i te oraraa i te mau mahana atoa. Eaha te faahopearaa o teie mau ohipa e te faraa mai te matini neneiraa, i nia i te Bibilia? E eaha tei roohia i nia ia William Tyndale e i ta ˈna huriraa, i faahitihia i te omuaraa o teie tumu parau? E tuatapapa mai tatou i teie aamu anaanatae e tae roa mai i to tatou nei tau i roto i te mau vea i mua nei.

[Nota i raro i te api]

a Te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., e buka ïa no teie nei tau e haapapu ra i te tuea-maite-raa o na Evanelia toomaha.

b A hiˈo Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible, api 967, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Tapura i te api 8, 9]

Matahiti faufaa roa i roto i te parareraa o te Bibilia

(Hiˈo i te papai)

HOU TO TATOU TAU (H.T.T.)

Ua hope te mau Papai Hebera area 443 H.T.T.

400 H.T.T.

Alesanedero Rahi (tei pohe 323 H.T.T.)

300 H.T.T.

Ua haamata te Septante area 280 H.T.T.

200 H.T.T.

100 H.T.T. Te rahiraa o te mau Otaro o te Miti Pohe

area 100 H.T.T.-68 T.T.

O TO TATOU TAU (T.T.)

Ua haamouhia o Ierusalema 70 T.T.

Ua hope te mau Papai Heleni 98 T.T.

100 T.T.

Papai gima a Rylands o te Evanelia a Ioane

(hou 125 T.T.)

200 T.T.

300 T.T.

400 T.T. Te Vulgate Latino a Ierome area 400 T.T.

500 T.T.

600 T.T.

Ua faaineinehia te Papai Masoreta

700 T.T.

800 T.T.

O Cyril i Moravia 863 T.T.

900 T.T.

1000 T.T.

Ture opaniraa i te Bibilia na te nunaa 1079 T.T.

1100 T.T.

1200 T.T.

1300 T.T.

[Hohoˈa i te api 9]

Na te mau Kerisetiano matamua i haamata i te faaohipa i te “codex”

[Hohoˈa i te api 10]

Ua haere o Ierome i Betelehema no te tuatapapa i te reo Hebera

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono