Te Atua, te Hau, e o Outou
“Ua û te Ekalesia e te Hau i roto i te maitiraa no nia i te faataaraa i Irelane”
TE HAAPAPU ra teie upoo parau a te vea ra The New York Times, e mea nafea te taata i teie mahana e titauhia ˈi ia maiti i rotopu i ta te Hau e hinaaro ra e ta ta ratou ekalesia e haapii ra.
Te na ô ra te tumu parau e: “Ua iti aˈe i te hoê avaˈe hou te maitiraa e faaore anei i te opaniraa a te pǎpǎ ture i nia i te faataaraa, tei mua te fenua Irelane, e katolika te rahiraa o to ˈna huiraatira, i te hoê aimârôraa varavara roa i rotopu i te mau raatira o ta ˈna Faatereraa e to ta ˈna ekalesia.” Ua faaau hoi te Hau e ia iritihia te opaniraa i nia i te faataaraa, area te Ekalesia katolika ra, te faahapa etaeta nei oia i te faataaraa e te faaipoipo-faahou-raa. Ua titauhia te mau katolika irelane ia maiti e turu atu i te Ekalesia aore ra i te Hau. I te pae hopea, ua upootia te Hau ma te hoê area huˈa roa.
Te mea peapea roa ˈtu â, e rave rahi matahiti to te nunaa no Irelane Apatoerau faarururaa i te hoê aroraa uˈana no nia i te faatereraa hau. E rave rahi o tei haapohehia. Aita te mau katolika e te mau porotetani i afaro no nia i te Hau o ta ratou e auraro: e mana noa anei te faatereraa beretane i Irelane Apatoerau aore ra e haamauhia anei te hoê hau tahoê no Irelane taatoa.
Oia atoa, i te fenua Yugoslavia na mua ˈˈera, ua titau te mau mana faatere i te mau melo no te mau faaroo ěê, te katolika e te orthodoxe atoa, ia aro i roto i te tamaˈi no te tuhaa fenua. O vai ïa ta te mau taata tivila e auraro? E pee anei ratou i te mau tia no te Hau, aore ra e auraro anei ratou i te Atua, e na ô ra e: “Eiaha oe e taparahi noa i te taata, . . . E aroha ˈtu oe i to taata-tupu mai to aroha ia oe iho na”?—Roma 13:9.
Peneiaˈe te manaˈo ra outou e eita outou e farerei i teie huru tupuraa. Peneiaˈe râ oia. Inaha, tei mua paha outou i teie huru tupuraa i teie nei iho. I roto i ta ˈna buka Te Hau i roto i te Faufaa Apî (beretane), te faahiti ra te taata tuatapapa faaroo ra o Oscar Cullmann, i “te mau faaotiraa faufaa roa, taaihia i te pohe e te ora, ta te mau kerisetiano no teie tau e tia aore ra e titauhia paha ia rave, i roto i te mau huru tupuraa ru ia faahepohia mai ratou e te mau faatereraa haavî.” Teie râ, te faahiti atoa ra oia i “te hopoia e vai mau ra e te faufaa atoa a te kerisetiano tataitahi—e tae noa ˈtu te kerisetiano e ora ra i te oraraa parauhia ‘matauhia,’ ‘i te mau mahana atoa’—ia faaruru e ia faaoti i mua i te fifi faufaa roa e vai ra i mua ia ˈna no te mea noa e e kerisetiano oia.”
E tia anei i te mau kerisetiano i teie mahana ia anaanatae i te taairaa e vai ra i rotopu i te haapaoraa e te Hau? Papu maitai. Mai mutaa ihora mai â, ua tutava te mau kerisetiano i te faatupu i te hoê hiˈoraa aifaito no nia i te mau mana faatere o teie nei ao. Ua haavahia to ratou Raatira, o Iesu Mesia, ua faautuahia, e ua haapohehia oia e te Hau roma. Ua titauhia i ta ˈna mau pǐpǐ ia faaau i ta ratou mau hopoia kerisetiano e ta ratou mau hopoia i mua i te Hau emepera roma. No reira, e horoa mai te hoê hiˈopoa-faahou-raa i to ratou tiaraa i mua i te mau mana faatere, i te mau aratairaa no te mau kerisetiano i teie mahana.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]
Tom Haley/Sipa Press