‘Aita anaˈe e faufaaraa e ihea roa te mataˈi e aratai ai ia tatou’
“IA ORE te hoê taata e ite e eaha te uahu o ta ˈna e haere ra, aita e faufaaraa e ihea roa te mataˈi e aratai ai ia ˈna.” Te turu ra teie mau parau, a te philosopho roma no te senekele matamua ra o Lucius Annaeus Seneca, i te hoê parau mau farii-maoro-hia: Ia noaa te hoê aratairaa i roto i te oraraa, mea faufaa roa te mau tapao.
Mea pinepine râ, aita e auraa to te oraraa. Te ape noa nei e rave rahi i te mau ofai e te mau arepurepuraa o te oraraa o te mau mahana atoa. I te mea e aita to ratou e aveia papu, e au ratou i te mau are miti “i patuhia e te mataˈi e fetoitoi aˈera.” (Iakobo 1:6) Ia au i te manaˈo o teie mau huru taata, “aita e faufaaraa e ihea roa te mataˈi e aratai ai ia ratou.”
Te horoa ra te Bibilia i te hiˈoraa o te mau taata o tei haamau papu i te hoê tapao, e o tei riro ei mau hiˈoraa no te mau kerisetiano i teie nei mahana. “Te haapao maite ra hoi [Mose] i te utua ra ei hoo.” (Hebera 11:26) Ua papai o Paulo e: “Te nenei tia ˈtu nei au i te tapao, ia noaa te berabeio.” Ua faaitoito oia i te mau hoa faaroo ‘ia na reira atoa.’—Philipi 3:14, 15.
Ma te tiatonu maite atu i to tatou mata i nia i te mau parau tǎpǔ a te Bibilia, e pee anaˈe tatou i te faaroo o taua mau taata ra o tei haamau papu i te hoê tapao.—A faaau e te Hebera 13:7.