Eaha te tia ia outou ia ite no nia i te pohehae
EAHA te pohehae? O te hoê ïa manaˈo hohonu mau o te turai i te hoê taata ia hepohepo, ia taiâ, aore ra ia riri. E pohehae tatou ia manuïa hau atu anaˈe te hoê taata no te tahi mea i ia tatou nei. Aore ra e pohehae tatou ia arue-hau-anaˈe-hia te hoê hoa ia tatou nei. Mea ino noa anei ia pohehae?
Te turaihia nei te mau taata o te pohehae ia faariro i te tahi mau taata ei mau enemi. Ua riro te Arii ra o Saula no Iseraela tahito ei hiˈoraa. I te omuaraa ua here oia i ta ˈna hopoi mauhaa tamaˈi, o Davida, e ua faaitoito roa oia ia ˈna ia riro ei raatira no te nuu. (Samuela 1, 16:21; 18:5) I muri iho, i te hoê mahana, ua faaroo te Arii ra o Saula i te mau vahine i te arueraa ia Davida ma te parau e: “Ua pohe ta Saula e ua tausani, ua ahuru râ te tausani i ta Davida.” (Samuela 1, 18:7) Ua tia hoi ia Saula ia ore e vaiiho i te reira ia faaino i to ˈna taairaa maitai e o Davida. Ua patoi atu râ oia. “Mai taua mahana mai â Saula i te hiˈohiˈoraa ia Davida.”—Samuela 1, 18:9.
Eita te hoê taata pohehae e hinaaro i te ati o te hoê taata. E faahinaaro noa o ˈna i te manuïaraa o te hoê hoa e e hinaaro roa o ˈna i te hoê â mau huru maitatai aore ra mau huru tupuraa. I te tahi aˈe pae, ua riro te faahinaaroraa ei huru ino o te pohehae. Ma te omoe eita te hoê taata faahinaaro e hinaaro e ia maitai te taata o ta ˈna e pohehae ra aore ra e hinaaro o ˈna e ia roohia teie taata i te ati. I te tahi taime, eita te hoê taata faahinaaro e huna i to ˈna mau manaˈo hohonu. E faaino tahaa oia i te hoê taata, mai te Arii ra o Saula i to ˈna tamataraa i te haapohe ia Davida. Hau atu i te hoê taime, ua taora o Saula i te hoê mahae no te “maˈoa ia Davida . . . i nia i te pae fare.”—Samuela 1, 18:11; 19:10.
‘E ere hoi au i te hoê taata pohehae,’ o ta outou paha e pahono mai. Parau mau, eita paha te pohehae e mana i nia i to outou oraraa. I te tahi râ faito, te pohehae nei tatou paatoa—to tatou iho mau manaˈo pohehae e to vetahi ê. Maoti i te ite oioi i te pohehae o vetahi ê, e tia ia tatou ia haapao i to tatou iho.
“Te feii”
Mea pinepine te faatiaraa no nia i te huru o te taata hara mai tei faaitehia i roto i te Parau a te Atua, te Bibilia, i te faahiti i te mau hara o te faahinaaroraa. Te haamanaˈo ra anei outou i te aamu o Kaina raua o Abela? Ua pûpû teie nau tamaiti toopiti a Adamu raua o Eva i te mau tusia na te Atua. Ua na reira o Abela no te mea e taata faaroo oia. (Hebera 11:4) E faaroo to ˈna i roto i te aravihi o te Atua ia faatupu i Ta ˈna opuaraa rahi no nia i te fenua nei. (Genese 1:28; 3:15; Hebera 11:1) Ua tiaturi atoa o Abela e e haamauruuru te Atua i te mau taata haapao maitai ma te horoa i te ora i roto i te Paradaiso e fatata maira i nia i te fenua nei. (Hebera 11:6) No reira, ua faaite te Atua i to ˈna au maitai i te tusia a Abela. Mai te peu e ua here mau o Kaina i to ˈna taeae, e oaoa ïa o ˈna e ua haamaitai te Atua ia Abela. Maoti râ, “riri roa aˈera Kaina.”—Genese 4:5.
Ua aˈo te Atua ia Kaina ia rave i te mea maitai ia nehenehe oia e haamaitaihia. I muri iho ua faaara te Atua e: “Ia rave oe i te parau maitai ra, eita anei e itehia mai? e aore i maitai ra, te vai ra te taraehara i te uputa na. E auraro râ oia ia oe, e ei nia ˈˈe oe ia ˈna.” (Genese 4:7) Ma te peapea, aita o Kaina i haavî i to ˈna riri pohehae. Ua turai roa te reira ia ˈna ia taparahi i to ˈna taeae parau-tia. (Ioane 1, 3:12) Mai reira mai â, tau hanere mirioni taata tei pohe i roto i te mau aroraa e te mau tamaˈi. “Hoê o te mau tumu matamua o te tamaˈi o te hoê ïa hinaaro e fatu hau atu â i te fenua, i te taoˈa, i te puai, aore ra hoê hinaaro i te vai-maitai-raa,” ta The World Book Encyclopedia e parau ra.
Aita te mau kerisetiano mau e faaô nei i roto i te mau tamaˈi o teie nei ao. (Ioane 17:16) Ma te peapea râ, ua faaô vetahi mau kerisetiano i te tahi taime i roto i te mau aroraa vaha noa. Mai te peu e e turu te tahi atu mau melo o te amuiraa i te reira, e nehenehe teie mau aroraa e riro ei mau tamaˈi vaha noa ino mau. “Nohea te tamaˈi e te mârô i roto ia outou na?” ta te taata papai bibilia ra o Iakobo e ani ra i te mau hoa faaroo. (Iakobo 4:1) Ua pahono oia i teie uiraa na roto i te faaite-tahaa-raa i to ratou nounou materia e ma te parau faahou e, “Te titau hua na,” aore ra te “pohehae” ra. (Iakobo 4:2, tatararaa beretane, nota i raro i te api) Oia, e nehenehe te nounou taoˈa e aratai i te titau-hua-raa e te pohehae i te feia e fanaˈo ra i te oraraa hau roa ˈˈe i te maitai. No teie tumu, ua faaara o Iakobo i mua i te taata “feii.”—Iakobo 4:5.
Eaha te haamaitairaa ia tuatapapa i te mau tumu o te pohehae? E nehenehe te reira e tauturu ia tatou ia faaite i te haerea haavarevare ore e ia atuatu i te mau taairaa maitai aˈe e o vetahi ê. E tauturu atoa te reira ia tatou ia taa, ia farii hau atu â i to vetahi ê manaˈo, e ia faaore i te hapa. Hau roa ˈtu i te reira, e haapapu te reira i te hinaaro rahi o te taata i te faanahoraa here a te Atua no te faaora e no te paruru i te taata i to ˈna mau hinaaro hara nei.—Roma 7:24, 25.
Hoê ao e aita e pohehae ino faahou
Ia au i te manaˈo o te hoê taata, eita te hoê ao e aita e pohehae ino faahou e nehenehe e tupu mai. Ua faˈi te taata papai buka ra o Rom Landau e: “Te paari tei haaputuhia i te roaraa o te mau ui, e te mau parau atoa a te mau philosopho . . . e te feia maimi i te pae no te feruriraa no nia i te tumu parau, aita ïa e aratairaa no te taata tei pohehae roa. . . . Ua faaora aˈena anei te hoê taote i te hoê taata pohehae?”
Te pûpû nei râ te Parau a te Atua i te tiaturiraa o te oraraa taata tia roa i roto i te hoê ao apî i reira eita te hoê noa ˈˈe taata e faaahoahohia e te pohehae aore ra te faahinaaroraa paieti ore. Hau atu, eita te hau o teie ao apî e haafifihia e te mau taata o te faatupu nei i teie mau huru ino mau.—Galatia 5:19-21; Petero 2, 3:13.
Tera râ, e ere te pohehae atoa i te mea tia ore. Inaha, te faataa ra te Bibilia e “e Atua [pohehae] hoi Iehova.” (Exodo 34:14) Eaha ïa te auraa? E eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te pohehae tia? Oia atoa, nafea te hoê taata ia haavî i te pohehae tia ore? A hiˈo i te mau tumu parau i muri iho.