Eaha te faufaa o te Bibilia?
AITA i maoro roa, ua ineine te British Library i te aufau tau 1 600 000 dala marite no te hoê buka o te tatararaa beretane o te Papai Heleni Kerisetiano a William Tyndale. Neneihia tau 468 matahiti i teie nei, te reira anaˈe te buka matamua nenei-taatoa-hia a te Bibilia a Tyndale tei ora mai i te mau tutavaraa papu mau no te faaoreraa i te reira. Ua faaiteitehia taua Bibilia ra i mua i te taata i Lonedona.
Ua hoohia mai te Bibilia a Tyndale i te fare haapiiraa tuatoru Baptiste no Bristol i Beretane, i reira hoi te vairaa mai te matahiti 1784 mai â. Ua parau te Taote Roger Hayden, te mono peretiteni o te tomite o te fare haapiiraa tuatoru e: “E faufaa rahi to teie buka no te nunaa, no te peu tumu o te huitaata nei e no te pae kerisetiano e ua hinaaro matou ia fanaˈo hau atu â te mau taata atoa i teie nei buka, no reira matou i vaiiho ai i teie buka i roto i te mau afata vairaa taoˈa faufaa.”
E rave rahi senekele te maororaa, ua vai noa te Bibilia na roto i te reo latino e o te mau upoo faatere haapaoraa e o te feia hau aˈe i te maramarama anaˈe o te nehenehe e taio i te reira. Mai ia John Wycliffe na mua ˈˈe ia ˈna, ua hinaaro o Tyndale e ia roaahia te Bibilia i te taiohia e i te papuhia i te taatoaraa. I te hoê taime ua parau oia i te hoê tia faatere haapaoraa e: ‘Mai te peu e te faatia nei te Atua ia ora vau e rave rahi matahiti, e rave au i te ohipa ia nehenehe te tama e arote ra e ite hau atu â i te mau Papai ia oe.’
E ohipa atâta mau te reira, i te mea ua patoi uˈana mau te mau upoo faatere haapaoraa i te mau tutavaraa atoa ia noaa te Bibilia i te huiraatira. E no reira, reva atura o Tyndale mai Beretane i Helemani. I reira ua huri atura oia i te “Faufaa Apî” mai te reo Heleni tumu ra. Ua neneihia tau 3 000 buka e ua faaô-huna-hia mai te reira i Beretane. Ua hoo mai te episekopo no Lonedona i te mau buka atoa i itehia mai e ua tutui i te reira i mua i te taata i roto i te aua o te fare pureraa no St. Paul. I te pae hopea, ua haruhia o Tyndale, haavahia oia, e ua faahapahia i te hairesi. I te matahiti 1536 ua uumihia to ˈna arapoa e ua tutuihia oia i te auahi i nia i te hoê pou. E mea anaanatae mau ia ite e mea nafea te hoê Bibilia riri-rahi-hia e te mau upoo faatere haapaoraa i te riroraa i teie mahana ei faufaa rahi roa!
Te tutava papu mau nei te mau Ite no Iehova i te horoa i te hoê ite papu no nia i te Bibilia i te taatoaraa e hinaaro ra i te reira. Taa ê noa ˈtu i te neneiraa e te opereraa-noa-raa i te tahi atu mau tatararaa, ua iriti mai ratou i te hoê tatararaa tia mau o te taatoaraa o te Bibilia mai roto mai i te mau reo tumu no te faaohie i te taioraa. I roto i te matahiti 1995 e hau atu i te 74 000 000 buka o te New World Translation of the Holy Scriptures te neneihia na roto 12 reo. Ma te papu, o te poroi faaora te faufaa mau o te Bibilia atoa e vai nei.
[Hohoˈa i te api 32]
William Tyndale
[Faaiteraa i te tumu]
No roto mai i te hoê hohoˈa tahito i te Bibliothèque Nationale