VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w95 1/3 api 9-13
  • Pûpûhia—No vai?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Pûpûhia—No vai?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê nunaa o tei pûpûhia
  • E aratai te mauruuru i te pûpûraa
  • A pûpû ia outou i mua i te taata
  • Te oraraa ia au i to tatou pûpûraa “i te mau mahana atoa”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • No te aha e pûpû ai ia oe ia Iehova?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • Ua ineine anei oe i te pûpû ia oe ia Iehova?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
  • No te aha mea tia ia pûpû e ia bapetizohia tatou?
    Ia ora oe e a muri noa ˈtu! (Aparauraa Bibilia)
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
w95 1/3 api 9-13

Pûpûhia—No vai?

“Te mau parau atoa a Iehova i parau maira, na matou ïa e rave, e e faaroo.”—EXODO 24:7.

1, 2. (a) I te aha vetahi mau taata i te pûpûraa ia ratou iho? (b) Ua taotia-noa-hia anei te pûpûraa no te feia i taaihia e te faaroo?

I TE avaˈe febuare 1945, ua haaputuputuhia te mau pairati manureva tamaˈi Zero a te mau Nuu Manureva a te Yatabe Tapone i roto i te hoê fare rururaa. E api parau ta te taata tataitahi i nia oia e papai ai e e hinaaro anei râ oia e riro ei melo o te puai aroraa kamikaze. “E piiraa teie ia ˈu no te horoa tusia ia ˈu iho i te hoê taime e ati ai te nunaa,” ta te hoê ïa ofitie e parau ra o tei putuputu atu i taua taime ra. “Ma te turai-hohonu-hia no te tufa ˈtu i ta ˈu tauturu, ua pûpû vau ia ˈu iho no teie ohipa.” Ua faaineinehia oia no te faateretere e no te faahoro i te hoê Ohka (te hoê manureva topita haapohe ia ˈna iho) e no te faaû atu i nia i te hoê pahi tamaˈi enemi. Teie râ, ua hope te tamaˈi hou a taimehia ˈi oia no te rave i te reira e no te pohe ïa no to ˈna fenua e to ˈna emepera. I to te fenua Tapone pauraa i te tamaˈi, ua ore roa to ˈna faaroo i roto i te emepera.

2 I te hoê taime, ua pûpûhia e rave rahi i te fenua Tapone no te emepera, ta ratou i tiaturi e e atua ora oia. I roto i te tahi atu mau fenua, ua vai na e te vai noâ te tahi mau mea o te haamorihia ra. Tau mirioni taata o tei pûpû ia ratou no Maria, Bouddha, aore ra te tahi atu mau atua—faahohoˈa-pinepine-hia e te mau idolo. Ma te turaihia e te huru oreroraa aravihi mau, te horoa ra vetahi i ta ratou moni i rohihia na te mau poro evanelia na roto i te afata teata ma te turu taatoa e e tuea te reira i te haamoriraa. I muri aˈe i te tamaˈi, ua imi te mau Tapone tei inoino i te hoê mea apî o te ravehia no te pûpû i to ratou oraraa. No te tahi pae, o te ohipa ïa taua mea ra. I te pae Hitia o te râ anei aore ra i te pae Tooa o te râ, ua pûpû e rave rahi ia ratou iho no te haapue-hua-raa i te taoˈa. Ua niu te mau taurearea i to ratou oraraa i nia i te feia faataˈi upaupa, ma te pee atu i to ratou huru oraraa. Ua riro te rahiraa i teie mahana ei feia haamori ia ratou iho, ma te faariro i to ratou iho mau hinaaro ei ohipa o ta ratou haamoriraa. (Philipi 3:19; Timoteo 2, 3:2) E tia mau râ anei ia haamorihia teie mau mea aore ra teie mau taata e te hoê taata ma te nephe taatoa?

3. Mea nafea i te haapapuraahia e e mea faufaa ore vetahi mau mea o te haamorihia ra?

3 Ia hiˈohia te tupuraa mau, pinepine te feia haamori idolo i te haavarehia. E tupu te inoino no te haamoriraa idolo ia taa anaˈe i te feia haamori e ua riro noa ta ratou mau idolo ei “ohipa ïa na te rima taata nei i rave.” (Salamo 115:4) Ia faaitehia te parau mau no nia i te ohipa hairiiri ravehia e te mau poro evanelia tiaraa teitei, e inoino roa te mau taata haavare ore. Te paaina-taue-raa te “opupu” i te pae faanavairaa faufaa, ua roohia te feia rave ohipa i te mau fifi i te pae feruriraa i to ratou iteraa ia ratou iho i nia i te tabula o te feia o te tihatihia. Ua tairi te mau toparaa rarahi i te pae faanavairaa faufaa aita i maoro aˈenei i te feia haamori i te Mamona. Te mau tarahu i ravehia ma te tiaturi e e rahi mai te moni, e riro te reira ei hopoia ma te manaˈo iti e e nehenehe te mau tarahu e aufauhia. (Mataio 6:24) I te poheraa aore ra te iti-riirii-raa te roo o te feia faataˈi upaupa rock e vetahi atu feia faaanaanatae manaˈo i faarirohia ei idolo, ua vai otare noa ˈtura to ratou feia haamori. E te ooti pinepine ra te feia o tei pee i te hoê huru oraraa mauruururaa ia ˈna iho i te mau hotu peapea mau.—Galatia 6:7.

4. Na te aha e turai ra i te mau taata ia pûpû i to ratou ora no te mau ohipa faufaa ore?

4 Eaha te mea e turai ra i te mau taata ia pûpû ia ratou iho no teie mau mea faufaa ore? I roto i te hoê faito rahi, o te varua ïa o te ao i raro aˈe i te mana o te Diabolo ra o Satani. (Ephesia 2:2, 3) Te itehia ra te mana o teie varua i roto e rave rau mau huru. E nehenehe te hoê taata e faaterehia e te peu tumu fetii no ǒ mai i to ˈna ra mau tupuna. E nehenehe te huru haapiiraa i te fare haapiiraa e te aˈoraa i te fare e mana rahi i nia i te huru feruriraa. E nehenehe te huru o te vahi raveraa ohipa e turai i te “taiete o te feia tamaˈi” i te haavîraahia e te ohipa o te haamǎtaˈu i te oraraa. Te faatupuhia ra te hoê hinaaro ia noaa hau atu â e te haerea nounou taoˈa o te ao. Ua faainohia te mafatu o te rahiraa, o te turai ia ratou ia pûpû ia ratou iho no to ratou iho mau hinaaro miimii. Aita roa ˈtu ratou i hiˈopoa e e tia anei ia haafaufaa i teie mau titauraa.

Te hoê nunaa o tei pûpûhia

5. Eaha te pûpûraa no Iehova i ravehia ua hau atu i te 3 500 matahiti i teie nei?

5 Ua hau atu i te 3 500 matahiti i teie nei, ua itea mai i te hoê nunaa taata te hoê mea rahi aˈe te tia ia haamorihia. Ua pûpû ratou ia ratou iho no te Atua puai hope, o Iehova. Ei pǔpǔ, ua faaite te nunaa Iseraela i to ˈna pûpûraahia no te Atua i roto i te medebara no Sinai.

6. Eaha na te auraa o te iˈoa o te Atua no te mau ati Iseraela?

6 Eaha te mea i turai i te mau Iseraela ia na reira? I to ratou faatîtîraahia i Aiphiti, ua tono o Iehova ia Mose no te aratai ia ratou i te tiamâraa. Ua ani o Mose e nafea oia e faaite ai e o vai te Atua i tono ia ˈna, e ua faaite te Atua ia ˈna iho mai teie “Te vai nei au o vau e vai nei.” Ua faaue oia ia Mose ia parau i te mau tamarii a Iseraela e: “Na te vai nei au vau i tono mai ia outou nei.” (Exodo 3:13, 14) Ua faaite teie parau e na Iehova e faariro noa ˈtu eaha te mea e titauhia no te faatupu i ta ˈna mau opuaraa. E faaite oia ia ˈna iho ei Faatupu i te mau parau tǎpǔ ma te hoê ravea ta te mau tupuna ati Iseraela i ore i ite aˈenei.—Exodo 6:2, 3.

7, 8. Eaha te mau haapapuraa i vai na i te mau ati Iseraela ra oia hoi ua riro o Iehova ei Atua te tia ia haamorihia e ratou?

7 Ua ite mata te mau ati Iseraela i te oto o te fenua no Aiphiti e o to ˈna nunaa i faatupuhia e na Ati Ahuru. (Salamo 78:44-51) I muri iho, peneiaˈe hau atu i te toru mirioni o ratou, tae noa ˈtu i te mau vahine e te mau tamarii, ua ohi ratou i ta ratou mau tauihaa e ua faarue i te fenua no Gosena hoê po noa te maororaa, e tupuraa maere mau hoi te reira. (Exodo 12:37, 38) I muri iho, i te Miti Uteute, ua faaite Iehova ia ˈna iho mai ‘te hoê taata puai rahi i te tamaˈi’ i to ˈna faaoraraa i to ˈna nunaa mai roto mai i te mau nuu puai a Pharao na roto i te vahiraa i te miti ia nehenehe te mau ati Iseraela e haere i te tahi aˈe pae e i muri iho na roto i te faahoˈiraa i te miti no te haaparemo i te feia no Aiphiti o tei tapapa ia ratou. Ei faahopearaa, “ite aˈera Iseraela i te mana rahi o Iehova i te raveraa i to Aiphiti ra, mǎtaˈu ihora te mau taata ia Iehova, e ua faaroo ia Iehova.”—Exodo 14:31; 15:3; Salamo 136:10-15.

8 I te mea e aitâ hoi e haapapuraa no nia i te auraa o te iˈoa o te Atua, ua amuamu aˈera te mau ati Iseraela ia Iehova e i to ˈna tia ra o Mose no nia i te ereraahia i te maa e te pape. Ua faatae mai o Iehova i te tiaa manu pererau, ua faatopa i te mâna, e ua faatahe oia i te pape no roto mai i te hoê mato i Meriba. (Exodo 16:2-5, 12-15, 31; 17:2-7) Ua faaora atoa o Iehova i te mau ati Iseraela i te aroraa a te mau ati Amaleka. (Exodo 17:8-13) Aita te mau ati Iseraela i nehenehe e patoi i ta Iehova i parau atu i muri iho ia Mose e: “O Iehova, o Iehova, e Atua aroha noa, e te hamani maitai rahi, e te faaoromai rahi, e te maitai rahi, e te parau mau; e te vaiiho maite i te aroha e tausani noa ˈtu te ui; e te faaore i te parau-tia ore, e te hara.” (Exodo 34:6, 7) Oia mau, ua haapapu o Iehova ia ˈna iho e e tia oia ia haamorihia e ratou.

9. No te aha Iehova i horoa ˈi i te mau ati Iseraela te ravea ia faaite ratou i to ratou pûpûraa no te tavini ia ˈna, e mea nafea ratou i te pahonoraa ˈtu?

9 Noa ˈtu e e tiaraa to Iehova no te fatu i te mau ati Iseraela no te mea ua faaora oia ia ratou mai Aiphiti ra, ua horoa oia, ei Atua maitai e te aroha, na ratou te hoê ravea ia faaite ratou ma te aau tae i to ratou hinaaro e tavini ia ˈna. (Deuteronomi 7:7, 8; 30:15-20) Ua faataa atoa oia i te mau titauraa o te parau faaau i rotopu ia ˈna e te mau ati Iseraela. (Exodo 19:3-8; 20:1–23:33) To teie mau titauraa faataaraahia e Mose, ua parau te mau ati Iseraela e: “Te mau parau atoa a Iehova i parau maira, na matou ïa e rave, e e faaroo.” (Exodo 24:3-7) Ia au i to ratou iho tiamâraa, ua riro mai ratou ei nunaa pûpûhia no te Fatu Mana hope ra o Iehova.

E aratai te mauruuru i te pûpûraa

10. I nia i te aha e tia ˈi ia niuhia to tatou pûpûraa no Iehova?

10 Te tamau-noa-hia ra Iehova, te Poiete, i te haamorihia e tatou ma te nephe taatoa. (Malaki 3:6; Mataio 22:37; Apokalupo 4:11) Teie râ, eita e tia e ia niuhia to tatou pûpûraa i nia i te vare-ohie-raa, te mau manaˈo hohonu poto, aore ra te faaheporaa a vetahi ê—e a te mau metua atoa. E tia ia niuhia te reira i nia i te hoê ite papu o te parau mau no nia ia Iehova e te hoê mauruuru no ta Iehova i rave no tatou. (Roma 10:2; Kolosa 1:9, 10; Timoteo 1, 2:4) Mai ta Iehova i horoa i te mau ati Iseraela te ravea ia faaite ratou ma te aau tae i to ratou pûpûraa, oia atoa te horoa ra oia na tatou te hoê ravea ia pûpû tatou ma te aau tae ia tatou iho e ia faaite tahaa i mua i te taata.—Petero 1, 3:21.

11. Eaha ta tatou haapiiraa i te Bibilia i faaite no nia ia Iehova?

11 Na roto i te hoê haapiiraa i te Bibilia, e ite tatou i te Atua mai te hoê ra taata te huru. Te tauturu ra Ta ˈna Parau ia tatou ia faataa i to ˈna mau huru maitatai e itehia ra i roto i te poieteraa. (Salamo 19:1-4) E nehenehe tatou e ite i roto i ta ˈna Parau e e ere oia i te hoê Toru Tahi miterio o te ore e nehenehe e taahia. Aita oia i pau i roto i te mau tamaˈi e eita oia e faarue i to ˈna tiaraa Atua. (Exodo 15:11; Korinetia 1, 8:5, 6; Apokalupo 11:17, 18) No te mea hoi e ua faatupu oia i ta ˈna mau parau tǎpǔ, e haamanaˈo tatou e eaha te auraa o to ˈna iˈoa nehenehe, o Iehova. O o ˈna te Taata opua Rahi. (Genese 2:4, nota i raro i te api [i roto i te tatararaa beretane]; Salamo 83:18; Isaia 46:9-11) Na roto i te haapiiraa i te Bibilia, e taa maitai ia tatou i to ˈna haapao maitai e to ˈna huru e nehenehe e tiaturihia.—Deuteronomi 7:9; Salamo 19:7, 9; 111:7.

12. (a) Eaha te mea e ume ra ia tatou ia Iehova ra? (b) Nafea te mau tupuraa i ora-mau-hia faahitihia i roto i te Bibilia ia turai i te hoê taata ia hinaaro e tavini ia Iehova? (c) Eaha te manaˈo hohonu ta outou e faatupu ra ia tavini outou ia Iehova?

12 Te mea iho â râ o te ume ra ia tatou ia Iehova ra o to ˈna ïa huru here mau. Te haapapu ra te Bibilia i to ˈna here, to ˈna faaoreraa i te hapa, e to ˈna aroha rahi i te mau taata. A haamanaˈo na e mea nafea o ˈna i te faaruperuperaa ia Ioba i muri aˈe i to Ioba tapearaa i to ˈna taiva ore ma te haapao maitai. Te faaite ra te mau ohipa i tupu i nia ia Ioba e “ua î [Iehova] i te aroha, e te hamani maitai rahi.” (Iakobo 5:11; Ioba 42:12-17) A haamanaˈo na e mea nafea to Iehova ohiparaa i nia ia Davida i to ˈna faaturiraa e i to ˈna taparahiraa i te taata. Oia mau, ua ineine Iehova i te faaore i te mau hara ino mau atoa ia haafatata anaˈe te taata i hara ia ˈna ma “te aau paruparu ra e te oto ra.” (Salamo 51:3-11, 17) A haamanaˈo na e mea nafea to Iehova ohiparaa i nia ia Saulo no Tareso, o tei riro na hoi ei taata matamua hamani ino uˈana i te nunaa o te Atua. Te faaite ra teie mau hiˈoraa i te aroha e te ineineraa o te Atua i te hamani maitai i te feia tatarahapa. (Korinetia 1, 15:9; Timoteo 1, 1:15, 16) Ua manaˈo o Paulo e e nehenehe ta ˈna e tuu i to ˈna ora i roto i te taviniraa i teie Atua here. (Roma 14:8) Te manaˈo atoa ra anei outou mai te reira?

13. Eaha te faaiteraa rahi o te here no ǒ mai ia Iehova o te turai ra i te feia mafatu tia ia pûpû ia ratou iho no ˈna?

13 No te mau ati Iseraela, ua faaora Iehova ia ratou i te faatîtîraahia i Aiphiti, e ua faaineine oia i te hoê ravea no te faaora mai ia tatou i te hara e te pohe—oia hoi te tusia hoo o Iesu Mesia. (Ioane 3:16) Te parau ra o Paulo e: “Ua faarahi râ te Atua i to ˈna aroha ia tatou nei, i te mea te vai taata hara noa nei â tatou, i pohe ai te Mesia no tatou nei.” (Roma 5:8) Te turai ra teie faanahoraa here i te feia mafatu tia ia pûpû ia ratou iho no Iehova na roto i te arai o Iesu Mesia. “Te riro nei hoi matou i te aroha o te Mesia ra, no te mea te parau nei matou e, i pohe te hoê no te taata atoa, e pohe to te taata atoa i reira; e i pohe hoi oia no te taata atoa, ia ore te feia e ora ra ia haapao faahou ia ratou iho i te oraraa nei, ia haapao râ ia ˈna, tei pohe e tei tia faahou no ratou ra.”—Korinetia 2, 5:14, 15; Roma 8:35-39.

14. E navai noa anei te ite no nia i te mau auraa o Iehova no te turai ia tatou ia pûpû i to tatou ora no ˈna? A faataa.

14 Teie râ, eita e navai noa te noaaraa mai te ite no nia i te huru o Iehova e o to ˈna mau auraa e te huitaata. E tia ia atuatuhia te mauruuru no Iehova. Nafea te reira e nehenehe ai e ravehia? Na roto i te faaohiparaa i te Parau a te Atua i roto i to tatou oraraa e te fariiraa e e mea mau iho â ta ˈna mau faaueraa tumu. (Isaia 48:17) E tia ia tatou ia manaˈo e ua faaora Iehova ia tatou mai roto mai i te vari o teie ao ino i raro aˈe i te faatereraa a Satani. (A faaau e te Korinetia 1, 6:11.) I roto i ta tatou aroraa ia rave i te mea tia, te haapii ra tatou i te turui atu i nia ia Iehova, e te farii ra tatou e o Iehova te Atua ora, te ‘Taata faaroo i te pure.’ (Salamo 62:8; 65:2) E fatata roa tatou i te piri roa ˈtu ia ˈna e i te neheneheraa e tufa ˈtu i to tatou mau manaˈo hohonu roa ˈˈe. Te rahi ra te mau manaˈo mahanahana o te here ia Iehova i roto ia tatou. Ma te feaa ore e aratai te reira ia tatou ia pûpû i to tatou ora no ˈna.

15. Na te aha i turai i te hoê taata, pûpûhia na mua ˈˈe no te ohipa, ia tavini ia Iehova?

15 E rave rahi o te ite ra i teie Atua here, o Iehova, e ua pûpû ratou i to ratou ora no te tavini ia ˈna. A rave na ei hiˈoraa i te hoê taata haapao uira e ohipa ruperupe ta ˈna. I te tahi mau taime e haamata o ˈna i te ohipa i te poipoi e e rave oia i te ohipa tae roa ˈtu i te po, e hoˈi mai oia i te fare i te hora pae i te poipoi aˈe. Ma te faafaaea rii hoê noa hora, e haere faahou o ˈna no te tahi atu ohipa ê. “Ua pûpûhia vau no ta ˈu ohipa,” ta ˈna e haamanaˈo ra. I to ta ˈna vahine haamataraa i te haapii i te Bibilia, ua apiti atoa oia ia ˈna. Te parau ra oia e: “I rotopu i te mau atua atoa ta ˈu i ite tae roa mai i taua taime ra ua tiai noa ratou e ia tavinihia ratou, ma te ore e rave aˈe i te tahi mea ia faufaahia tatou. O Iehova râ ua rave oia i te taahiraa avae e ua tono oia i ta ˈna Tamaiti fanau tahi i nia i te fenua ei tusia rahi.” (Ioane 1, 4:10, 19) I roto hoê ahuru avaˈe, ua pûpûhia teie taata no Iehova. I muri aˈe i te reira, ua haamau oia i to ˈna oraraa no te tavini i te Atua ora. Ua rave oia i te taviniraa ma te taime taatoa e ua hinaaro oia e tavini i te vahi e hinaaro-rahi-hia te tauturu. Mai te mau aposetolo, ‘ua faarue oia i te mau mea atoa e ua pee ia Iesu.’ (Mataio 19:27) E piti avaˈe i muri iho, ua titauhia oia e ta ˈna vahine no te tavini i te amaa a te Watch Tower Bible and Tract Society i roto i te fenua ta raua e faaea ra, i reira oia e nehenehe ai e tauturu no te ohipa uira. Ua hau atu i te 20 matahiti to ˈna ohiparaa i te amaa, ma te rave i te ohipa o ta ˈna e here ra—eiaha no ˈna iho no Iehova râ.

A pûpû ia outou i mua i te taata

16. Eaha vetahi mau tuhaa te tia i te hoê taata ia rave ia pûpû oia ia ˈna no Iehova?

16 I muri aˈe i te haapiiraa i te Bibilia no te hoê taime, e haafaufaa te feia apî e te feia paari ia Iehova e i te ohipa o ta ˈna i rave no ratou. E tia ia turai te reira ia ratou ia pûpû ia ratou iho no te Atua. O outou paha te hoê o ratou. Nafea outou ia pûpû ia outou iho no Iehova? I muri aˈe i te noaaraa mai te ite papu no roto mai i te Bibilia, e tia ia outou ia ohipa ia au i taua ite ra e ia faatupu i te faaroo i roto ia Iehova e ia Iesu Mesia. (Ioane 17:3) A tatarahapa e a fariu ê atu i te eˈa tahito o te hara. (Ohipa 3:19) I muri iho e rave outou i te tuhaa o te pûpûraa, ma te faaite i te reira na roto i te mau parau tura o te pureraa ia Iehova. Ma te feaa ore e mau teie pure e a muri noa ˈtu i roto i to outou feruriraa, i te mea e teie te haamataraa o te hoê taairaa apî e o Iehova.

17. (a) No te aha te mau matahiapo e hiˈopoa faahou ai i te mau uiraa faaineinehia e te feia i pûpû-apî-hia? (b) Eaha te taahiraa avae faufaa roa te tia ia rave i muri noa ˈˈe i te pûpûraa o te hoê taata, e no teihea tumu?

17 Mai ta Mose i faataa ˈtu i te mau ati Iseraela no nia i te mau titauraa no te atuatu i te mau taairaa faufaa e o Iehova, te tauturu ra te mau matahiapo o te mau amuiraa a te mau Ite no Iehova i te feia o tei pûpû ia ratou aita i maoro aˈenei ia hiˈopoa maite i te mea e titauhia ra. Te faaohipa ra ratou i te mau uiraa faaineinehia no te haapapu e te taa taatoa ra anei ratou tataitahi i te mau haapiiraa tumu o te Bibilia e eaha te titauhia ra no te riro mai ei Ite no Iehova. I muri iho, e mea tano aˈe ia faanahohia te hoê oroa no te pûpûraa i mua i te taata. Ma te papu maitai, e hinaaro te hoê taata pûpû-apî-hia e ia ite vetahi ê e ua faaô mai oia i roto i teie taairaa taa ê e o Iehova. (A faaau e te Ieremia 9:24.) E ravehia te reira ma te tano na roto i te bapetizoraa i roto i te pape ei taipe o te pûpûraa. Te faataipe ra te taumiraahia i roto i te pape e i muri iho te faatiaraahia mai e ua faarue oia i ta ˈna hororaa tahito ei imiraa i te maitai no ˈna iho e ua faatiahia mai oia no te hoê huru oraraa apî, oia hoi te raveraa i te hinaaro o te Atua. E ere i te hoê oroa moˈa, e ere atoa i te hoê tutuu mai te tutuu Shinto ra misogi, oia hoi e tamâhia te hoê taata e te pape.a Area râ, ua riro te bapetizoraa ei faaiteraa i mua i te taata o te hoê pûpûraa o tei rave-aˈena-hia na roto i te pure.

18. No te aha tatou e nehenehe ai e tiaturi e e ere i te mea faufaa ore ta tatou pûpûraa?

18 Ua riro teie taime tura ei tupuraa o te ore roa e moehia, ma te faahaamanaˈo i te tavini apî o te Atua i te taairaa vai maoro ta ˈna e atuatu ra i teie nei e o Iehova. Taa ê atu i te pûpûraa ta te pairati manureva kamikaze i rave no to ˈna nunaa e to ˈna emepera, e ere teie pûpûraa no Iehova i te mea faufaa ore, i te mea e o o ˈna te Atua mana hope mure ore o te faatupu i te mea atoa ta ˈna i faataa mai e e rave oia. E tia ia haamorihia oia, e o o ˈna anaˈe, e tatou ma te nephe taatoa.—Isaia 55:9-11.

19. Eaha ta tatou e tuatapapa i roto i te tumu parau i muri iho?

19 Teie râ, te titau hau atu â ra te pûpûraa. Ei hiˈoraa, nafea te pûpûraa ia ˈna iho e hauti ai i nia i to tatou oraraa o te mau mahana atoa? E tuatapapahia te reira i roto i te tumu parau i muri iho.

[Nota i raro i te api]

a A hiˈo i te buka L’humanité à la recherche de Dieu, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., mau api 194-5.

Te haamanaˈo ra anei outou?

◻ No te aha i te pae hopea e tupu te inoinoraa no nia i te pûpûraa mai te itehia ra i roto i te ao?

◻ Na te aha i turai i te mau ati Iseraela ia pûpû ia ratou iho no Iehova?

◻ Na te aha e turai ra ia tatou ia pûpû ia tatou iho no Iehova i teie nei mahana?

◻ Nafea tatou ia pûpû ia tatou iho no te Atua?

◻ Eaha te auraa o te bapetizoraa i roto i te pape?

[Hohoˈa i te api 10]

I Sinai ua pûpû Iseraela ia ˈna iho no Iehova

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono