Te hoê ekalesia tei amahamaha—E ora mai anei oia?
“TEI roto te feia atoa e faaite ra i te parau mau faaora no nia i te Mesia i te Ekalesia haamauhia i nia i te fenua nei. Ua riro te mau amahamaharaa o te amuiraa faaroo kerisetiano—i rotopu i te mau ekalesia to te pae Hitia o te râ e to te pae Tooa o te râ, e i rotopu i te Ekalesia Katolika Roma e te mau ekalesia porotetani—ei amahamaharaa i roto i te Ekalesia iho.” (Christians in Communion) Mea na reira to te hoê taata papai e hiˈo ra i te kerisetianoraa—mai te hoê utuafare amahamaha no te rahiraa o te mau haapaoraa, o te faaite taatoa nei i te tahi huru faaroo i roto ia Iesu Mesia.
Teie râ, e utuafare amahamaha oia, e te mau tiaturiraa e mau faaueraa tumu no nia i te haerea patoi. “Te vai ra i te kerisetianoraa o teie nei tau . . . i te mau titauraa iti aˈe no te mau melo o te ekalesia i to te mau titauraa e anihia no te ratere na nia i te hoê pereoo mataeinaa,” ta te hoê ïa taata hiˈopoa e parau ra. Nafea ïa tatou ia faataa i teie tupuraa i te pae varua? Te faaoti ra te epikopo katolika ra o Basil Butler e: “Oia mau, e maˈi rahi to te hoê kerisetianoraa amahamaha.” (The Church and Unity) Mea nafea te maˈi e haamata ˈi? Te vai ra anei te tahi mau tiaturiraa no te ora mai?
“Taua taata hara ra”
Ua faaara te aposetolo Paulo e e parare te amahamaharaa. I te mau kerisetiano no Tesalonia o tei manaˈo e mea piri roa te vairaa mai o te Mesia, ua papai o ˈna e: “Eiaha roa outou e vare i te taata atoa; o te taiva te tupu na na mua e tae ai i taua mahana ra [te mahana o Iehova], e e faaitehia mai hoi taua taata hara ra, o te tamaiti o te pohe.”—Tesalonia 2, 2:3.
Ua faaô “taua taata hara ra” i te ohipa apotata e te orureraa hau i roto i te amuiraa kerisetiano. O vai o ˈna? E ere i te hoê anaˈe iho taata, te upoo râ o te amuiraa faaroo kerisetiano. Ua faateitei teie pǔpǔ ia ˈna iho i nia aˈe i te amuiraa apotata i muri noa ˈˈe i te poheraa o te mau aposetolo o Iesu, e ua tae roa i te horoaraa i te mau haapiiraa philosopho etene, mai te Toru Tahi e te pohe-ore-raa o te nephe taata. (Ohipa 20:29, 30; Petero 2, 2:1-3) Mai te hoê tirotiro haapohe ra te huru, ua naeahia te mau taata e parau ra e o ratou te amuiraa kerisetiano i te mau manaˈo faauruahia e te mau demoni o te aratai tia ˈtu i te amahamaharaa.—Galatia 5:7-10.
Ua haamata ê na te parareraa o te maˈi i te anotau o te aposetolo Paulo. Ua papai oia e: “Te ohipa noa nei â taua ino moe ra i teie nei, o tei tapea râ i teie nei, e tapea mai â ïa, e ia hopoi-ê-hia ˈtu â oia.” (Tesalonia 2, 2:7) Ua rohi te mau aposetolo mai te hoê tapearaa no te patoi i te ohipa apotata taero. I te oreraa to ratou mana tahoê, ua parare te ohipa apotata otia ore e aita e tapearaa faahou mai te maˈi haapê ra te huru.—Timoteo 1, 4:1-3; Timoteo 2, 2:16-18.
E tamau noa te mau ohipa o teie “taata hara” i te mana ma te haere i te rahi. I roto i te hoê tabula aita i maoro aˈenei no nia i “te hoê ekalesia i roto i te fifi o te pae taatiraa e o te haapiiraa faaroo,” ua faahiti te hoê epikopo tauturu o te Ekalesia no Beretane ma te amuamu e: “Ua haafaufaa-ore-hia te mau faaueraa faataehia i te upoo faatere no nia i te oreraa e taati i te pae tino i rapaeau i te faaipoiporaa. Ua nominohia te mau mahu. Ua faariro ratou i te mea maitai ei mea ino e te mea ino ei mea maitai.”—The Sunday Times Magazine, Lonedona, 22 no novema 1992.
Te sitona e te zizania
Ua haapii o Iesu Mesia iho e e ere te kerisetianoraa mau no te hoê noa taime. Ua parau oia e te iteraa i te amuiraa kerisetiano mai te hoê ïa taata o te ueue ra i te tahi mau huero haihai i roto i ta ˈna aua. Tera râ, ua parau o Iesu e, “ua haere maira to ˈna enemi, ua ueue ihora i te zizania i roto i te sitona.” I to ˈna mau tavini aniraa e mai te peu e e tia ia ratou ia vaere i te zizania, ua parau atura te fatu o te aua e: “Eiaha; oi pee atoa te sitona ia vaere outou i te zizania.” Ehia maororaa e tupu apipiti noa ˈi te sitona e te zizania? Ua pahono te fatu o te aua e: “E vaiiho noa ia tupu apipiti noa na e ia auhune.”—Mataio 13:25, 29, 30.
Ia tae roa i ‘te auhuneraa,’ aore ra te taime o te faataa-ê-raa i te mau mahana hopea o “teie nei ao,” e fa te mau kerisetiano haavare i pihai iho i te mau kerisetiano mau. (Mataio 28:20) Ua faaohipa te Diabolo ra o Satani i te mau apotata no te faatupu i te hoê amuiraa haavare kerisetiano viivii e te amahamaha. (Mataio 13:36-39) Ua faatupu ratou i te hoê hiˈoraa hape haama o te kerisetianoraa mau. (Korinetia 2, 11:3, 13-15; Kolosa 2:8) I te mea e ua amahamaha te ekalesia i te roaraa o te mau senekele, mea fifi roa ˈtu â i te ite o vai te mau kerisetiano mau.
Mau amahamaharaa apî
I teie nei tau, te parau ra te buka The Testing of the Churches—1932-1982 e, “ua fa mai te mau amahamaharaa apî, te pǔpǔ faaroo e parau ra e mana taa ê to ratou iho â râ, e to ˈna onoonoraa i nia i ta te taata tataitahi iho i faaruru.” Te tahi mea anaanatae, te faariro nei vetahi i te mau pǔpǔ faaroo e parau ra e ua fanau-faahou-hia ratou e te pǔpǔ taata e parau ra e e mana taa ê to ratou mai te mau tapao o te hoê faaoraraa i te pae varua maoti i te mau amahamaharaa apî. Ei hiˈoraa, ua fanaˈo te fenua Irelane o te pae Apatoerau i tera huru faaoraraa i te mau matahiti 1850. Ua faahitihia te tahi mau tiaturiraa teitei. Ua faataa te hoê tabula i “te tahoêraa autaeae . . . i rotopu i te mau tia faaroo presbytériens, méthodistes, e te mau orometua faaroo tiamâ o te tahi atu pǔpǔ faaroo” e ua parau oia e “i te mau mahana atoa e mau tapao apî te tupu, mai te ururaahia, te mau faataotoraa, te mau orama, te mau moemoeâ e te mau semeio.”—Religious Revivals.
Ua farii e rave rahi i teie mau tupuraa arepurepu mai te ohiparaa o te varua o te Atua no te faaora faahou i ta ˈna ekalesia. “Ua faaorahia te ekalesia a te Atua i roto i to ˈna auraa rahi roa ˈˈe i roto i teie mau tuhaa ê,” ta te hoê ïa taata hiˈopoa i parau. Teie râ, noa ˈtu e ua faaitehia teie faaora-faahou-raa taa ê mai “te hoê tau hanahana e aita i tupu aˈenei i roto i te aamu faaroo o Ulster,” aita te reira e te tahi atu mau faaora-faahou-raa mai teie te huru i faatupu i te tahoêraa faaroo i rotopu i te feia o te ani ra i te hoê fanau-faahou-raa i te pae varua.
E patoi mai paha ratou e mea tahoê ratou i te pae o te mau mea faufaa roa ˈˈe. Hoê â faataaraa e faaohipahia e te toea o te amuiraa faaroo kerisetiano, o te faaiti ra i te faufaa ma te parau e “mea faufaa aˈe te mea o te tahoê ra i te mau kerisetiano i te mau tumu parau o te faaamaha noa ra ia ratou.” (The Church and Unity) Te faaite ra te amuiraa faaroo kerisetiano e: “Ua niuhia to matou tahoêraa tumu e te taata tataitahi e to matou mau hoa kerisetiano atoa i nia i to matou bapetizoraa i roto i te Mesia.” (Christians in Communion) Te parauraa e e ere te mau amahamaharaa i te mea faufaa no te faaroo o te taatoaraa i roto ia Iesu, mai te huru ra e te parauhia ra e e ere te mariri ai taata i te mea atâta a vai puai noa ˈi to outou mafatu.
Te tupuraa mau oia hoi, ua faarahi atu â teie mau ohipa faaroo apî i te arepurepuraa e ua faatupu oia i te huananeraa i te pae varua mai te mau orometua aravihi o te haaputuputu ra i te mau pǐpǐ no ratou iho. Ua riro o Jim Jones e o David Koresh ei mau hiˈoraa aita i maoro aˈenei o te mau raatira faaroo o tei haavare e tau tausani taata. (Mataio 15:14) E orometua baptiste te hoê melo faatere o te Ku Klux Klan te hoê orometua baptiste. Te taai ra o ˈna i ta ˈna aratairaa i nia i te tiaraa teitei roa ˈˈe o te feia uouo i te hoê faaora-faahou-raa faaroo e te parau ra oia e o te apiti noa ˈtu i roto “e horoahia te puai o te aratairaa o te Atua, e horoahia te itoito o Tei pohe i Kalavari [Iesu Mesia].”
Eaha ïa no te mau semeio, te mau ohipa puai, e te mau tapao ravehia na nia i te iˈoa o Iesu? A haamanaˈo i te faaararaa puai a Iesu Mesia oia hoi, e ere noa te feia o te parau ra “E te Fatu, e te Fatu” o te fanaˈo i to ˈna farii maitai, tera râ, ‘o te feia iho â râ o tei haapao i te hinaaro o to ˈna Metua.’ E rave rahi i teie mahana e aita i ite noa ˈˈe i te iˈoa o to ˈna Metua, Iehova. Ua faaara o Iesu i te feia ‘o tei tatai i te mau demoni i to ˈna iˈoa, e o tei rave i te semeio e rave rahi i to ˈna iˈoa’ e ua riro ratou ei “feia rave parau ino.”—Mataio 7:21-23.
“A haere ê mai na outou i rapae, e au mau taata e”
Eaha te nehenehe e tohuhia no nia i te maˈi o te amuiraa faaroo kerisetiano? Mea iti roa ïa. Inaha, e tia anei ia tatou ia rave mai i te aˈoraa a te epikopo katolika ra o Butler, oia hoi e “amui atu i roto i [te ekalesia] eiaha e horoa faahou i te tahi mau titauraa e e horoa i to tatou tauturu i to ˈna ‘tamâraa’ tamau i roto i to ˈna mau pǔpǔ”? Aita! Eita te amuiraa faaroo kerisetiano tei amahamaha e o te faaamaha ra e ora mai. (Mareko 3:24, 25) E tuhaa o ˈna o te hoê hau emepera o te mau haapaoraa hape o te ao nei piihia Babulonia Rahi. (Apokalupo 18:2, 3) E faaruru teie faanahoraa faaroo e utua toto ta ˈna i te haamouraa piri roa ravehia e te Atua.
Aita te Bibilia e faaitoito ra i te mau kerisetiano mau ia faaea noa i roto i teie faanahoraa faaroo viivii e ia tamata i te taui ia ˈna na roto mai. Maoti râ, te aˈo maira oia e: “A haere ê mai na outou i rapae, e au mau taata e, ia ore outou ia riro ei rave atoa i ta ˈna ra mau hara, ia ore outou ia pohe atoa i to ˈna ra mau pohe. Ua taea hoi te raˈi i ta ˈna ra mau hara, e ua manaˈo te Atua i ta ˈna ra mau [ohipa] parau-tia ore.”—Apokalupo 18:4, 5.
‘Haere ê i rapae’ no te haere ihea? A haamanaˈo e, ua tǎpǔ o Iesu e i te taime o te auhuneraa, e haaputuputuhia mai te mau kerisetiano mau na roto i te hoê tahoêraa i roto i te ao atoa nei. Ua tohu atoa te peropheta Mika i teie huru haaputuputu-faahou-raa na roto i teie mau parau: “E amui au ia ratou mai te mamoe i Bozara ra.” (Mika 2:12) Ua tupu anei te reira?
E! ua haaputuputuhia te mau kerisetiano mau i teie nei i roto i te hoê autaeaeraa tahoê i nia i te fenua atoa nei. O vai ma ratou? O te amuiraa kerisetiano ïa a te mau Ite no Iehova, o te faaite ra ma te tahoê i te parau apî maitai no nia i te Basileia o te Atua i roto e 231 fenua. Ua faarue ratou i te mau haapiiraa o te amuiraa faaroo kerisetiano amahamaha e te imi ra ratou i te haamori i te Atua ma te farii i te parau mau o ta ˈna Parau.—Ioane 8:31, 32; 17:17.
Te titau manihinihia ra outou ma te mahanahana e ia aparau e o ratou. Mai te peu e te hinaaro nei outou e ite hau atu â no nia i te mau Ite no Iehova, a farerei atu ia ratou i to outou vahi iho aore ra na roto i te vahi nohoraa tano piahia i te api 2 o teie vea.
[Hohoˈa i te api 7]
“Ua manaˈo te Atua i ta ˈna ra mau [ohipa] parau-tia ore”