Te feia pohe herehia e outou—Teihea roa ratou?
UA MAUIUI roa o Alec. I roto i te hoê noa hebedoma, ua pohe e piti o ta ˈna mau hoa. Hoê i rotopu ia raua, o Nevil, ua pohe na roto i te hoê pepe pupuhi. Te tahi atu, o Tony, ua pohe ïa i te hoê ati pereoo uira. I teie nei, te ahoaho ra te tamaiti no Afirika apatoa e 14 matahiti i te mau uiraa o tei ore roa i haapeapea ia ˈna na mua ˈˈe. ‘No te aha e tia i te taata ia pohe? E eaha te tupu i muri aˈe i te poheraa?’ o ta ˈna e manaˈonaˈo noa ra.
I to ˈna haereraa i te hunaraa o Nevil, ua tiaturi o Alec ma te aau tae e e roaa ia ˈna i te mau pahonoraa i teie mau uiraa. “Tera râ,” o ta ˈna e haamanaˈo ra, “ua taio noa te perepitero i roto i te hoê buka e ua parau oia e ua reva o Nevil i nia i te raˈi. E i pihai iho i te apoo, ua parau oia e tiai tatou i te tia-faahou-raa. Ua huru-ê-roa-hia vau. Ahiri e tei te raˈi o Nevil, nafea oia e tiai ai i te tia-faahou-raa?”
I tauâ mahana i muri iho, ua haere o Alec i te hunaraa o Tony. Ua ravehia te oroa na roto i te hoê reo o ta ˈna i ore roa i taa. Ua papu râ ia Alec i te huru maamaa o te feia e oto ra e aore roa e tamahanahanaraa i horoahia ˈtu. “I taua po ra,” o ta ˈna e faataa ra, “ua horuhoru-roa-hia vau. Ua ahoaho roa vau ma te feaa te manaˈo. Aore roa e taata i nehenehe e horoa mai i te mau pahonoraa tano i ta ˈu mau uiraa. I roto i to ˈu oraraa a tahi ra vau i manaˈo ai ma te feaa e te vai ra anei te hoê Atua?”
I te mau matahiti atoa, e mau mirioni taata, mai ia Alec, o tei ere na roto i te pohe i tei herehia e ratou. “I te ao nei,” te faataa ra te buka 1992 Britannica Book of the Year, “e 50 418 000 taata i pohe i te matahiti 1991.” E mai reira mai ehia rahiraa mirioni hau atu â tei pohe? A manaˈo noa na i te rahiraa roimata tahe a te feia heva e ora nei! Amui atu i to ratou oto te vai ra te taa ore no te mau hiˈoraa taa ê te tahi i te tahi no nia i te pohe.
No reira, e rave rahi, mai ia Alec te huru, te ore e vare faahou e o te feaa ra te manaˈo i te mea e niu anei to te tiaturiraa i te hoê oraraa i muri aˈe i te poheraa. Ia au i te Buka parau paari no nia i te mau haapaoraa (beretane), “i te mau tau atoa, ua taa ê te mau taata o te feruri ra i rotopu i te rahiraa taata, . . . ma te feaa te manaˈo e mea nafea râ te nephe aore ra te ora o te taata e nehenehe ai e vai i rapae au i te roro e te tino o te hoê taata.”
Ma te anaanatae mau, te farii ra te buka parau paari i faahitihia e aita te manaˈo a te haapaoraa no nia i te hoê nephe pohe ore e vai ra i rapae au i te tino e turuhia ra e te Bibilia. Parau mau, i roto i te tahi irava, te faahiti ra te Bibilia i te parau no te “nephe” taata o te faarue ra e o te hoˈi atoa ra i roto i te tino pohe, i roto râ i teie nau tupuraa, te auraa o te parau “nephe” e “ora” ïa, tei erehia aore ra tei hoˈi faahou mai. (Genese 35:16-19; Te mau Arii 1, 17:17-23) Mea pinepine aˈe, te parau “nephe” i te faaohipahia i roto i te Bibilia no te faataa i te mau mea poietehia e ite-mata-hia e te vai ra te tino iˈo e te toto oia mau, te mau mea ora i poietehia. (Genese 1:20; 2:7) No reira ïa te Bibilia e faˈi tamau noa ˈi e e pohe te nephe. (Ezekiela 18:4, 20; Ohipa 3:23; Apokalupo 16:3) Te parau ra te Parau a te Atua e ia pohe anaˈe te mau nephe, “aita . . . e parau itea.”—Koheleta 9:5, 10.
I te tahi atu pae, te vai ra i roto i te Bibilia te mau faatiaraa no te feia pohe o tei ora faahou mai. No nia ia Lazaro, ua tupu te reira e maha ïa mahana i muri aˈe i to ˈna poheraa. (Ioane 11:39, 43, 44) Eaha râ te tupu no te feia i pohe na e hanere aore ra e tausani matahiti te maoro? Ia ora faahou ratou a muri aˈe e tia anei i te Atua ia faatia faahou i te hoê â tino i to ratou poheraa?
Eita. Eita roa ˈtu teie huru manaˈo e tano i te ohipa e tupu mai i nia i te mau huˈahuˈa o te tino pohe. Ua ote hoi te mau raau i teie â mau huˈahuˈa e, i muri iho ua amuhia te reira e te tahi atu mau mea ora e riro maira te reira ei tuhaa no to ratou iho tino.
Teie râ anei te auraa e aita e tiaturiraa no te feia i pohe na e mea maoro i teie nei? Eita. E haamanaˈo te Poiete o te ao atoa nei, i te mau mea atoa. Ua mau ia ˈna ma te tia roa te ihotaata e te mau huru no ǒ mai i te mau tupuna o te mau taata atoa o ta ˈna e maiti i te haamanaˈo. Hau atu â, tei te Atua ra o Iehova te mana no te poiete-faahou-raa i te hoê tino taata e te tabula tapao tupuna mau a te taata i ora na. E nehenehe atoa oia e tuu atu i te ihotaata e te mau mea e haamanaˈohia ra e te taata o ta ˈna e haamanaˈo ra mai ia Aberahama te huru.
Fatata e piti tausani matahiti i muri aˈe i te poheraa o Aberahama, ua horoa o Iesu Mesia i teie haapapuraa: “I te parau ra e, e faatia-faahou-hia te feia i pohe, ua faaite atoa mai hoi Mose ia ˈna i parau i te Fatu [ia Iehova] i fa mai i roto i te pu aihere ra, O te Atua o Aberahama, e te Atua no Isaaka, e te Atua no Iakoba. E ere hoi oia i te Atua no tei pohe, no tei ora râ, te ora anaˈe ra hoi ratou ia ˈna.” (Luka 20:37, 38) Taa ê atu ia Aberahama, ia Isaaka e ia Iakoba, te ora noa ra hoi te tahi mau mirioni feia pohe e haamanaˈohia ra e te Atua, ma te tiai i te tia-faahou-raa e fatata ra. “E tia-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-tia e te feia parau-tia ore,” ta te Bibilia e haapapu ra.—Ohipa 24:15.
Tau hebedoma i muri aˈe i to ˈna hevaraa, ua itehia ia Alec te mau pahonoraa i ta ˈna mau uiraa. Ua haere mai te hoê Ite no Iehova i to ˈna fare e ua faaite oia ia ˈna eaha ta te Parau a te Atua e parau ra no nia i te pohe e no nia i te tia-faahou-raa. Ua tamahanahana te reira ia Alec ma te horoa i te hoê auraa apî i roto i to ˈna oraraa.
E hinaaro atoa ra anei oe e ite hau atu â no nia i te tiaturiraa o te tia-faahou-raa niuhia i nia i te Bibilia? Ei hiˈoraa, te rahiraa o te mau tia-faahou-raa e tupu anei i nia i te raˈi aore ra i nia iho i te fenua? E eaha te tia i te hoê taata ia rave ia auhia mai oia e te Atua e ia ite oia i te tupuraa o Ta ˈna parau tǎpǔ faahiahia mau ia farerei faahou te taata i te feia pohe herehia e ratou?