E ohipa eiâ mau anei?
E RAATIRA tuati o Abiodun i roto i te hoê hotela rahi i Nigeria. I to ˈna ponaoraa i te piha tamaaraa i te hoê po, ua itea maira ia ˈna te hoê pute moni tau 182 700 farane to roto. Ma te ore e haamaoro, ua faahoˈi atura oia i te moni, o tei titauhia mai i muri iho e te vahine na ˈna teie moni, e manihini oia no te hotela. Ua haamauruuru te mau tia o te hotela ia Abiodun ma te faahaereraa ia ˈna e piti toroa i nia e ua horoa maira na ˈna te re o ta ratou “rave ohipa maitai roa ˈˈe o te matahiti.” Ua horoa atoa mai te fatu o te moni i te hoê haamauruururaa na ˈna.
Ua faatia te hoê vea no taua vahi ra, o Quality, i te aamu, ma te pii ia Abiodun e “Samaria hamani maitai.” I to Quality aniraa ia ˈna ahiri e ua tupu mai anei te hinaaro e tapea i te moni na ˈna, ua parau atura o Abiodun e: ‘E Ite no Iehova vau. No reira, mai te peu e e itea mai ia ˈu te tahi mea e ere na ˈu, e faahoˈi atu vau i te taata na ˈna teie taoˈa.’
E rave rahi i roto i taua oire ra o tei maere i teie haerea parau-tia to Abiodun. Ua oaoa te mau hoa Ite a Abiodun i te ohipa i tupu, aita râ ratou i maere. Na te fenua atoa nei, ua matauhia te mau Ite no Iehova no ta ratou mau faaueraa tumu teitei. I rotopu ia ratou, e ere te haerea parau-tia i te mea varavara; e ture râ, e tuhaa faufaa roa o te kerisetianoraa mau.
I roto râ i te tahi mau huru tupuraa, e ere i te mea ohie ia faataa i te haerea parau-tia e te mea tia ore. A rave na i teie hiˈoraa. Te hinaaro rahi ra o Festus, o ˈna te taata haapao i te mau ô e te tabula moni a te hoê amuiraa a te mau Ite no Iehova i Afirika Tooa o te râ, i te moni.a Te titau ra hoi ta ˈna vahine i te hoê tâpûraa rahi e ua parau ta ˈna mau taote e e tia ia rave-oioi-hia. Ua ani te fare maˈi i te afaraa o te moni na mua ˈˈe.
Aita ta Festus e moni. Ua haere atu o ˈna e ani i te tahi mau taata ia horoa tarahu mai i te moni, aita râ ta ˈna aniraa i fariihia. Ua manaˈo atura oia i te moni o ta ˈna e haapao ra e ua feruri atura e, ‘E mea tano anei e ia vaiiho vau i ta ˈu vahine ia faaruru i te pohe inaha e ravea ta ˈu no te arai i te reira? No te aha vau e ore ai e “rave e a faahoˈi atu ai” i te moni a te amuiraa? E faahoˈi atu vau ia aufau mai vetahi mau taata i te moni o ta ratou i tarahu mai ia ˈu.’
Ua rave ihora o Festus i taua moni e ere na ˈna ra no te aufau i te fare maˈi. Ua tano anei ta ˈna huru feruriraa? E nehenehe anei ta ˈna ohipa i rave e faatiahia ia hiˈohia te tupuraa ru o ta ˈna i farerei?
Na vai teie moni?
No te tuatapaparaa i teie mau uiraa, e hiˈo poto faahou mai tatou i te tahi mau manaˈo e faataa ra e nohea mai e eaha te faaohiparaa o te moni mai ta Festus i rave. No roto mai te mau faufaa i te mau ô pûpûhia e te mau melo o te amuiraa o te hinaaro nei e faahaere i te haamoriraa viivii ore a Iehova i mua. (Korinetia 2, 9:7) Aita e faaohipahia ra no te aufau i te moni ohipa, inaha aita hoê e aufauhia ra no ta ratou ohipa e rave ra i roto i te amuiraa. Area ra, te faaohipahia nei te paeau rahi o te moni i pûpûhia mai, no te hoo mai e no te atuatu i te hoê vahi putuputuraa, mea pinepine te hoê Piha no te Basileia. Maoti te reira, e fanaˈohia te hoê vahi tano maitai e te nahonaho maitai i reira te taata—te feia apî e te feia paari, te feia moni e te feia veve—e putuputu ai no te haapii i te Bibilia.
Na vai teie moni? Na te amuiraa taatoa. E ere na te hoê melo taitahi e faaoti e nafea te moni e faaohipahia ˈi. Na te tino matahiapo e faanaho i te aufauraa o te mau haamâuˈaraa matauhia a te amuiraa, ia titauhia râ te hoê aufauraa taa ê, e vauvau atu te mau matahiapo i teie ohipa i mua i te amuiraa taatoa ia farii mai ratou.
E rave noa anei aore ra e eiâ?
I te mea e ua opua oia e faahoˈi oioi atu i te moni, ua manaˈo o Festus e ua rave noa oia i te moni no te faahoˈi atu. Teie râ, te faaohipa ra te hoê titionare (Webster’s New Dictionary of Synonyms) i te tahi atu mau parau no nia i “te raveraa e te tatararaa mai i nia i te faufaa a vetahi ê mea pinepine na roto i te eiâraa aore ra ma te ore teie taata e ite mai e i te mau taime atoa, aita ta ˈna parau faatia.” Teie mau parau oia ïa, “eiâraa” e “taata eiâ.” Aita ta ˈna e parau faatia, ua rave o Festus i te moni o tei fatuhia e te amuiraa. No reira, ua eiâ mau oia. E taata eiâ oia.
Oia mau, te vai ra te mau faito taa ê o te inoraa o te hinaaro i turai ia eiâ. E ite tatou i te reira i roto i te hiˈoraa o Iuda Isakariota, o tei horoahia e na ˈna e haapao i te moni e vai ra ia Iesu e ta ˈna mau aposetolo haapao maitai. Te na ô ra te Bibilia e: “E eiâ [o Iuda], na ˈna i mau i te pute, e na ˈna hoi e hopoi i te moni atoa i tuuhia i roto ra.” (Ioane 12:6) Turaihia e te hoê mafatu ino e te nounou rahi, ua haere noa ˈtu o Iuda i te inoraa. I te pae hopea, ua topa roa oia na roto i te hooraa i te Tamaiti a te Atua—no e 30 moni ario.—Mataio 26:14-16.
Area o Festus ra, ua turaihia oia e to ˈna tapitapi no ta ˈna vahine tei pohehia i te maˈi. Te auraa anei ïa e aita ta ˈna e hapa? Aita ïa. A hiˈo na eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te eiâraa i roto i te tahi atu tupuraa ru: “Eita e faaruehia te eiâ ia eiâ ei haamâha i to ˈna hiaai ia pohe i te poia ra; ia itea râ, e tataihitu ïa ta ˈna ia faahoˈi mai; e pau roa tei to ˈna ra utuafare i te hopoi mai.” (Maseli 6:30, 31) Oia hoi te auraa, ia noaahia oia, e tia i te taata eiâ ia faaruru i te utua taatoa a te ture. Ia au i te Ture a Mose, e titauhia na te taata eiâ ia aufau no ta ˈna ohipa ino i rave. No reira, maoti i te faaitoito aore ra i te imi i te otoheraa no te ohipa eiâ, te faaara ra te Bibilia e, noa ˈtu e i roto i te mau tupuraa ru, e hopoi mai te eiâraa i te ereraa i te pae moni, te haama, e te mea ino roa ˈtu â, te ereraa i te farii maitai o te Atua.
Ei mau Ite no Iehova, e tia i te mau kerisetiano mau atoa, te feia iho â râ tei horoahia te mau hopoia i roto i te amuiraa, ia riro ei feia hiˈoraa maitai roa, “aore e pariraa.” (Timoteo 1, 3:10) Aita i aufauhia mai ia Festus te moni o ta ˈna i tiaturi, e aita ˈtura oia i nehenehe e faahoˈi i te moni o ta ˈna i rave. Ua itehia ˈtura te ohipa o ta ˈna i rave. Eaha tei roohia ia ˈna? Ahiri e ua riro oia ei taata eiâ tatarahapa ore, e tiavaruhia ïa oia i te amuiraa kerisetiano mâ. (Petero 1, 4:15) Teie râ, ua oto roa oia e ua tatarahapa. No reira, ua nehenehe oia e faaea i roto i te amuiraa, noa ˈtu e ua erehia oia i ta ˈna mau hopoia no te taviniraa.
Te tiaturiraa i te Atua
Ua faaara te aposetolo Paulo e e nehenehe te eiâraa te hoê taata o te parau ra e tavini ia Iehova e faaino i te iˈoa o te Atua e te nunaa mairihia i To ˈna iˈoa. Ua papai o Paulo e: “O oe hoi o tei haapii ia vetahi ê ra, aita oe i haapii ia oe iho? O oe hoi o tei aˈo hua e, eiaha e eiâ, te eiâ na hoi oe? Ua faainohia hoi te iˈoa o te Atua . . . ia outou.”—Roma 2:21, 24.
Ua haapapu o Agura, te hoê taata paari no tahito ra, i teie atoa manaˈo. I roto i ta ˈna pure, ua ani oia e ia ore oia ia “veve . . . e ua eiâ ihora [oia], e ua apiti noa ˈtu [oia] i te iˈoa o [ta ˈna] Atua i te parau haavare ra.” (Maseli 30:9) A tapao na e ua farii teie taata paari e e nehenehe te veve e faatupu i te mau huru tupuraa o te faahema e tae noa ˈtu i te hoê taata tia ia eiâ. Oia mau, e nehenehe te mau tau fifi e tamata i te tiaturiraa o te kerisetiano i te mana o Iehova no te haamâha i te mau hinaaro o to ˈna nunaa.
Teie râ, te tiaturi nei te mau Ite no Iehova taiva ore, e tae noa ˈtu tei veve ra, e “o [te Atua] te faautua i te feia i imi papu ia ˈna ra.” (Hebera 11:6) Ua ite ratou e e haamauruuru Iehova i to ˈna mau taata haapao maitai na roto i te tautururaa ia ratou ia haamâha i to ratou mau hinaaro. Ua haapapu Iesu i te reira i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te Mouˈa, i te na ôraa e: “Eiaha outou e tapitapi noa, a na ô ai ra, Eaha ta matou ia amu? e, Eaha ta matou ia inu? e, Eaha to matou ahu ia ahu? . . . ua ite hoi to outou Metua i te [raˈi] ra, e ia noaa taua mau mea ra ia outou e tia ˈi. E mata na râ outou i te imi i te basileia o te Atua, e te parau-tia na ˈna; e amui-atoa-hia mai taua mau mea ra ia outou.”—Mataio 6:31-33.
Nafea te Atua ia tauturu i te feia riirii i roto i te amuiraa kerisetiano? Na roto e rave rahi mau ravea. Hoê ravea, mea na roto ïa i te mau hoa faaroo. Te faaite nei te nunaa o te Atua i te here haavare ore no te tahi e te tahi. Te haafaufaa nei ratou i te aˈoraa a te Bibilia: “O te taata râ tei ia ˈna te taoˈa o teie nei ao, e ite atura oia i tana taeae i te atiraa, pipiri atura to ˈna aau ia ˈna, teihea te hinaaro i te Atua i te parahiraa i roto ia ˈna? E au mau tamarii ra, eiaha to tatou te aroha vaha anaˈe e te aroha arero; ei aroha rave râ, ei mea mau.”—Ioane 1, 3:17, 18.
Na te ao nei, i roto hau atu i te 73 000 amuiraa, hau atu i te maha mirioni e te afa Ite no Iehova o te tutava nei ma te tuutuu ore i te tavini i te Atua ia au i ta ˈna mau faaueraa tumu tia. Ua ite ratou e e ore roa te Atua e faarue i to ˈna mau taata taiva ore. Te faateitei nei te feia o tei tavini ia Iehova e rave rahi mau matahiti i to ratou reo ma te aau rotahi e te Arii ra o Davida, o tei papai e: “I vai apî na hoi au, e teie nei ua ruhiruhia; aitâ râ vau i ite i te feia parau-tia i te faarueraahia, e to ˈna ra huaai i te aniraa i te maa.”—Salamo 37:25.
Mea hau aˈe hoi ia tiaturi i te Atua o tei faaurua i teie mau parau, maoti hoi i te vaiiho ia faahemahia tatou ia eiâ e peneiaˈe ia erehia i te fariiraa o te Atua e a muri noa ˈtu!—Korinetia 1, 6:9, 10.
[Nota i raro i te api]
a Ua tauihia te iˈoa.