“Te enemi hopea” o te pau!
I TO outou tamariiraa, ua riaria paha outou i te pouri. Ua riaria roa paha outou i te mau hohoˈa e faahoruhoru e te mau aamu maere mau. Auê hoi i te oaoa ia haere mai to outou mama aore ra papa no te vaiiho i te hoê mori ama noa ia tamata outou i te taoto!
Te riaria atoa ra te rahiraa i te pohe. Teie râ, aita e faufaa ia mǎtaˈu. No te aha? No te huru mau o te pohe.
A ite i to tatou Enemi
Ua parau te arii paari ra o Solomona no Iseraela no mutaa ihora e: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.” (Koheleta 9:5) Ia au i te manaˈo faauruahia itehia ra i roto i ta outou iho Bibilia, te pohe ua taa ê ïa i te ora. Aita to te feia pohe e oraraa taa ê.
No te faataa i te pohe na roto i te hoê faahohoˈaraa, te papai ra te aposetolo Paulo e: “E te pohe e, teihea to oe tara? E hade e, teihea to oe re?” Eaha te tara e faatupu i te pohe? Te parau ra o Paulo e: “To te pohe nei tara, o te hara ïa.” (Korinetia 1, 15:55, 56; Hosea 13:14) Eaha hoi, te auraa tumu o taua tara pohe ra? I te tahi vahi o te mau papai, te faataa ra o Paulo e: “E teie nei, no te taata hoê ra i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” (Roma 5:12) Aita te aposetolo i vaiiho aˈe i te feaaraa no nia i te faataaraa i taua “taata hoê ra” i to ˈna parauraa e: “I Adamu e ua taea-atoa-hia te taata atoa i te pohe.” (Korinetia 1, 15:22) Oia mau, no te mea ua hara to tatou metua matamua, Adamu, tei raro aˈe tatou paatoa i te tara o te hara.—Genese 3:1-19.
E te hoê oraora-maitai-raa e te hoê utuafare herehia i roto i te hoê vahi nehenehe mau, aita hoê aˈe o tatou nei e maiti i te pohe. Mai ta te Bibilia e faaite ra, oia hoi, “e tau râ e tiaia noa to te taata atoa ra” e nehenehe te reira e tupu i roto i to tatou iho oraraa. (Koheleta 9:11) No reira, aita tatou e ite eaha te tupu i roto i to tatou oraraa ananahi. (Iakobo 4:14) Mea papu te hoê ohipa—ua roohia tatou i te hara e te pohe. No reira, te apee e te tairi nei te pohe ia tatou mai te hoê enemi.
Faarururaa i te pohe o te hoê tei herehia e tatou
E enemi mau te pohe ia tairi-anaˈe-hia te hoê o ta tatou e here ra. “E mea ino roa ˈˈe no oe,” ta te hoê vahine o te fatata ra i te pohe i parau i ta ˈna tane. No te aha i nehenehe ai oia e parau i te reira? No te mea te parau ra te Bibilia e: “O tei itea ia oe ta to rima e rave ra, a rave ma to puai atoa ra; aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo [te apoo o te feia pohe] hoi ta oe e haere na.” (Koheleta 9:10) Aita te taata pohe e mauiui faahou â. Tera râ, e topa te utua o te mauiui i nia i te mau fetii e te mau hoa o te ora nei. E nehenehe anei e rave te tahi ohipa no taua huru mauiuiraa ra?
Te itehia ra i roto i te mau api o te Parau a te Atua, te Bibilia, e rave rau mau parau tamahanahanaraa. Ei hiˈoraa, mea papu e e riro te taioraa e te feruri-hohonuraa i nia i te mau salamo ei pu o te tamǎrûraa. Mea tamahanahana mau â te mau parau mai teie te huru e: “Ia haamaitaihia Iehova, o tei tauturu mai ia tatou i tera mahana, i tera mahana! o taua Atua nei to tatou ora.”—Salamo 68:19.
Te tahi atu vahi tamahanahanaraa oia hoi te amuiraa kerisetiano. I te senekele matamua hou to tatou nei tau, ua papai te aposetolo Paulo e: “E ite maitai atu i te mau vahine ivi, i te ivi mau ra. O te vahine ivi râ e tamarii ta ˈna e te mootua [o te nehenehe e haapao ia ˈna i te pae materia], e rave na ratou i te paieti i te faaamuraa i to ratou iho fetii, a tahoo ai i te mau metua ra: e mea maitai hoi te reira e te au i te aro o te Atua ra. Eiaha ei vahine ivi aore i tae i te ono i te ahuru o to ˈna ra matahiti e maitihia ra, ei vahine i tahoê na i te tane e tia ˈi, e te roo maitai i te parau maitai ra, e i haapii na i ta ˈna tamarii, e i ite maitai na i te taata ěê, e i horoi na i te avae o te feia moˈa, e i tauturu na i te feia ati ra, e i rave maite na hoi i te mau ohipa maitatai atoa ra.” (Timoteo 1, 5:3, 4, 9, 10) I teie mahana atoa, te tauturu e te tamahanahana nei te mau Ite no Iehova i taua huru feia faaroo ra.
Mea pinepine o te manaˈo horuhoru te ohipa rahi roa ˈˈe ta te hoê taata tei ere i te hoê tei herehia o te tia ia faatitiaifaro. “Ua here vau i ta ˈu vahine iti e,” ta te hoê taata i papai e ua pohe ta ˈna vahine e piti matahiti na mua ˈˈe. “Teie te huru tupuraa peapea roa ˈˈe i roto i to ˈu oraraa, e mea fifi na ˈu ia faaruru atu.” Ua tufa te hoê taata o tei faaipoipo e mea maoro, i to ˈna oraraa i roto i te mau taairaa taata piri roa ˈˈe. Ia pohe anaˈe te hoê hoa faaipoipo, e ite te tane aore ra te vahine o te ora nei i te hoê moeraa rahi roa. E huri oia i nia ia vai no te tauturu?
I roto i taua huru tupuraa ra, e riro te amuimuiraa kerisetiano ei faaitoitoraa. “E aroha mai â te taua i te mau mahana atoa ra, i fanau mai râ te taeae no te anotau e ati ai ra,” ta te hoê parau paari e parau ra. (Maseli 17:17) Te titau nei te hoê vahine aore ra tane ivi i te tauturu—i te mau hoa o te horoa nei i te turu papu. E faaitoito te mau hoa paari i te hoê o te oto nei ia paraparau, noa ˈtu e taˈi oia. Peneiaˈe paha e nehenehe te hoê kerisetiano o tei ite aˈena i te mauiui e te maˈi mafatu no te ereraa i te hoa, e horoa ˈtu te tahi tauturu mǎrû. “E haamahanahana ˈtu i te aau taiâ,” ta te Bibilia e aˈo ra. (Tesalonia 1, 5:14) Tera râ, a haamanaˈo e te mihi nei te mau vahine aore ra mau tane ivi i to ratou mau hoa. No reira, e tia i te taata oto ia turui i nia ia vetahi ê mai te peu noa e nehenehe te taatoaraa e tapea i te haerea maitai.—Petero 1, 2:12.
Te ravea maitai roa ˈˈe no te mauiui ta te pohe e hopoi mai o te ohipa no te tauturu ia vetahi ê—e ere i te mea ohie no te feia e tiaturi nei e o ratou anaˈe te titau ra i te tauturu! I reira te huru e ore e haapao ia ˈna iho e hauti ai. E tauturu te raveraa i te mau ohipa ma te miimii ore no vetahi ê ia tiahi i te mauiui e te oto, no reira Iesu i parau ai e: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.”—Ohipa 20:35.
Te upootiaraa i nia i te pohe
E nehenehe te tara o te hoê manu patia e haamauiui, aore ra e haapohe atoa. Teie râ i te rahiraa o te taime e tamǎrû te tatararaa o te tara o te manumanu i roto i to outou iri. Tera râ, eaha te mau tiaturiraa no te tamârǔ i te tara o te horoa i te pohe?
I muri aˈe i te faataaraa e o te hara te tara o te horoa nei i te pohe, te parau nei Paulo e: “E teie nei, ia haamaitaihia te Atua, o tei horoa mai i te re no tatou, no to tatou Fatu ra no Iesu Mesia.” (Korinetia 1, 15:57) Nafea te upootiaraa i nia i te pohe e faatuatihia i nia i te Mesia? Ua faaite Iesu te reira a parau ai oia no ˈna iho e: “Aita atoa hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.” (Mataio 20:28) Oia mau, no te feia e faatupu i te faaroo i roto i te tamaiti a te Atua, Iesu Mesia, e te hoo tusia i horoahia e Iehova i horoa na roto ia ˈna, e eita te pohe no ǒ mai ia Adamu ra e hope i nia i te vai-ore-noa-raa.—Ioane 3:16.
Teie te mau parau faaitoito a Iesu: “Eiaha e maere i te reira; te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae; e te feia i mau na i te parau maitai ra, e tia mai ïa e rave i te ora; e te feia hoi i mau na i te parau ino ra, e tia mai ïa e rave i te pohe.”—Ioane 5:28, 29.
Tau senekele na mua ˈˈe, ua tohu te peropheta a te Atua o Isaia e: “E na ˈna [te Atua ra o Iehova] e haamou roa i te pohe e a muri noa ˈtu; e na te Fatu ra, na Iehova, e horoi i te roimata i te mau mata atoa ra, e faaore hoi i te faaino i to ˈna taata i nia i te fenua atoa nei.” (Isaia 25:8) I roto i te Apokalupo 21:4, te faaite faahou nei te Bibilia i teie tiaturiraa mau e: “E na [te Atua] e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.” Faaitoitohia ratou e te tiaturiraa o te Bibilia no te feia e taoto ra i roto i te pohe, aita e titauhia i te feia oto râ ia “taiâ mai te tahi pae aore o ratou tiairaa ra.”—Tesalonia 1, 4:13.
A tamata i te feruri eaha ta te Atua e rave no te huitaata nei, mai tei faaitehia i roto i te Bibilia. Te auraa o te “ati rahi” e fatata maira, oia hoi te hopea o te faanahoraa o te mau mea iino. (Apokalupo 7:14) E haamouhia te feia e haapaoraa hape ta ratou. E ore te mau faanahoraa politita nounou e te tuhaa tapihooraa, o ratou hoi te tumu o te poia e te tamaˈi. E taue Iesu Mesia i te Diabolo ra o Satani i roto i te abuso, o ˈna hoi te tumu o te pohe o te rahiraa taata. I muri mai, e haamata te Mesia i ta ˈna faatereraa mileniuma, i reira oia e faaohipa ˈi i te faufaaraa o ta ˈna hoo tusia no te huitaata nei. E hoˈi te feia pohe i te ora maoti te tiaturiraa o te tia-faahou-raa, e e anaana te parau a te Atua ma te puai e e ore roa te mau manaˈo tano ore no nia i te pohe, te enemi o te taata, e vai maoro mai. E nehenehe te taatoaraa e ora nei e haapii i te mau eˈa a te Atua e e faaau i to ratou oraraa i ta ˈna mau ture parau-tia.—Maseli 4:18; Ohipa 24:15; Hebera 2:14, 15; Apokalupo 18:4-8; 19:19-21; 20:1-3.
‘O te hopea iho â ïa,’ ta Paulo e parau ra, ‘e pûpû atu ai o Iesu Mesia i te basileia i te Atua, i te Metua ra; ei ia ˈna hoi te hau, e ia hope roa te mau enemi atoa i te tuuhia e ana i raro aˈe i tana avae. E taua enemi hopea ra o te pohe, e haamouhia ïa.’ (Korinetia 1, 15:24-26) E mou te mau maˈi no ǒ mai i te hara a Adamu. E tupu i te hoê tamataraa hopea, e e upootia te feia o te here nei i te Atua na roto i to ratou haapao maitai. (Apokalupo 20:4-10) Fahoˈihia te huru taata tia, e ora taua mau taata faaroo ra, eiaha noa e e hitu ahuru matahiti aore ra e hanere e ahuru matahiti, tera râ e a muri noa atu. Auê, te ô nehenehe mau no ǒ mai i te Atua ra na roto i te arai o ta ˈna tamaiti herehia!—Roma 6:23.
No reira, ehia roaraa outou e nehenehe ai e ora? E nehenehe e faaroa i to outou oraraa e a muri noa ˈtu. Ma te ora mai ta outou e rave ra i roto i te “taime hopea” o teie nei ao, e nehenehe outou e ore roa e pohe. (Daniela 12:4; Ioane 11:25, 26; 17:3) Mai te peu e e rave outou i te hinaaro o te Atua, e nehenehe outou e ora i roto i te ao apî tâpûhia e te Atua.—Petero 2, 3:13.
No reira, mai te peu e e ruhiruhia outou, te farii nei outou ma te manaˈo tano e e nehenehe outou e pohe. Mea papu, e horoa te tiaturiraa o te tia-faahou-raa i te oaoa. Tera râ, te ani nei paha outou e nafea Iehova e faaafaro i te oraraa utuafare fetii i roto i te faanahoraa apî o te mau mea. Eiaha outou e haapeapea i taua mau tumu parau ra, o Iehova tei ite i te oaoaraa o te vai maoro no te feia e faaroo ra ia ˈna.
Te haere tia nei taua mau “mahana hopea” ra o te faanahoraa o te mau mea ino a Satani i to ˈna hopearaa, eiaha roa e vaiiho i te mǎtaˈu o te pohe e faaere ia outou i te hopoia no te tavini ia Iehova i teie nei. (Timoteo 2, 3:1) Mai te peu e e pohe te hoê e herehia e outou, a tamahanahana ia outou e te manaˈo e e taime poto to te mana o te pohe e toe ra. (Apokalupo 20:13, 14) A tiaturi i te tia-faahou-raa. I muri mai, mai te peu e e ô outou i roto i te ao apî na roto mai i te ati rahi aore ra na roto i te tia-faahou-raa, a tiaturi i te haapapuraa faaruahia e e mou roa te pohe, te enemi hopea.—Apokalupo 7:9, 14.
[Hohoˈa i te api 5]
E nehenehe te amuimuiraa kerisetiano e faaitoito i te feia e oto nei i te pae varua
[Hohoˈa i te api 7]
A ohipa noa ma te tauturu ia vetahi ê ia tamǎrû i te mauiui ta te pohe o te hoê taata herehia e faatupu