Hohoˈa no te Fenua i tǎpǔhia mai
Sinai—Mouˈa a Mose e o te aroha
IA FERURI outou i te Mouˈa Sinai, eita e ore e haamanaˈo outou ia Mose. No te aha? No te mea ua horoahia mai te Ture a te Atua ia Mose ra i nia i te hoê mouˈa o te fenua iti no Sinai. Teihea mouˈa? Eita e ore e o te mouˈa e itehia ra i nia nei.a
I te pae apatoa o te fenua iti, afaraa o te atearaa i rotopu i te mau amaa o te Miti Uteute, te vai ra te hoê anairaa e piti mouˈa. Ua tuea teie nei vahi e te mau faatiaraa a te Bibilia no nia ia Mose. Ua piihia te hoê mouˈa o Jebel Musa, oia hoi “Mouˈa a Mose.”
Ia au e rave rahi mau faatiaraa a te Bibilia, mea tano roa teie iˈoa. Te haamanaˈo ra anei outou e te tiai ra o Mose i te nǎnǎ a Ietero i to te hoê melahi faraa mai i roto i te hoê uru aihere ura? Ihea roa? Te na ô ra te Bibilia e ua tupu te reira i ‘te mouˈa o te Atua mau ra, i Horeba,’ tei pii-atoa-hia te Mouˈa Sinai. (Exodo 3:1-10; Arii 1, 19:8) I muri aˈe i to Mose aratairaa i te nunaa o te Atua i rapaeau ia Aiphiti, ua afai maira oia ia ratou i reira. Te na ô ra te Exodo 19:2, 3 e “ua patia ihora te ati Iseraela i te tiahapa i mua ˈtu i taua mouˈa ra. Haere atura Mose i nia i te Atua ra, e ua tiaoro maira Iehova ia ˈna i nia i taua mouˈa ra.”
I reira to Mose paiumaraa no te taime matamua i nia i te Mouˈa Sinai, e aita noa oia i paiuma i te hoê vahi fatata i nia i te aivi. Te taio nei tatou e: “Ua haere maira hoi Iehova i nia i te mouˈa ra o Sinai, i nia roa iho i te tupuai mouˈa; e ua tiaoro maira Iehova ia Mose e haere i nia iho i te upoo mouˈa.”—Exodo 19:20.
E mau tausani feia ratere no teie nei tau o tei tutava i te paiumaraa na nia i te mau eˈa tapaohia i te po ia naeahia te upoo mouˈa, ma te hinaaro e mataitai i te hitiraa mahana, e pou mai ai i muri iho i te taime tamaaraa i te avatea. E ere râ mai te reira no Mose. Ua parau atu te Atua ia ˈna e: “E haere mai oe i nia i te mouˈa ia ˈu nei, parahi ai, e ia tuu atu vau i na pǎpǎ ofai ia oe ra ma [te] ture.” I te hoê taime, “e maha ahururaa o Mose mahana, e maha ahuru hoi te rui, i nia iho i taua mouˈa ra.”—Exodo 24:12-18.
No reira, te taahia ra e no te aha te iˈoa o Mose i taaihia ˈi e teie nei mouˈa, teie râ, no te aha i faahitihia ˈi te “aroha”? A tia ˈi o Mose i reira ia horoahia mai te Ture, ua pee aˈera te nunaa i raro mai i te vahi papu (peneiaˈe te Vahi papu no er-Raha i nia i te hohoˈa) i te hoê haerea maamaa. Ua faahepo ihora ratou i te taeae o Mose ia hamani i te hoê atua. Ua na ô atura o Aarona e: “E iriti mai na outou i te poe auro i te tariˈa . . . a hopoi mai ai ia ˈu nei.” E ua hamani atura ratou i te hoê kafa auro no te haamori atu. Ua riri roa ˈˈera te Atua mau e ua haapohehia ˈtura e mau tausani taata. (Exodo 32:1-35) Teie râ, ua arohahia o Aarona e aita o ˈna i haapohehia. No te aha?
Te faaite ra te parau a te Atua i roto i te Exodo 32:10 e aita o ˈna i faariro ia Aarona ei aratai matamua i te hara a Iseraela. E i te taime faatitiaifaroraa, ua maiti aˈera “te mau tamarii atoa a Levi” i te pae o te Atua, eita e ore e tei roto atoa o Aarona. (Exodo 32:26) No reira noa ˈtu e e hapa atoa ta Aarona, ua aroha mai te Atua ia ˈna i raro mai i te Mouˈa Sinai.
I muri iho, ua faaite o Mose i to ˈna hinaaro e ite hau atu â ia Iehova e ia ite i To ˈna hanahana. (Exodo 33:13, 18) Noa ˈtu e eita roa ta Mose e nehenehe e ite i te mata o te Atua, ua faaite mau â Iehova ia ˈna i To ˈna hanahana, ma te haapapu e ‘e hamani maitai oia i te taata o [Ta ˈna] e hamani maitai.’ (Exodo 33:17–34:7) Mea tano roa e ia haapapu te Atua i to ˈna aroha, no te mea te faaohipa nei te Bibilia i te parau “aroha” mea pinepine roa ˈˈe no nia i te mau taairaa i rotopu i te Atua e o Iseraela, o ta ˈna i fafau i te hoê faufaa i Sinai.—Salamo 103:7-13, 18.
E ite te feia ratere i te Mouˈa Sinai i teie mahana i te hoê fare monahi i raro mai, o te ore roa e faahaamanaˈo i to te haamoriraa mau ta Mose i haapii i te mouˈa i nia nei. Maoti râ, te haafaufaa nei te haapaoraa a teie fare monahi i te mau hohoˈa faaroo. Te hohoˈa e faaitehia ra i ô nei o “Te eˈa i Paradaiso” ïa. Ua hamanihia ia au i te hoê buka a te monahi no Bizance ra o John Climacus. I muri aˈe i to ˈna faaearaa e 40 matahiti i roto i te hoê piha monahi, ua riro maira oia ei monahi rahi o taua fare ra e ua papai oia no nia i te hoê eˈa taipe e aratai i te raˈi. A tapao na râ e te faaitehia ra vetahi mau ekalesiatiko e hutihia ra e te mau demoni e tae atu i te mau haamauiuiraa mure ore i roto i te po auahi. E hohoˈa uˈana mau teie, e ere râ hoi no roto i te mau Papai!—Koheleta 9:5, 10; Ieremia 7:31.
Taa ê roa e teie haapiiraa hape, te parau mau oia hoi ua riro te Mana Hope ei “Atua aroha noa, e te hamani maitai rahi, e te faaoromai rahi, e te maitai rahi, e te parau mau.” (Exodo 34:6) Ua haafatata roa ˈtu o Mose i teie Atua aroha i nia i te Mouˈa Sinai.
[Nota i raro i te api]
a No te hoê hohoˈa rahi aˈe, a hiˈo i te Kalena a te mau Ite no Iehova 1993.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 8]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 9]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 9]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.