VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 1/4 api 3-4
  • E bapetizo! E bapetizo! E bapetizo!—No te aha râ?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E bapetizo! E bapetizo! E bapetizo!—No te aha râ?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Papai tei tuea
  • Te auraa o to outou bapetizoraa
    Tahoêhia i roto i te haamoriraa o te Atua mau hoê roa
  • No te aha e farii ai i te bapetizoraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • Te bapetizoraa: Hoê fa faufaa roa!
    Ia ora oe e a muri noa ˈtu! (Aparauraa Bibilia)
  • Bapetizoraa
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 1/4 api 3-4

E bapetizo! E bapetizo! E bapetizo!—No te aha râ?

“I ROTO i te tahi tau avaˈe, ua bapetizo vau hau atu i te ahuru tausani mau tane, mau vahine, e mau tamarii.” O ta te mitionare jésuite ïa, o Francis Xavier, i papai no nia i ta ˈna ohipa i roto i te basileia no Travancore, i Inidia. “Ua haere au na te mau oire iti e ua faariro vau ia ratou ei kerisetiano. E i te mau vahi atoa o ta ˈu i haere, ua vaiiho vau i te hoê papai o ta tatou mau pure e mau faaueraa na roto i to ratou reo tumu.”

No to ˈna putapû rahi i te mau rata a Francis Xavier, ua faaue aˈera te Arii ra o Ioane no Potiti e ia taio-puai-hia na nia mai i te mau pupiti atoa o to ˈna ra basileia. Ua faatiahia ˈtura te neneiraa o te rata no tenuare 1545 tei faahitihia ˈtu nei. Eaha te faahopearaa? “Aita i maoro, ua taparu ihora te rahiraa o te feia haapii i Europa, ‘ma te tuturi i raro e te roimata rahi,’ e haere atu i Inidia no te faataui i te faaroo o te mau etene,” o ta Manfred Barthel ïa e papai ra i roto i ta ˈna buka Te mau Jésuites—Aamu e Aai a te Totaiete no Iesu (beretane). Te na ô râ oia e: “Aita te rahiraa i feruri i taua taime ra e, e titauhia hau atu â i te tahi feia pîpî pape moˈa e te tahi mau pute î i te api parau, no te faataui i te faaroo o te hoê basileia taatoa.”

Eaha râ tei faatupuhia na roto i teie mau faatauiraa faaroo rarahi? Ua faataa papu atu te jésuite ra o Nicolas Lancilloto i Roma e: “Te vai ra to te rahiraa o te feia e bapetizohia nei te tahi hinaaro no a muri aˈe. Te titau nei te feia tîtî a to Arabia e te feia Hindou e ia faatiamâhia ratou na roto i te bapetizoraa aore ra e fanaˈo i te parururaa i te hoê fatu haavî aore ra e noaa mai i te hoê ahu aore ra te hoê taamu upoo apî. Te bapetizo nei vetahi no te ape i te tahi utua. . . . Te feia o tei arataihia e to ratou mau tiaturiraa mau e maimi i te faaoraraa na roto i ta tatou mau haapiiraa, te faarirohia nei ïa ratou ei feia maamaa. E rave rahi o te taiva nei e o te hoˈi atu nei i ta ratou mau peu etene tahito i muri noa ˈˈe i to ratou bapetizoraa.”

Ua faatupu atoa te feia maimi fenua no Europa o taua tau ra i te hinaaro e faataui i te faaroo e e bapetizo i te etene. Te parauhia ra e ua bapetizo o Christophe Colomb i te mau “Inidia” matamua o ta ˈna i farerei i te mau motu Caraïbes. “Ua tuu te opuaraa haamanahia a te Korona Paniora i te faatauiraa i te faaroo o te huiraatira tumu i nia i te parahiraa matamua roa,” o ta te hoê buka ïa e faaite ra (The Oxford Illustrated History of Christianity). “I te hopea o te senekele ahuru ma ono, ua riro mai te mau 7 000 000 Inidia no te hau emepera Paniora, aore ra ua piihia ratou, ei kerisetiano. Ia au i te mau numera o te mau faatauiraa faaroo (ua faaite o Pedro de Gante, e fetii oia no te Emepera Charles V, o tei apiti atu i te mau mitionare, e ua bapetizo oia e 14 000 taata ma te tauturuhia mai e te hoê noa hoa i te hoê mahana), te ite-papu-hia ra e aita i horoahia te tahi haapiiraa mau na mua ˈtu.” Mea pinepine teie mau faatauiraa rave-vave-noa-hia i te apitihia e te mau hamani-ino-raa etaeta, mauiui, e te haavî i nia i te feia tumu.

Na teie faufaaraa i tuuhia i nia i te bapetizoraa i faaitoito i teie feia maimi fenua e teie mau mitionare. I te matahiti 1439, ua tuu te pâpa Eugenius IV i te hoê faaueraa i te Apooraa no Florence e na ô ra e: “Tei te Bapetizoraa Moˈa te tiaraa matamua i roto i te mau oroa moˈa, no te mea te reira te uputa o te oraraa pae varua; mea na roto hoi i to ˈna arai e riro ai tatou ei melo no te Mesia e e tahoê ai tatou e te Ekalesia. E i te mea e i te taata hoê i roohia ˈi te taatoaraa i te pohe, ia ore tatou ia fanau faahou i te pape e te Varua Moˈa, eita tatou e ô atu i roto i te basileia o te Raˈi.”

Ua tupu mai râ te aimârôraa no te faataa e ta vai te bapetizoraa e fariihia. “I te mea e ua riro te bapetizoraa ei oroa tumu no te ô atu i roto i te ekalesia, ua faariro-oioi-hia ˈtura oia ei titauraa na e rave rahi mau ekalesia patoi te tahi e te tahi, tei tia mai hoi ratou tataitahi ei ekalesia tumu ma te pari atu ia vetahi pae i te hairesi e te pǔpǔ amahamaha. Ua tupu mai iho â ïa te mau tauiraa o te mau oroa bapetizoraa i ravehia e te mau pǔpǔ faaroo taa ê,” o ta Te buka parau paari a te haapaoraa (beretane) ïa e tapao ra.

No ǒ roa mai râ te peu o te bapetizoraa i te tau na mua ˈˈe i te faaroo kerisetiano. E ravehia na i Babulonia e i Aiphiti tahito, i reira ua manaˈohia e e faarahi te mau pape toetoe o te Nile i te puai e e horoa mai te reira i te pohe-ore-raa. E tiaturi atoa na to Heleni e e hopoi mai te bapetizoraa i te faaapîraa o te tino aore ra e horoa mai oia i te pohe-ore-raa no te taata farii-apî-hia. E rave na te pǔpǔ ati Iuda i Qumran i te bapetizoraa ei peu fariiraa i roto i ta ratou pǔpǔ. E titauhia na i te feia o te mau nunaa o te farii i te haapaoraa ati Iuda ia peritome ia ratou e e hitu mahana i muri iho ia bapetizohia na roto i te taumiraa i raro i te pape i mua i te aro o te feia mataitai.

Oia mau, ua haafaufaa-rahi-hia te bapetizoraa i te roaraa o te tau. Eaha râ i teie mahana? Mea titauhia anei i teie nei tau? Mai te peu e e, no te aha? Oia mau, e tia anei ia outou ia bapetizo?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono