VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 15/10 api 19
  • Te bapetizoraa “i roto i te iˈoa o”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te bapetizoraa “i roto i te iˈoa o”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Papai tei tuea
  • ‘I te iˈoa o te varua moˈa’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • No te aha e farii ai i te bapetizoraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • A faariro na ei tapao na oe te taviniraa i te atua e a muri noa ˈtu
    Te ite e aratai i te ora mure ore
  • Bapetizohia i te iˈoa o vai ma e o te aha?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 15/10 api 19

Te bapetizoraa “i roto i te iˈoa o”

MEA pinepine te tuatapaparaa i te mau tausani papai gima tahito no teie nei ao, tei itehia mai i roto i te mau vahi one no Aiphiti i te omuaraa o teie senekele, i te haamaramarama i te mau Papai Heleni Kerisetiano. Nafea? Na roto ïa i te hiˈopoaraa i te huru faaohiparaa i te tahi mau parau, e noaa mai ia tatou i te hoê maramarama papu aˈe no nia i teie mau parau ia faaohipahia ratou i roto i te mau Papai.

Hoê hiˈoraa, o to Iesu ïa faaohiparaa i te parau “i roto i te iˈoa o” ia ˈna i faaue atu i ta ˈna mau pǐpǐ hou oia e maue ai i nia i te raˈi e: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa].” Eaha ïa ta Iesu e hinaaro ra e parau?—Mataio 28:19.

Ua itea mai i te feia tuatapapa e, i roto i te mau papai no teie nei ao, e faaohipahia na te parau ra “i te iˈoa o,” aore ra “i roto i te iˈoa o” (Kingdom Interlinear), no nia i te aufauraa “na nia i te tiaraa o.” Te tiaturi ra te orometua tuatapapa faaroo ra o G. Adolf Deissmann e, ia au i te haapapuraa a te mau papai gima, “te manaˈo e faahitihia ra . . . ia au i te mau parau ra e bapetizo i roto i te iˈoa o te Fatu, aore ra e tiaturi i roto i te iˈoa o te Tamaiti a te Atua, oia hoi ua riro te bapetizoraa aore ra te faaroo ei mea fatuhia e te Atua aore ra e te Tamaiti a te Atua.”—Na Deissmann teie huru papairaa faaopa.

Te vahi anaanatae, oia hoi e faaohipa na te mau ati Iuda no te tau o Iesu i te hoê â huru parau, mai te faataahia ra i roto i te hoê titionare (Theological Dictionary of the New Testament): “E ravehia te peritomeraa o te hoê taata faaroo . . . ‘i roto i te iˈoa o te taata faaroo,’ ia fariihia oia i roto i te haapaoraa ati Iuda. E tupu teie peritomeraa . . . ‘i roto i te iˈoa o te faufaa,’ no te farii ia ˈna i roto i te faufaa.” Ua faatupuhia ïa te hoê taairaa e e riro mai te taata e ere i te ati Iuda ei taata faaroo i raro aˈe i te mana o te faufaa.

No reira, no te kerisetiano ra, e haapapu te bapetizoraa i muri aˈe i te pûpûraa i te taairaa piri roa e te Atua ra o Iehova, ta ˈna Tamaiti o Iesu Mesia, e te varua moˈa. E farii te taata faaroo i to raua mana i roto i to ˈna huru oraraa apî. A hiˈo na e mea nafea te reira e tupu mau ai no teie na tia e toru e faahitihia ra.

Ia farii tatou i te mana o te Atua, e haafatata ˈtu tatou ia ˈna e e faatupu tatou i te hoê taairaa e o ˈna. (Hebera 12:9; Iakobo 4:7, 8) E fatuhia tatou e te Atua e e tavini tatou no ˈna, tei hoohia mai e te taoˈa o te tusia o te hoo a Iesu Mesia. (Korinetia 1, 3:23; 6:20) Ua parau atoa te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano o te senekele matamua e e fatuhia ratou e Iesu Mesia, eiaha râ e te taata o tei afai atu i te parau mau ia ratou ra. (Korinetia 1, 1:12, 13; 7:23; a faaau e te Mataio 16:24.) E titau te bapetizoraa i roto i te iˈoa o te Tamaiti e ia farii tatou i teie ohipa, ia faˈi tatou ia Iesu mai “te eˈa, e te parau mau, e te ora.”—Ioane 14:6.

Mea titau-atoa-hia te varua moˈa ia fanaˈo tatou i te taairaa tia e o Iehova raua o Iesu Mesia. Te faaite ra te bapetizoraa i roto i te iˈoa o te varua moˈa e te farii nei tatou i te tiaraa o te varua i roto i te mau raveraa a te Atua ia tatou nei. Te opua nei tatou e pee i ta ˈna aratairaa, eiaha ia haafaufaa ore aore ra ia rave i te tahi mea e patoi atu ia ˈna, ma te tapea ia ˈna ia ohipa mai i nia ia tatou. (Ephesia 4:30; Tesalonia 1, 5:19) Noa ˈtu e e ere te varua i te hoê taata, eita te reira e haafifi i te faaohiparaa aore ra i te auraa o teie parau, inaha, aita atoa te faaohiparaa i te parau “i roto i te iˈoa o te faufaa” i faatupu i te fifi i roto i te haapaoraa ati Iuda.

I te taime o te pûpûraa e te bapetizoraa, e tia ia tatou ia feruri na roto i te pure i nia i te mea e titauhia ra i roto i to tatou taairaa apî. E titau te reira ia auraro i te hinaaro o te Atua, tei faaitehia na roto i te hiˈoraa e te hoo i pûpûhia e Iesu Mesia, ia afaihia na roto i te varua moˈa a aratai ai oia i te mau tavini atoa a te Atua i roto i te here e te autahoêraa na te ao atoa nei.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono