Te fifi no te pororaa i roto i te hoê o te mau tapearaa pahi rahi roa ˈˈe o te ao nei
ROTTERDAM, te fanaˈo nei teie oire e tia ra i te vahi i reira te Rhin, te anavai tere-pinepine-roa ˈˈe-hia no Europa, e tahe atu ai i roto i te Miti Apatoerau, i te tiaraa o te hoê o te mau tapearaa pahi rahi roa ˈˈe o te ao nei. Maoti te mau pahi e fatuhia e 500 taiete o te haere mai i reira, te fanaˈo nei o Rotterdam i te mau aveia afaro no te tere atu i hau atu i te 800 vahi na te ara. E vahi farereiraa mau â teie no te mau pahi o te ao atoa nei.
Teie râ, e ere noa teie vahi tapearaa pahi holane e 650 to ˈna matahiti, i te hoê vahi farereiraa pahi. Ua riro atoa oia ei vahi farereiraa no te mau taata. E tae mai te mau pǔpǔ ihitai i te ao e te po no te mau vahi atoa o te ao nei. Aita teie mau ihitai i mahere i te mau Ite no Iehova i te fenua Holane. Mai te mau Ite no te tahi atu mau vahi, te imi nei ratou i te mau ravea atoa no te poro haere i te parau oaoa roa ˈˈe o te ao nei—oia hoi fatata roa te Basileia o te Atua i te faariro i te fenua nei ei paradaiso—i te mau huru taata atoa, e tae noa ˈtu te feia horo pahi.—Daniela 2:44; Luka 23:43; Timoteo 1, 4:10.
“Te hoê ohipa mitionare huru ê”
Tau matahiti i teie nei, ua ani te Taiete Watch Tower i te fenua Holane e ono feia poro ma te taime taatoa, oia hoi pionie, ia poro na nia i te mau pahi i roto i te vahi tapaeraa pahi no Rotterdam. Ua farii oioi noa te mau pionie i teie titauraa. Ua haaputu mai ratou i te mau parau no ǒ mai i te mau tia mana a te vahi tapaeraa pahi, ua maimi haere ratou na te mau vahi tapearaa pahi, e ua taa ˈtura ia ratou i te fifi o ta ratou hopoia.
“E ohipa mitionare huru ê roa teie,” o ta Meinard ïa e parau ra, na ˈna e haapao i te pororaa na roto i te vahi tapaeraa pahi. Eaha ïa ta ˈna e hinaaro ra e parau? “Ia au i tei matauhia, e rave te hoê mitionare i te hoê tere roa no te haere atu e farerei i te taata, area no matou ra, na te taata e rave i te hoê tere maoro no te haere mai ia matou ra.” Te na ô faahou ra oia e, “ua rau te huru o te taata ěê o ta matou e farerei nei i roto i ta matou tuhaa fenua pororaa.” Te faaite ra te buka matahiti Rotterdam Europoort no 1985 e, i te matahiti 1983, te matahiti i reira te mau pionie i te haamataraa i teie ohipa taa ê, ua farii te vahi tapearaa pahi no Rotterdam e 30 820 pahi no ǒ mai e 71 fenua taa ê. E vahi farereiraa ěê mau â teie!
No roto atoa mai te mau “mitionare o te uahu”—mai ta te mau ihitai i pii i te mau pionie—i te mau fenua huru rau. O Geert, Peter, e ta ˈna vahine, o Karin, no Holane ïa ratou; no Indonesia mai o Daniël raua o Meinard; area o Solomon ra, e taata Etiopia ïa oia. Na roto i to ratou nunaa huru rau, no Europa, no Asia, e no Afirika, e nehenehe ta ratou e paraparau e vau reo, teie râ, no te manuïa i roto i teie ohipa, e tia ia ratou ia faaruru atu â i te tahi atu mau fifi.
“Te faaroo pereoo taataahi”
“Eita e nehenehe e haere noa na nia i te uahu, e ouˈa ˈtu i nia i te eˈa, e a paiuma ˈtu ai i nia i te pahi,” o ta Peter, e 32 matahiti, e ihitai oia na mua ˈˈe, e parau ra. “E tia ia noaa mai ta oe parau faatia.” Oia hoi te mau parau faatia no te tomo atu i roto i te vahi tapaeraa pahi e te mau parau faatia no te paiuma i nia i te mau pahi. “Ua titauhia e rave rahi mau parau a te hau,” o ta Peter ïa e haamanaˈo ra, “teie râ, ua noaa mai ia matou e vau parau faatia, ua tapiri atu matou i to matou hohoˈa e te mau titiro haamanahia, e ia oti, aita matou i faataere.” Ua vahi ratou i te mau 37 kilometera o te mau vahi tapaeraa pahi i roto e toru tuhaa, e na e piti pionie e haapao i te tuhaa tataitahi.
Nafea râ ia faaruru atu i te mau reo huru rau e paraparauhia e te feia horo pahi no ǒ mai i teie mau rahiraa fenua? Noa ˈtu e ua haaputu te mau pionie i te mau buka bibilia na roto e 30 reo e ua taitai ratou i tei maraa ia ratou i nia i ta ratou mau pereoo taataahi, eita iho â e navai. “Eita hoi e nehenehe e ite e eaha te reo e anihia mai,” o ta Solomon ïa, e 30 matahiti, e faatia ra ma te ataata. “Mea pinepine te mau ihitai i te ani mai i te mau buka na roto mau i te reo o ta matou i ore i afai mai, e e parau mai ratou e e reva to ratou pahi i roto e toru hora.” Ia mauruuru te mau ihitai, e horo atu te hoê o te mau pionie, e rave mai i te buka titauhia, e hoˈi oioi mai oia, a horoa ˈtu ai i te mau ihitai e tiai noa ra. “Ia tupu anaˈe teie huru fifi ia poro matou i te mau vahi o te uahu e toru hora te atea na nia i te pereoo taataahi,” o ta Peter ïa e faatia ra, “mea papu iho â ïa e e tia ia imi i te tahi atu ravea.”
I te hoê mahana, ua hitimahuta te mau pionie i te horoaraa mai vetahi mau Ite e ora ra na pihai iho i te vahi tapaeraa pahi e piti afata huira hutihia e te pereoo taataahi, mai te faito o te hoê farii hopuraa pape. Ua faatomo te mau pionie i te mau afata huira e te buka na roto i te mau huru reo atoa, ua tamau atu i nia i ta ratou mau pereoo taataahi, e ua haere atura i te vahi tapaeraa pahi. Ua matau roa ˈˈera te taata i te ite atu i teie mau afata huira. “Ua riro teie mau afata ei tapao faaite e tei reira matou,” o ta te hoê o te mau pionie ïa e parau ra. “Ia ite anaˈe te hoê tiai uputa e te haere maira matou, e tatara oia i te opani, e tarape mai oia, ma te pii mai e: ‘Teie te faaroo pereoo taataahi!’” I te tahi mau taime, ia ite anaˈe te tiai i “te faaroo pereoo taataahi” e haere maira ia ˈna ra, e tatara oia i te opani, e e tuô mai oia: “E piti pahi Polonia e hoê Tinito!” E tauturu hoi teie mau faaiteraa i te mau pionie ia paiuma ˈtu i nia i te pahi e te mau buka na roto i te reo e tano. Teie râ, e tia atoa ia ratou ia maiti i te taime e tano. No te aha?
Te mau tere i te hora e tano ma te faatano i te poroi
E nehenehe noa ta te mau pionie e paraparau i te pǔpǔ ihitai i ta ratou faafaaearaa inuraa taofe i te poipoi e i te avatea, aore ra i te taime tamaraa avatea. Area te taata tunu maa ra, mea ê ïa ta ˈna hora raveraa ohipa, e e nehenehe e farerei i te raatira pahi e te tahi atu tia i te mahana taatoa. Hau atu, ua haapii te mau pionie e e haapao te mau pahi beretane e tuu i te tutau i Rotterdam i te hora no Beretane (hoê hora-taa-ê-raa e te hora no Holane), no reira e haere atu ta ratou pǔpǔ ihitai i te piha tamaaraa i te taime a hoˈi ai te mau pǔpǔ ihitai e ere i te Beretane i te ohipa. Oia mau, no te hoê pionie i nia i te uahu, mea titauhia ia tano maitai ta ˈna uati.
E farii anei râ te feia horo pahi i te faaohipa i ta ratou taime faafaaearaa no te paraparau no nia i te Bibilia? “I te rahiraa o te taime, mea farii maitai ratou i te poroi o te Basileia,” o ta Geert, e 31 matahiti, e parau ra. “Peneiaˈe no te mea te ite mata roa nei ratou i te manuïa ore o te mau faatereraa taata nei.” Ei hiˈoraa, ua faatia mai te tahi mau ihitai ia Geert e te mau haapueraa sitona o ta ratou i faauta i raro na te mau Etiopia e pohe ra i te poia, te vai noa râ i nia i te uahu tau avaˈe i muri aˈe, i to ratou hoˈiraa mai, tera râ, ua pê ïa te sitona e ua amuhia e te iore. Te na ô ra o Geert e: “Eiaha iho â ïa e maerehia ia ore te mau ihitai e tiaturi i te ohipa politita. No reira, te faaara nei te parau tǎpǔ a te Bibilia no nia i te hoê faatereraa no te huitaata atoa nei i to ratou anaanatae.”
Te farii atoa ra o Peter i teie manaˈo. “Ua parau mai te hoê raatira pahi Helemani e hoê ahuru matahiti na mua ˈtu, e tiahi ta ˈna pǔpǔ ihitai ia ˈu mai nia mai i te pahi, tera râ, ua faaara te mau tauiraa e tupu nei na te ara i teie mahana i to ratou anaanatae no te poroi tano roa a te Bibilia.” Ua faatia mai te hoê taata tunu maa Korea e, i roto i te tamaˈi i rotopu ia Irania e o Irakia, ua tano te pahi faauta mori arahu tei reira to ˈna raveraa i te ohipa i te hoê topita e ua ura oia i te auahi i roto i te Ooa no Peresia. Ua tǎpǔ ihora oia e mai te peu e e ora noa ˈtu oia, e imi oia i te Atua. Ua ora mai oia. I to te mau pionie farereiraa ia ˈna i muri aˈe i Rotterdam, ua ani oia i te mau buka atoa na roto i te reo Korea o ta ratou e nehenehe e afai atu.
E faaea te rahiraa o te mau pahi e rave rahi mahana, i te vahi tapearaa pahi. E nehenehe ïa te mau pionie e hoˈi atu e piti, e toru, aore ra e rave rahi atu â mau taime no te paraparau faahou no nia i te Bibilia i muri aˈe i te mau hora ohipa. E ia roohia te matini o te hoê pahi i te fifi, e nehenehe oia e faaea noa i reira e toru hebedoma. “E ere i te mea maitai no te taiete pahi,” o ta te hoê pionie e parau ra ma te ataata, “mea maitai râ no ta matou ohipa.” I reira, taa ê atu i te tamau noa i te mau aparauraa bibilia, e faanaho atoa te mau pionie no te pata i te hoê o te mau porotarama hohoˈa a te Taiete, “Te Bibilia—Te hoê buka no teie nei ui,” i roto i te vahi tamaaraa. E haere atoa vetahi mau ihitai i te mau putuputuraa a te mau pǔpǔ reo ěê e rave rahi a te mau Ite no Iehova i Rotterdam. E na reira noa e tae roa ˈtu i te taime e tere faahou ai te matini. I reira ra, e tia ïa ia opani i te Bibilia. E tatarahia te mau taura e tapea ra i te pahi, e faarue mai oia i te uahu e e moe roa ˈtu oia—eiaha râ i roto i te feruriraa o te mau pionie.
Te mau aamu faaitoito a te mau ihitai
Na roto i te arai o te mau tabula parau aore ra te mau matini roro uira a te vahi tapearaa pahi, e hiˈopoa tamau te mau pionie o te uahu i te tereraa o te mau pahi o ta ratou i haere e poro. Ia hoˈi anaˈe mai hoê, e haere oioi atu te mau pionie e farerei i te mau ihitai no te ite e eaha te ohipa i tupu i muri aˈe i to ratou tere hopea. E faatia mai te mau ihitai i te mau aamu faaitoito mau!
Ua opere te hoê ihitai i te buka E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei na e pae o to ˈna mau hoa i te revaraa to ˈna pahi na nia i te miti, e ua haapii ratou e ono atoa i te Bibilia. Ua haruharu atoa oia i te hoê pene no nia i te oraraa utuafare i nia i te hoê ripene e ua hauti atu oia i roto i te piha tamaaraa ia faaroo te mau ihitai atoa. I nia i te tahi atu pahi, ua tamau atu te hoê ihitai o tei haere e mataitai i te hoê Piha o te Basileia i te vahi tapearaa pahi tapiri mai no Antwerp, i nia i te papai o te vahi tamaaraa i te hoê reva i papaihia i nia iho “Piha no te Basileia a te mau Ite no Iehova” na roto i te mau leta rarahi. Ua titau atura oia i te mau melo atoa o te pǔpǔ ihitai ia haere mai e ua faatere ihora oia i te hoê putuputuraa no nia i te Bibilia. Hou oia e tatara ˈi i teie reva, ua titau oia i te pǔpǔ ihitai ia haere mai i te putuputuraa i muri iho. I te hebedoma i muri aˈe, ua tamauhia te reva e ua parahi faahou mai te pǔpǔ ihitai.
Ua ite atoa te mau pionie e eita vetahi mau ihitai e huna i ta ratou mau buka. “Ia haere anaˈe matou i roto i te piha o Isaac, te hoê ihitai radio no Afirika Tooa o te râ, mea fifi roa ia ite mai i te hoê parahiraa,” o ta Meinard ïa e faatia ra. “Te pue noa ra te mau vea, te mau buka e te mau buka faahororaa a te Taiete na te mau vahi atoa—e te matara noa ra.” Ua ineine atoa ta Isaac tabula uiraa no nia i te Bibilia, no te mea ua tiai noa oia ia hoˈi mai te mau pionie e farerei ia ˈna.
Area vetahi feia horo pahi ra, eita ratou e tiai ia hoˈi mai te mau pionie e farerei ia ratou. I te hoê po, ua varea o Geert i te taoto a taˈi mai ai te niuniu.
“O vai râ tera e taniuniu maira?” o ta Geert ïa i mutamuta ia ˈna i rave mai i te niuniu.
“Iaora, o to oe hoa teie!” o ta te hoê reo oaoa maitai i faaite mai.
Ua tamata o Geert i te feruri e o vai râ tera.
“To oe hoa i nia i te pahi,” o ta teie ïa reo i parau faahou mai.
“Hora toru i te aahiata i teie nei!” o ta Geert ïa i parau atu.
“E, tera râ, ua parau mai oe e taniuniu atu ia oe ia hoˈi mai to ˈu pahi i Rotterdam. Tera, ua tae mai au!” I muri noa iho, ua haere atu o Geert e farerei i teie hoa o tei anaanatae i te Parau a te Atua.
“A ueue i ta oe sitona”
Te ite-atoa-hia ra te mauruuru o te mau ihitai no te mau buka bibilia na roto i te mau rata o ta ratou i hapono atu i te mau pionie. Teie te tahi mau tuhaa:
‘Ua haamata vau i te taio i te buka E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei . . . Te taa ra ia ˈu i teie nei e rave rahi mau mea o ta ˈu i ore i maramarama na mua ˈˈe. Te tiaturi nei au e e hoˈi faahou to matou pahi i Rotterdam.’—Angelo.
‘Ua taio vau i te buka, e te hapono atu nei au i te mau uiraa ia nehenehe outou e pahono mai na roto i ta outou mau rata.’—Alberta.
‘I teie nei, te taio nei au i te Bibilia i te mau mahana atoa. Ua oaoa roa vau i te riroraa ei hoa no outou. To ˈu iteraa i te mau hoa o tei aratai ia ˈu i te Atua, o te ohipa faahiahia roa ˈˈe ïa i tupu i roto i to ˈu oraraa.’—Nickey.
Ua faahaamanaˈo teie mau rata putapû mau i te mau pionie i te parau ta te Bibilia e faaite ra i roto i te Koheleta 11:1: “A ueue i ta oe sitona i nia i te pape; e rave rahi aˈera te mahana i mairi, noaa faahou atura ia oe.” E oaoa iho â râ ratou ia ite ratou e ua maiti vetahi mau horo pahi i te turu i te pae o Iehova.
Ei hiˈoraa, ua putapû roa te ihitai polonia ra o Stanislav i te ohipa o ta ˈna i haapii na roto i te mau buka a te Taiete. Ua haaputu oioi maira o ˈna i te tahi mau buka bibilia e, ia tere oia na nia i te miti, e tuatapapa oia i te mau buka atoa. “I to matou faaroo-faahou-raa no ˈna,” o ta Meinard ïa e faatia ra, “ua papai mai oia e ua bapetizohia o ˈna.”
Ua faaroo o Folkert, te hoê raatira pahi e tere na roto i te fenua, i te poroi o te Bibilia no te taime matamua i Rotterdam. I te mau piti avaˈe atoa, e hoˈi mai oia i te uahu no te hoê hebedoma e ua haapii oia i te Bibilia i roto i teie e hitu mahana taatoa. I muri iho, hou oia e faarue ai no te tahi atu tere e piti avaˈe, ua horoa ˈtu te mau pionie i te tabula o te mau Piha no te Basileia i te mau vahi o ta ˈna e tere atu. Ua haere atu o Folkert i taua mau Piha no te Basileia e ua putapû roa oia i te fariiraa mahanahana o ta ˈna i fanaˈo. Aita i maoro, ua bapetizo ihora teie raatira pahi e te tavini nei oia ia Iehova ma te itoito.
Ua farerei o Mike, te hoê ofitie a te Nuu moana Beretane, i te mau Ite na mua ˈˈe e ua haapii oia i te Bibilia a tere ai oia i nia i te miti. I to te pahi o ta ˈna e rave ra i te ohipa tuuraa i te tutau i Rotterdam, ua rave ihora o ˈna i to ˈna pereoo taataahi no te haere i te Piha no te Basileia. Ua maere roa o ˈna i te here e te autahoêraa o ta ˈna i ite e ua parau atura o ˈna i te mau taeae e ua faaoti oia e faarue i ta ˈna ohipa. Noa ˈtu e e maha noa matahiti e toe ra e fanaˈo ai oia i te hoê moni tufaa navai maitai, ua tapea oia i ta ˈna parau e ua bapetizohia o ˈna i muri aˈe.
Te na ô ra o Meinard e: “Te faaitoito nei te hiaai o Mike, o Stanislav, o Folkert, e o vetahi atu, no te tavini ia Iehova, ia matou ia imi â i te mau ihitai mai ia ratou na roto i te vahi tapaeraa pahi.”
E nehenehe anei outou e na reira atoa?
Ia haamanaˈo ratou i te maororaa fatata hoê ahuru matahiti to ratou pororaa i roto i te hoê o te mau vahi tapearaa pahi rahi roa ˈˈe o te ao nei, te farii paatoa nei na “mitionare o te uahu” e ono ra ma to ratou mafatu atoa e—e ere teie tuhaa fenua i te mea ohie, tera râ, ua oaoa roa ratou. “I muri aˈe i te mau mahana pororaa tataitahi,” o ta Meinard e faataa ra, “e hoˈi atu matou i te fare na nia i to matou pereoo taataahi ma te manaˈo e te tiai ra vetahi mau ihitai i to matou tere.”
Te tiai ra anei te mau ihitai i te hoê farereiraa i roto i te hoê uahu no to outou vahi? Peneiaˈe e nehenehe te mau matahiapo no ta outou amuiraa e rave i te mau faanahoraa ia apiti atoa ˈtu outou i roto i teie ohipa fifi e te oaoa atoa râ.
[Tumu parau tarenihia i te api 20]
UA NAEAHIA VETAHI MAU FENUA OPANIHIA
I te hoê matahiti mairi aˈenei, hau atu i te 2 500 pahi no te mau fenua i reira ua opanihia te ohipa a te mau Ite no Iehova tei tapea i Rotterdam. Ua ite aˈera te mau pionie no te uahu i te hoê ravea ia ô atu te poroi o te Bibilia i roto i teie mau fenua.
I nia i te hoê o te mau pahi matamua no Asia o ta ratou i paiuma ˈtu i nia iho, ua vaiiho te mau pionie ta ratou mau buka atoa oia hoi e 23 buka, e ua peapea vetahi mau ihitai no te mea aita ta ratou. Mea haapao maitai aˈe te hoê rave ohipa i roto i te fare tutu. I muri aˈe i to ˈna fariiraa i te buka a te hoê pionie, ua faahoˈi atu oia ma te puohu i roto i te papie e te hoê vahi nohoraa papaihia i nia iho. Ua taa ˈtura i te pionie. Mea atâta roa no teie taata ia rave i te buka na muri ia ˈna. Ua hapono aturâ te pionie i te buka i taua mahana ra i te pae Hiti Hitia o te râ.
I nia i te hoê pahi no Afirika mai, ua haere mai te hoê ihitai e te tabula o te mau buka ta te mau Ite e hinaaro ra i to ˈna fenua. Mai reira mai, i te mau taime atoa e hoˈi ai teie ihitai i to ˈna fenua, ua î roa ta ˈna afata tauihaa i te buka. Ua peapea roa te hoê ihitai no te tahi atu fenua no Afirika i te mea e ua horoa noa ˈtu te pionie e haapii ra ia ˈna e toru buka Nafea ia faatupu i te hoê oraraa utuafare oaoa. “Eita e navai!” o ta teie ihitai ïa i tuô, ma te afai i to ˈna rima i nia ma te peapea. “E 1 000 buka ta te mau taeae e titau ra i to ˈu fenua!” No to ˈna iho maitai, ua parau atu te mau pionie e e nehenehe noa ta ˈna e rave e 20 buka i te hoê taime.
Mea putapû roa ˈtu paha te taime te mau Ite i ite ai e no ǒ mai te hoê pahi i te hoê fenua i reira te hamani-ino-hia ra te mau Ite no to ratou mau tiaturiraa, e e rave rahi tei erehia i ta ratou ohipa e ta ratou mau faufaa. I to ratou iteraa e e Ite te tiaau i nia i te pahi, ua haere atura ratou e farerei i te raatira pahi e ua ani atura mai te peu e e faatia anei oia ia haponohia te mau tauihaa tauturu na nia i to ˈna pahi. Ua farii taua raatira pahi ra, e tau mahana i muri aˈe, hoê hanere puohu rahi tei î i te ahu, te tiaa, e te tahi atu taoˈa o tei faataehia ˈtu i te mau Ite i roto i taua fenua ra.
[Tumu parau tarenihia i te api 21]
TE PORORAA NA NIA I TE MAU PAHI—TE MANAˈO O TE HOÊ VAHINE
“I te omuaraa, ua haamarirau rii au i te haere na muri iho ia Peter,” o ta Karin e haamanaˈo ra, o ˈna anaˈe te vahine i rotopu i te mau pionie, “no te mea ua faarooroo vau i te mau aamu e faatia ra e e feia etaeta e te inu ava te mau ihitai. Teie râ, ua taa ˈtura ia ˈu e ua ite te rahiraa i te peu. Mea pinepine, ia ite anaˈe te hoê ihitai e ua faaipoipohia mâua, e tatara mai oia i te hohoˈa o ta ˈna vahine e ta ˈna mau tamarii e e haamata oia i te paraparau mai no nia i to ˈna utuafare. Na roto i teie ravea, ua vaiiho matou e rave rahi mau buka Nafea ia faatupu i te hoê oraraa utuafare oaoa.”
Ia haere anaˈe te hoê tane e ta ˈna vahine na nia i te mau pahi, mea ohie aˈe ia paraparau atu i te mau vahine a te mau melo ihitai e te tahi atu mau vahine e rave ra i te ohipa ei vahine utuutu maˈi. “Eita ratou e paraparau ohie noa i te feia matau ore,” o ta Karin ïa e faaite ra, “teie râ, ia ite mai ratou ia ˈu, mea ohie aˈe no ratou ia haamata i te paraparauraa.”
Eaha te ohipa fifi roa ˈˈe i roto i ta ˈna taviniraa? “Te mau eˈa taura,” o ta Karin ïa e pahono ra. “Mea riri roa na ˈu teie mau taura taviriviri haere noa.” Ua faaruru anei oia i to ˈna mǎtaˈu? “E. I te hoê taime, ua haamarirau vau i te paiuma, ua hiˈo maira te hoê pǔpǔ ihitai no Paraguay ma te pii e: ‘Haere, e tae oe. A tiaturi i te Atua.’” Te na ô ra o Karin ma te ata e, “I muri aˈe i teie huru parau, aita ˈtu ta ˈu e ravea maoti râ e paiuma.” Te na ô ra ta ˈna tane ma te teoteo e: “E maha matahiti to ˈna paimuraa i te mau eˈa taura, ua noaa ia ˈna te aravihi o te hoê ihitai.”
Ua haere atu o Karin e ta ˈna tane, o Peter, i te 89raa o te pǔpǔ o te Haapiiraa bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower i te mau Hau amui no Marite. I te 28 no setepa 1990, ua haere atu raua i roto i ta raua tuhaa fenua apî, i Equateur, te hoê fenua e vahi tapearaa pahi to reira. Eita ïa raua e moemoe.
[Tumu parau tarenihia i te api 22]
E IHITAI ANEI OUTOU?
Te hinaaro ra anei outou e haere i te hoê putuputuraa na roto i te reo beretane a te mau Ite no Iehova ia tuu anaˈe to outou pahi i te tutau i roto i te hoê o te mau vahi tapaeraa pahi rahi roa ˈˈe o te ao nei? A faaherehere ïa i teie tabula o te mau vahi nohoraa a te mau Piha no te Basileia e te mau hora putuputuraa:
Hamburg, Schellingstr. 7-9; Mahana maa, 4:00 i te avatea; numera niuniu: 040-4208413
Hong Kong, 26 Leighton Road; Sabati, 9:00 i te poipoi; numera niuniu: 5774159
Marseille, 5 Bis, rue Antoine Maille; Sabati, 10:00 i te poipoi; numera niuniu: 91 79 27 89
Naples, Castel Volturno (40 km i te pae apatoerau no Naples), Via Napoli, corner of Via Salerno, Parco Campania; Sabati, 2:45 i te avatea; numera niuniu: 081/5097292
New York, 512 W. 20 Street; Sabati, 10:00 i te poipoi; numera niuniu: 212-627-2873
Rotterdam, Putsestraat 20; Sabati, 10:00 i te poipoi; numera niuniu: 010-41 65 653
Tokyo, 5-5-8 Mita, Minato-ku; Sabati, 4:00 i te avatea; numera niuniu: 03-3453-0404
Vancouver, 1526 Robson Street; Sabati, 10:00 i te poipoi; numera niuniu: 604-689-9796