VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 15/3 api 24-27
  • Ua pihaa te “pape ora” i Cape Verde

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua pihaa te “pape ora” i Cape Verde
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Upoo parau iti
  • Ua faaroo o São Vicente i te “reo viivii ore”
  • Te hoê nunaa tamâhia
  • Te itoito ura i te Motu Fogo
  • Te hotu i roto i te hoê fenua katolika
  • Te tapearaa hopea—Motu Sal
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 15/3 api 24-27

Ua pihaa te “pape ora” i Cape Verde

“E OHIPA faufaa te faraa mai e te tupuraa o te haamoriraa a te mau Ite no Iehova i Cape Verde mai te matahiti 1958 mai â,” o ta te faaterehau no te Haavaraa a te Repubilita no Cape Verde ïa i faaite. Te paraparau ra o ˈna i na Ite toopiti o tei titauhia i roto i ta ˈna piha ohipa. “Te tatarahapa nei matou e ua tiai maoro te mau Ite no Iehova ia faatiamâhia ratou i mua i te ture,” o ta ˈna ïa i parau faahou atu.

Eita teie farereiraa, tei tupu i te 30 no novema 1990, e moehia e te mau Ite no Iehova no Cape Verde. Ua riro oia ei haapapuraa haamanahia e ua tiamâ ratou i mua i te ture ei taatiraa faaroo i roto i taua fenua ra. Ua putapû mau na Ite e piti i tia ˈtu i reira, inaha i te matahiti 1958 to te hoê o raua—oia hoi o Luis Andrade—iteraa mai i te tahi mau buka bibilia neneihia e te Taiete Watch Tower. I muri aˈe i to ˈna taioraa i teie mau buka mai te omuaraa e tae atu i te hopea, ua taa ia ˈna e tera te parau mau. Ma te ru, ua faaite atura oia i te parau o ta ˈna i haapii ia Francisco Tavares, te hoê hoa tahito. I roto i te mau matahiti i muri iho, ua tamau noa ˈtura raua toopiti ra i te rave mai i te mau pape o te parau mau na roto i te taioraa i te mau vea Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!, e tae mai na roto i te tamatahitiraa. Hoê ahuru matahiti i muri aˈe, i te matahiti 1968, ua bapetizohia ˈtura raua i te tere matamua o te hoê tiaau ratere i Cape Verde.

Ua farii te mau taeae Andrade e Tavares i ta raua hopoia no te pii hua i te titauraa ra: “E haere mai . . . a rave noa mai oia i te pape ora.” (Apokalupo 22:17) Ua ineine raua i te faaruru i ta raua tuhaa fenua tei purara ê e te fifi. I roto ia Cape Verde, te vai ra hoê ahuru motu rarahi e te tahi mau motu nainai i roto i te Moana Ataranitita, fatata e 560 kilometera i te pae tooa o te râ no Dakar, i Senegal. Ua topahia te iˈoa ra Cape Verde, oia hoi te auraa te “Otue Matie,” i te omuaraa ra i nia i te fenua tuati o te pae miti Afirika. E ere râ teie mau motu i te mea matie, inaha mea varavara roa te ûa, e e tia i na feia e 350 000 e ora ra i reira ia imi i to ratou ora i roto i te hoê fenua mǎrô.

I roto i na matahiti e 30 i mairi aˈenei, ua rohi te mau mitionare e te mau pionie taa ê ei mau tavini ma te taime taatoa no te hopoi atu i te pape ora i te feia no taua mau motu ra. Eaha te faahopearaa o taua ohipa itoito ra? Aita i maoro aˈenei, ua haere atu te hoê tiaau ratere no Potiti e farerei i te mau amuiraa no Cape Verde. Na ˈna e faatia mai i te ohipa o ta ˈna i ite.

Ua faaroo o São Vicente i te “reo viivii ore”

Te vahi matamua o ta matou i tapea i Cape Verde, o te oire ïa no Porto Grande i nia i te Motu no São Vicente. I to matou tereraa na nia i te pereoo mai te vahi tauraa manureva mai e tae atu i te oire, ua ite atu matou i te mau aivi ofaifai tei tapoˈihia i te one i puhihia e te mataˈi. Ua tapae ê na te medebara no Afirika Apatoerau i te mau motu no Cape Verde! Mai te avaˈe titema e tae atu i te avaˈe febuare, e puhipuhi mai te harmattan—te mataˈi veavea e te mǎrô no te medebara Sahara mai—na nia i te moana a tapoˈi atu ai i te mau motu i te one e te repo puehu. I te tahi taime, no te meumeu o te mau ata repo puehu, eita te mau manureva e nehenehe e rere. E mǎrô roa te raau tupu iti e toe ra ia puhipuhi anaˈe mai te harmattan.

I te pae varua râ, te pue noa ra te mau puna pape. Ua haamau te mau Ite no Iehova e piti amuiraa i Porto Grande, e e 167 feia poro no te Basileia o te afai nei ma te itoito i te mau pape ora o te parau mau i te mau 47 000 taata e ora ra i nia i te Motu no São Vicente. I te mau hopea hebedoma, tau 400 taata e haere ra i te mau putuputuraa niuhia i nia i te Bibilia i te Piha no te Basileia.

I roto i te mau tere o te hebedoma, ua ravehia te mau faaineineraa hopea no te tairururaa mataeinaa “Te reo viivii ore” e tupu i te fare teata nahonaho roa ˈˈe o te oire. (Zephania 3:9) Apitihia ˈtu e te feia no te motu iho, ua naeahia te mau tia no te mau motu no Santo Antão e no São Nicolau i te numera ra e 756. E piti ahuru ma maha taata tei bapetizohia. I roto i te porotarama, ua hautihia te hoê darama bibilia i faaineinehia e te mau Ite. Ua mataitai te hoê taata na ˈna e haapao i te faaineineraa i te feia hauti no te hoê hohoˈa teata, i te darama e ua na ô oia e: “Hoê matahiti to matou faaineineraa ia matou e ua farerei faahou matou i te fifi. Mea maitai aˈe te hautiraa a te feia i roto i ta outou darama i muri aˈe e piti noa avaˈe faaineineraa.” I te otiraa te tairururaa ma te manuïa, ua tae atoa i te taime no matou ia reva ˈtu i te oire no Praia, te oire pu o te Repubilita no Cape Verde, i nia i te motu no São Tiago.

Te hoê nunaa tamâhia

I te mau matahiti i mairi aˈenei, e rave rahi feia no te tahi atu mau motu o tei haere atu i te oire pu no te imi i te ohipa. Inaha, ua faatiahia te mau tausani fare riirii i rapaeau mai i te oire, e ua faaiti faahou atu â te reira i te pape navai ore e te mau faanahoraa i te pae no te vai-mâ-raa. Ei apitiraa i ta ratou moni, e rave rahi mau utuafare o te faaamu nei i te puaaniho, te puaa, e te moa. Mea matauhia ia ite atu i teie mau animala e hahaere noa ra na nia i te purumu. Ua haaparare hoi te reira i te mau maˈi.

Noa ˈtu râ teie mau huru tupuraa fifi mau, te vai ra i teie nei e piti amuiraa itoito i Praia, e ua naeahia fatata e 130 feia poro o te Basileia. Eita e ore teie mau Ite oaoa i te ‘faufaahia’ na roto i te faaohiparaa i te mea o ta ratou i haapii i roto i te Bibilia. I to ratou tutavaraa i te riro ei nunaa mâ e te moˈa, ua fanaˈo to tatou mau taeae e ta ratou mau tamarii i te oraora-maitai-raa hau aˈe, i te pae varua e i te pae tino atoa. Noa ˈtu e mea fifi to ratou oraraa, e taoˈa rahi ta ratou i te pae varua.—Isaia 48:17; Petero 1, 1:15, 16.

I to matou tapaeraa ˈtu i reira, te faaineine ra te mau taeae i ta ratou tairururaa mataeinaa. Ua haere mai te mau Ite e te feia anaanatae no São Tiago taatoa e tae noa ˈtu no te mau motu no Sal Rei e Fogo mai, i te tairururaa, e ua haamaitai Iehova ia ratou maoti te hoê numera rahi e 472 taata. Ua oaoa te mau taata atoa, e tae noa ˈtu te mau tamarii e to ratou mata oaoa! A parahi ai matou i roto i te nahoa e faaroo maitai ra, mea papu maitai e eita e tia ia tatou ia vahavaha i “te mahana parau rii haihai ra.” (Zekaria 4:10) Ua tupu teie maraaraa na roto e piti taata o tei haapii i te parau mau hau atu i te 30 matahiti i teie nei!

Hou matou a faarue ai i te motu, ua haere atu matou e farerei e piti pǔpǔ nainai, o Vila Assomada e Tarrafal, i rapaeau i te oire. E motu aivi teie, te hotu ore, e te mǎrô. Ua ite aturâ matou na te tahi mau vahi i te mau patapata matie oia hoi te mau raau tupu e te mau tumu raau—te mau fenua tanuhia i te tumu haaari, te meiˈa, te iita, te vi, e te tahi atu mau maa. Ua haamanaˈo atura matou i te parau tohu a Isaia e ia tae i te hoê mahana e hotu atoa te medebara. (Isaia 35:1) Mai te hoê vahi pape ra, te pûpû nei e piti pǔpǔ nainai o te mau Ite i te maa e te inu pue noa i te pae varua i te mau tausani taata e ora ra i roto i te hoê fenua tei mǎrô roa i te pae varua.

Te itoito ura i te Motu Fogo

Ua haere atu matou i muri iho i te motu no Fogo, oia hoi te auraa “auahi.” Ua mairihia oia i teie iˈoa no te mea no roto mai oia i te hoê mouˈa auahi. Te ura noa ra te mouˈa auahi ra Cano. Te faura ra o ˈna i roto i te miti e e naeahia to ˈna auvaha menemene maitai i te teiteiraa e 2 800 metera. Ua topa te ûa puai i nia i teie motu, e rave rahi matahiti a tahi ra i ûahia ˈi i nia i teie faito. Ua oaoa roa te taata, e ua rohi ratou no te tanu i ta ratou mau faaapu pipi e te maniota, e mau maa tumu no Cape Verde.

Teie râ, aita te ohipa a teie mau taata maitatai i tapea ia ratou ia farii i te mau pape o te parau mau a te Bibilia. Ua farerei matou e toru pǔpǔ taa ê, noa ˈtu e mea fifi roa ia haere atu ia ratou ra no te mea mea iti roa te pereoo e e ere i te pereoo maitai. Ua oaoa roa matou i te iteraa i te rahiraa e 162 taata o tei haere mai i te mau putuputuraa, inaha e 42 noa taata poro i nia i te motu. Ua riro te reira ei haapapuraa no te itoito o taua pǔpǔ taeae e tuahine iti ra, o te horoa nei i roto i te hoê faito au noa e 15 hora i te avaˈe no te afai atu i te pape taipe o te parau mau e o te ora i te mau 32 000 taata e ora ra i nia i te Motu Fogo.

Te hotu i roto i te hoê fenua katolika

E tiâ ia matou ia haere e hiˈo i to matou mau taeae no te mau motu no Santo Antão e São Nicolau. Mai ta teie mau iˈoa e faaite ra, ua faaohipa te Ekalesia katolika roma i to ˈna mana i nia i te mau motu i roto e rave rahi mau senekele. Noa ˈtu e o te faaroo katolika te haapaoraa matamua i Cape Verde, e rave rahi mau taata aau mehara o te fariu ra i nia i te Bibilia ia noaa mai ta ˈna mau pape haumǎrû o te parau mau.

Te tutava nei na feia poro e 49 o na amuiraa iti e piti e vai ra i te hoê pae e i te tahi atu pae no Santo Antão no te haamâha i te mau hinaaro i te pae varua o te mau 44 000 taata e ora ra i reira. Maoti e 512 taata o tei tae mai i te oreroraa parau huiraatira no nia i te Bibilia i te amuiraa no Porto Novo, ua papu maitai i te mau 32 taata poro o te Basileia e e rave rahi mau taata e au i te mamoe i Santo Antão o te poiha nei i te mau pape o te parau mau.

Ua haamata te ohipa i te Motu São Nicolau tau matahiti i teie nei i to te hoê tuahine pionie no Potiti aratairaa i te hoê haapiiraa bibilia na roto i te rata e te hoê utuafare i nia i te motu. I muri iho, i te matahiti 1978, ua opua aˈera te tahi atu pionie i Potiti, e hoˈi atu i to ˈna motu tumu, o São Nicolau, no te tufa i te parau mau a te Bibilia i na taata e 15 000 e ora ra i reira. Ia ˈna i faatupu te putuputuraa bibilia matamua i nia i te motu, hoê anaˈe taata i tae mai—o ˈna! Ua pahono râ te Atua ra o Iehova i te mau pure uˈana o ta ˈna i faatae atu i taua putuputuraa ra. I roto i to matou tere, ua putapû na feia poro e 48 o na amuiraa e toru i te iteraa ˈtu e e 335 rahiraa taata o tei haere mai i te mau putuputuraa.

Ua faatupuhia te tairururaa haaati matamua i nia i te motu i to matou tereraa ˈtu i reira, e ua horoahia mai te fare teata ma te tamoni ore. Ua horoa atoa mai te feia toroa o te oire i te mau ravea haapurororaa reo e te faurao ma te tamoni ore. Na te mau taata poro e 19 o te amuiraa farii i haapao i te nohoraa o na tia e 100 e ua faaineine ratou i te maa no te hoê rahiraa e 208 taata. Noa ˈtu te mau tamataraa e rave rahi ta to tatou mau taeae e farerei nei i te mau mahana atoa, ua horoa ratou i te hoê ô na te Faufaa a te Taiete no te mau Piha no te Basileia.

Ua tui te roo o te mau Ite no Iehova no to ratou haerea maitai, e e rave rahi mau paoti ohipa o te imi nei ia ratou ia hinaaro anaˈe ratou i te feia rave ohipa. Ei hiˈoraa, ua ani te fatu o te hoê vahi titoraa mori o taua motu ra i te hoê Ite ia rave i te ohipa na ˈna, no te mea te imi ra o ˈna i te hoê taata parau-tia. E ohipa ta taua taeae ra tera râ ua parau atu oia e e imi oia i te tahi atu taata. Ua ani onoono atura te fatu e, “Te hoê anaˈe Ite bapetizohia!” E piti avaˈe i muri iho, ua parau atu o ˈna i to tatou taeae e: “O te mau Ite no Iehova anaˈe te tia ia haapao i te moni!”

Te tapearaa hopea—Motu Sal

To matou tapearaa hopea i roto i teie tere, o te motu ïa no Sal. Te auraa o to ˈna iˈoa, o te “miti papaa” ïa, e te faaite ra te reira i te ohipa e ravehia ra i nia i teie motu. E 22 feia poro i roto i te amuiraa iti, o te tutava nei no te faaite i te poroi o te Basileia i na taata e 6 500 e ora ra i reira. Mea au roa ia poro i te parau apî maitai i te feia o teie motu, inaha ua titauhia matou ia tomo fatata i roto i te mau fare atoa e ua nehenehe matou e tauaparau e e rave rahi mau melo o te utuafare.

Ua faahope te faaearaa i te Motu Sal i to matou tere. Ua riro te raveraa i te ohipa e teie mau tavini haapao maitai a Iehova no Cape Verde ei haamaitairaa rahi! I teie nei, te vai ra e 531 feia poro o te Basileia i nia i teie mau motu, e eita e ore e maraa noa teie numera a tamau noa ˈi te mau 2 567 taata o tei haere mai i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia i te matahiti 1991, i te fanaˈo i te maa i te pae varua. Noa ˈtu e mea iti roa ta te rahiraa o te mau Ite no Iehova i reira i te pae materia, e taoˈa rahi ta ratou e te pue noa ra ta ratou maa i te pae varua. E te oaoa nei ratou i te mea e te haapihaa ra Iehova i te pape ora ma te rahi i nia i teie mau oire ia faahanahanahia e ia aruehia oia!

[Hohoˈa fenua i te api 24]

(Hiˈo i te papai.)

CAPE VERDE

SANTO ANTÃO

SÃO VICENTE

SÃO NICOLAU

SANTA LUZIA

SAL

BOA VISTA

MAIO

SÃO TIAGO

FOGO

BRAVA

Praia

Moana Ataranitita

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono