VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w90 1/8 api 10-14
  • Te mau taurearea e oaoa ra i roto i te taviniraa a Iehova

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau taurearea e oaoa ra i roto i te taviniraa a Iehova
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • To outou iho faaroo
  • Ia roaa ia outou te ite
  • A faarahi i to outou mauruuru
  • A haere i mua i roto i te taviniraa a te Atua
  • A faariro na ei tapao na oe te taviniraa i te atua e a muri noa ˈtu
    Te ite e aratai i te ora mure ore
  • Ia hiaai maite outou te feia apî e tavini ia Iehova
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • Ua ineine anei au no te bapetizo?
    A ara mai na! 1990
  • E te feia apî, ua ineine anei outou no te bapetizoraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2016
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
w90 1/8 api 10-14

Te mau taurearea e oaoa ra i roto i te taviniraa a Iehova

“E tae noa ˈtu i te tamarii te itearaahia i ta ratou ra mau ravea, i te maitairaa e te tiaraa i tana haapaoraa.” — MASELI 20:11.

1. Eaha te tahi mau ohipa faahiahia ta te Bibilia e faahiti ra no nia ia Samuela?

TEI rotopu te tamaiti apî ra o Samuela i te toru e te pae matahiti a haamata ˈi oia i te ‘tavini’ i roto i te sekene a Iehova i Silo. Te hoê o ta ˈna mau ohipa, te ‘iritiraa ïa i te mau opani o te fare o Iehova.’ Te parau nei te Bibilia e “tupu atura taua tamaiti ra o Samuela, e herehia mai e Iehova e te taata atoa”. I to ˈna paariraa mai, ua faahoˈi oia i te mau tamarii Iseraela i te haamoriraa mau. Ua tavini aˈera oia i te Atua “e hope roa aˈera o ˈna pue mahana i te ao nei”. Noa ˈtu e ‘ua ruhiruhia oia e ua hinahinahia to ˈna upoo’, ua tamau noa oia i te faaitoito i te nunaa “ia mǎtaˈu (...) ia Iehova, e haamori hoi ia ˈna ma te parau mau”. E ere anei i te mea faahiahia mai te peu e e parau te mau taata i te mau parau maitai mai teie te huru no outou, mai ta te Bibilia e parau ra no Samuela? — Samuela 1, 1:24; 2:18, 26; 3:15; 7:2-4, 15; 12:2, 24.

2. Eaha ta te mau tamarii rii e haapii i te mau putuputuraa a te nunaa a Iehova i teie nei mahana?

2 Mai te peu e e Ite no Iehova outou aore ra te amui nei outou i ta ratou mau putuputuraa kerisetiano, a hiˈo na na pihai iho ia outou i roto i te Piha o te Basileia, i reira e tuatapapahia ˈi teie tumu parau. E ite outou i te mau taata no te mau matahiti atoa. Te vai ra paha te mau taata ‘ruhiruhia e ua hinahinahia te upoo’. Te vai atoa ra te mau metua, te mau taurearea, te mau tamarii rii, e oia atoa te mau pepe. Te haapii ra anei te mau tamarii rii? E. A ani noa ˈtu i te feia o tei afaihia mai i te mau putuputuraa i to ratou nainairaa. E pahono mai ïa ratou ma te aau rotahi e, mai to ratou tamarii-rii-raa ra, ua haapii ratou ia faatura i te Atua, ia here i ta ˈna mau taata, e ia haafaufaa i te mau vahi i reira e haamorihia ˈi oia. I roto i te roaraa o te tau, e haapii te mau tamarii rii i te mau parau mau faahiahia. I muri aˈe i to ratou paariiraa i roto i te ite e te mauruuru, e ô ïa e rave rahi taurearea i roto i te mau ‘taata apî e te mau paretenia, te mau taata paari e te mau tamarii’ ta te papai salamo i faaitoito atu “[ia] haamaitai i te iˈoa o Iehova; to ˈna anaˈe ra hoi te iˈoa ia faateitei”. — Salamo 148:12, 13.

3. I roto i teihea auraa e taa ê ai te huru hiˈoraa no nia i te oraraa o te mau taurearea e ite ra i te Bibilia, i te tahi pae o te ore e ite ra?

3 Mai te peu e e taurearea outou o te afai-tamau-hia i roto i te mau putuputuraa e to outou mau metua, e haamaitai-taa-ê-hia outou. Te haapeapeahia nei e rave rahi atu â mau taurearea e te mau fifi o te ao nei. Te riaria nei vetahi pae e ia haamou te taata i te fenua nei. Ua ite outou e eita te Atua e vaiiho e ia tupu te reira, e eita oia e faatia noa i te taata ia tamau â i te faaino i to ˈna palaneta nehenehe mau. Ia au i te Bibilia, maoti i te vaiiho noa i te reira, e ‘haamou te Atua i te feia e hamani ino nei i te fenua’. Ua ite outou e ua tǎpǔ te Bibilia e te fatata roa maira te hoê oraraa faahiahia i roto i te ao apî parau-tia a te Atua. — Apokalupo 11:18; Salamo 37:29; Petero 2, 3:13.

To outou iho faaroo

4. E tuu te iteraa i te mau eˈa o te Atua i te mau taurearea i mua i teihea hopoia, e mea nafea to te tamaiti apî ra o Samuela i riro mai ai ei hiˈoraa nehenehe mau?

4 I te taime matamua, peneiaˈe ua riro te eˈa o te parau mau kerisetiano ei imiraa na to outou mau metua. Peneiaˈe ua haere mai outou i te mau putuputuraa kerisetiano no te mea ua afai mai ratou ia outou, e ua apiti atoa outou i roto i te taviniraa a te Atua no te mea e ua na reira ratou. Teie nei râ, i roto i te roaraa o te tau, e nehenehe te taviniraa e te auraroraa ia Iehova e riro ei oaoaraa no outou iho. Na te metua vahine o te tamarii apî ra o Samuela i tuu ia ˈna i nia i te eˈa maitai, tera râ, ua tia ia ˈna iho ia tamau â i te apee i te reira. Te taio nei tatou e: “E tae noa ˈtu i te tamarii te itearaahia i ta ratou ra mau ravea, i te maitairaa e te tiaraa i tana haapaoraa.” — Maseli 20:11.

5. a) Eaha te faufaa rahi o te Bibilia? b) Eaha ta Paulo i parau ia Timoteo no nia i te faufaaraa o te Parau i papaihia a te Atua?

5 Te faaite ra te mau Papai e eaha ta te Atua e hinaaro ra ia tatou. Te faaite tahaa nei oia ia tatou e nafea tatou e nehenehe e auhia e ana, ma te horoa mai e rave rahi aˈoraa no to tatou maitai. Ua parau te aposetolo Paulo i to ˈna taata tauturu apî ra o Timoteo e: “Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa, ei aˈoraa, ei faaiteraa hapa, ei faaite mai i te parau-tia ra; ia au roa te taata no te Atua i te mau ohipa maitatai atoa ra.” — Timoteo 2, 3:16, 17.

6. Eaha ta te buka a te mau Maseli e parau ra no nia i te faufaaraa o te ite e te paari no ǒ mai i te Atua ra?

6 Te parau atoa ra te Bibilia ia tatou ‘ia faaroo i te aˈo ia paari’. Te parau ra oia e ia ‘vaiiho maite i pihaiiho’ ia tatou i te mau ture a te Atua, “ia titau hua (...) i te haapao maitai”, e ia “imi hua” i te ite mai ta outou e imi ra i te mau taoˈa huna faufaa roa. Mai te peu e e pee outou i taua faaueraa ra, e “ite ïa oe i te mǎtaˈu ia Iehova, e noaa ïa ia oe te ite i te Atua.” E ite atoa tatou i teie nei aˈoraa e: “E tena na, e faaroo mai ia ˈu, e te mau tamarii e; e ao hoi to te feia e haapao mai i ta ˈu nei parau. E faaroo mai i te aˈo ia paari, eiaha roa e ohipa ê i te reira. E ao to te taata e faaroo mai ia ˈu ra (...). Ua itea hoi au ia ˈna ra, ua ite ïa oia i te ora, e herehia mai hoi oia e Iehova.” Te haafaufaa ra anei outou i te Bibilia mai te reira te huru e te rave ra anei outou i taua mau tutavaraa ra no te haapii i te mau mea ta ˈna e parau ra? — Maseli 2:1-5; 8:32-35.

Ia roaa ia outou te ite

7. Eaha te mau mea faufaa roa ˈˈe tei tia ia tatou ia haapii?

7 Ua ite te tahi mau taurearea apî i te mau tabula hopea no nia i te faaetaetaraa tino, aore ra e nehenehe ratou e parau i te mau mea atoa no nia i ta ratou pǔpǔ hauti upaupa au roa ˈˈe. Te manaˈo nei ratou e mea ohie aˈe te reira ia haapii e ia tamau i roto i te feruriraa no te mea mea au roa na ratou i te reira. Teie râ, te uiraa faufaa roa ˈˈe, teie ïa, Eaha ta ratou e ite ra no nia i te Atua? A feruri noa na i te mea o ta ˈna i rave. Ua poiete te Atua i te ao taatoa nei. Ua tohu oia e eaha ta te taata e rave e eaha te ohipa e tupu mai, e rave rahi matahiti na mua ˈˈe te mau ohipa e tupu ai. Aita te Bibilia e faahiti noa ra i te parau no nia i te Atua, te haapii atoa râ ia tatou e nafea oia e nehenehe ai e au mai ia tatou. Te faaite nei oia ia tatou e nafea e noaa ˈi ia tatou te hoê oraraa oaoa mai teie atu nei, e nafea e noaa ˈi ia tatou te ora mure ore i roto i te ao apî parau-tia. E ere anei te reira i te mea faufaa roa ˈˈe maoti i te ite atu e o vai tei upootia i te hautiraa popo aore ra i te haapii i te iˈoa o te feia hauti upaupa o te aramoina-oioi-hia e te taata? — Isaia 42:5, 9; 46:9, 10; Amosa 3:7.

8. Eaha te hiˈoraa maitai ta Iosia e ta Iesu i horoa?

8 I te 15raa o te matahiti o te arii apî ra o Iosia, “ua imi ihora oia i te Atua o tana tupuna o Davida.” I te 12raa o te matahiti o Iesu, ua itehia oia e “te parahi ra i ropu i te mau orometua” i roto i te hiero o Iehova, “te faaroo atura e te ui atura ia ratou.”a Noa ˈtu eaha to outou matahiti, ua noaa anei ia outou, mai ia Iosia e ia Iesu, te hoê anaanatae no te haapii i te mau mea ta te Atua i rave e te mau mea ta ˈna e rave? — Paraleipomeno 2, 34:3; Luka 2:46.

9. a) Eaha te fifi e farereihia nei e e rave rahi taurearea? b) Na te aha e rave e ia ohie aˈe te taioraa e te haapiiraa, e ua tamata ra anei outou iho i te reira?

9 Teie nei râ, peneiaˈe e parau outou e: ‘E ohipa fifi roa te haapiiraa.’ Aitâ e rave rahi taata, mau taurearea e mau taata paari, i navai maitai i te taio no te faariro i te taioraa ei ohipa ohie. Rahi noa ˈtu outou i te taio, rahi noa ˈtu iho â ïa te taioraa i te riro ei mea ohie no outou. Rahi noa ˈtu outou i te haapii, rahi noa ˈtu iho â ïa te haapiiraa i te riro ei mea ohie no outou. E taai outou i te mau manaˈo apî i te mau mea ta outou i ite aˈena, ma te faaohie roa ˈtu no te taa e no te tamau i te reira.

10. a) Nafea outou e nehenehe ai e huti rahi atu â i roto i te mau putuputuraa kerisetiano? b) Eaha ta outou iho i ite no nia i taua tuhaa ra?

10 Eaha te nehenehe e tauturu ia outou ia haapii rahi atu â no nia i te Atua? Peneiaˈe e nehenehe outou e amui tamau â i te mau putuputuraa kerisetiano. E nehenehe anei ta outou e faaineine na mua ˈˈe e e pahono atu ma te hinaaro mau i te mau putuputuraa? Ei hiˈoraa, ua noaa anei ia outou te hoê ite hohonu atu â no nia i teie haapiiraa na roto i te hiˈoraa i te mau irava bibilia tei faahiti-noa-hia, aita râ i papaihia? Ua papai anei outou i te hoê pereota aore ra e piti i te hiti o te api no te faahaamanaˈo ia outou eaha te taairaa o teie irava i te paratarapha aore ra i te haapiiraa? Ua matau anei outou i te faahiti hoê o teie mau irava aore ra hau atu i roto i ta outou mau pahonoraa, e faaite ïa te reira e te haafaahiahia nei outou i te aparauraa no nia i te Bibilia? Ua parau te hoê matahiapo o te hoê amuiraa o tei amui tamau i te mau putuputuraa e rave rahi matahiti e: “Te ite nei au e mea fifi roa ia apee i te hoê haapiiraa ta ˈu i ore i faaineine maitai, e mea faahiahia roa râ ia apee i te hoê haapiiraa ta ˈu i faaineine maitai.”

11. Nafea outou e nehenehe ai e huti rahi atu â i roto i te mau oreroraa parau niuhia i nia i te Bibilia, e no te aha e ua riro te reira ei mea faufaa roa?

11 Ia faaroo outou i te hoê oreroraa parau bibilia, te rave ra anei outou i te mau nota poto no te tauturu ia outou ia apee maitai i te tereraa o te oreroraa parau e no te tapea i to outou feruriraa i nia i te mau parau e faahitihia ra? Te faaau ra anei outou i te mea ta outou e faaroo nei i te mea o ta outou i ite aˈena, e nehenehe ïa outou e taa ohie aˈe e e tamau maitai aˈe i te reira? Ua pure o Iesu e: “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai.” (Ioane 17:3). E ere anei te ite e aratai i te ora, te ite maitai aˈe o ta outou e tia ia rave mai? A tapao na eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i taua tumu parau ra: “O Iehova hoi tei horoa mai i te paari; e no roto i to ˈna vaha te parau e te ite. Ia ô mai te paari i roto i to aau na, e ia riro te ite ei mea maitai ia oe ra; na te haapao maitai e tiai ia oe i reira; e na te ite e faaora ia oe.” — Maseli 2:6, 10, 11.

A faarahi i to outou mauruuru

12. Eaha te mau mea faahiahia ta te Atua i rave no tatou?

12 Te mauruuru mau ra anei tatou no te mau mea ta te Atua i rave no tatou? Ua poiete oia i te hoê fenua nehenehe mau e ua faaineine oia i te reira no te oraraa. Ua poiete oia i to tatou mau metua matamua, o tei horoa mai i te ora no tatou. Ua faaineine oia na tatou i te tauturu o te mau utuafare fetii e o te hoê amuiraa î roa i te here (Genese 1:27, 28; Ioane 13:35; Hebera 10:25). Ua tono mai oia i ta ˈna Tamaiti fanau-tahi i nia i te fenua nei no te haapii rahi atu â ia tatou no nia Ia ˈna e no te horoa i te hoo e ia roaa ia tatou te ora mure ore. Te haafaahiahia mau ra anei outou i te mau ô nehenehe mau mai te reira te huru? Te turai ra anei te reira ia outou ia farii i ta ˈna titauraa no te haapii no nia ia ˈna e no te tavini ia ˈna? — Mataio 20:28; Ioane 1:18; Roma 5:21.

13. No te aha outou e manaˈo ai e te anaanatae nei te Atua i te mau taata tataitahi?

13 Te anaanatae nei te Poiete o te ao atoa nei i te taata. Ua pii oia ia Aberahama “tau hoa”, e ua parau oia ia Mose e: “Ua ite au ia oe e to oe iˈoa” (Isaia 41:8; Exodo 33:12). Te faaite ra te buka a te Apokalupo e te vai ra ta te Atua te hoê buka taipe, aore ra “buka ora”, i reira e papaihia ˈi te mau iˈoa o ta ˈna mau tavini faaroo “mai te matamua mai â o teie nei ao”. E papai-atoa-hia anei to outou iˈoa i roto? — Apokalupo 3:5; 17:8; Timoteo 2, 2:19.

14. Mea nafea te peeraa i te mau faaueraa tumu a te Atua e nehenehe ai e haamaitai i to outou oraraa?

14 Mea maitai te mau faaueraa tumu a te Atua. Te peeraa i ta ˈna mau faaueraa, e faaore te reira e rave rahi fifi — te ohipa viivii i te pae morare, te raau taero, te inu-hua-raa i te ava, te mau hapû hinaaro-ore-hia, te maˈi purumu, te haavîraa uˈana, te taparahiraa taata, e te hoê tabula roa o te tahi atu mau maˈi. Te peeraa i to ˈna mau haerea, e tauturu ïa te reira ia tatou ia ite i te mau hoa mau e ia noaa te hoê oraraa oaoa aˈe. E ere anei te reira i te ohipa maitai aˈe (Korinetia 6:9-11)? E nehenehe atoa e noaa i te hoê taurearea tei opua aˈena i te rave i te mau mea mai ta te Atua e hinaaro ra, te hoê puai rahi aˈe no te rave i te mea tano. Te parau nei te Bibilia e: “I te feia e aroha ra, ua aroha atoa oe.” Te haapapu atoa nei oia e “e ore (...) [Iehova] e faarue i tana feia moˈa ra” aore ra “e faarue i to ˈna taata”. — Salamo 18:25; 37:28; 94:14; Isaia 40:29-31.

A haere i mua i roto i te taviniraa a te Atua

15. Eaha te aˈoraa no ǒ mai i te Atua ta Solomona i horoa i te mau taurearea?

15 Tei nia iho anei ta outou mau tapao i te hoê ao o te topa ra aore ra i nia i te hoê ao apî parau-tia? Te faaroo ra anei outou i te Atua, aore ra te faaroo ra outou i te mau taata paari no teie nei ao o te patoi nei ia ˈna? Te tuu ra anei outou i te mau faaanaanataeraa, te mau haapiiraa teitei, aore ra te hoê ohipa o te rave i te taatoaraa o to tatou taime, na mua roa i te Atua e i ta ˈna taviniraa? Ua papai te Arii paari ra o Solomona i te taatoaraa o te buka bibilia o te Koheleta no te faaite eaha te mea tei tia ia tuu na mua roa i roto i to tatou oraraa. Ua faaoti aˈera oia e: “E tena na, e haamanaˈo i tei Hamani ia oe i to apîraa ra, aita i tae i te mau mahana ino ra, e aita i tae i te mau matahiti e parau ai oe ra e, Aita roa o ˈu e maitairaa. E faaroo na tatou i te faaotiraa o taua mau parau nei: o te Atua te mǎtaˈu atu, e haapao hoi i ta ˈna parau; o ta te taata atoa ïa e ati noa ˈˈe.” — Koheleta 12:1, 13.

16. Mea nafea te mau taurearea apî e nehenehe ai e imi i te mau hopoia rahi atu â?

16 Te taatoaraa o te mau taeae kerisetiano paari aˈe ta outou i matau — te mau matahiapo, te mau pionie, e to outou mau tiaau haaati e mataeinaa — ua riro tamarii aˈena atoa ratou. Na te aha i aratai e ia fanaˈo ratou i te mau hamaitairaa i teie nei mahana? Ua here ratou i te Atua e ua hinaaro ratou e tavini ia ˈna. I to ratou vai-apî-raa, ua haafaufaa e rave rahi o ratou i to ratou taime vata no te faarahi i to ratou ite e to ratou aravihi. Ua haapii ratou e ua apiti ratou i te mau putuputuraa. Ua apiti ratou i roto i te haapiiraa, e ua imi ratou i te mau hopoia rahi atu â — te taviniraa pionie, te ohipa i roto te mau Betela, aore ra te tahi atu mau ohipa anaanatae mau. E ere ratou i te mau ‘taurearea numera hoê roa’; te vai atoa ra to ratou mau hinaaro e mau haapeapearaa mai ia outou atoa. Teie nei râ, ua faaohipa ratou i te aˈoraa e: “E ta outou mau mea atoa e rave ra, e rave ma te aau atoa mai te mea e e na te Fatu, eiaha na te taata.” — Kolosa 3:23; hiˈo Luka 10:27; Timoteo 2, 2:15.

17. Eaha te nehenehe e tauturu i te mau taurearea ia haere i mua i roto i te taviniraa a te Atua?

17 E o outou iho? Te haafaahiahia mau ra anei outou i te mau ohipa a te Atua? Te maiti ra anei outou i te mau hoa o te tuu nei i te mau ohipa i te pae varua i mua? Te faaitoito ra anei outou ia vetahi ê ia apiti e o outou iho i roto i te taviniraa kerisetiano? Te haere ra anei outou i roto i te taviniraa e te mau kerisetiano paari aˈe e aravihi aˈe, no te haapii na roto ia ratou ra, no te tamata i to ratou oaoa, e ia faaitoitohia outou e ta ratou mau ohipa nehenehe mau? Te haamanaˈo ra te hoê Ite i te mahana, fatata e 20 matahiti i teie nei, e no te taime matamua ua titau te hoê vahine paari aˈe ia ˈna, ma te mahanahana mau, ia apiti atu ia ˈna i roto i te pororaa. Ua riro te reira, o ta ˈna ïa e parau ra, ei tapao i roto i to ˈna oraraa: “No te taime matamua ua haere vau no te mea ua hinaaro vau, eiaha râ no te mea e ua afai to ˈu nau metua ia ˈu.”

18. Eaha te mau mea tei tia ia feruri na mua ˈˈe i te pûpûraa ˈtu ia tatou iho no te bapetizoraa?

18 Mai te peu e te haere nei outou i mua ma te rave i te hinaaro o te Atua, peneiaˈe e feruri outou no nia i te bapetizoraa. Mea faufaa roa ia haamanaˈo e e ere te bapetizoraa i te hoê peu no te riro mai ei taata paari apî. Aita te reira e faaite ra e te riro ra outou ei taata paari, aore ra e tia ia outou ia na reira no te mea e ua rave to outou mau hoa i taua taahiraa avae. Na mua ˈˈe i te ani atu e ia bapetizohia outou, e tia ia noaa ia outou te hoê ite tumu o te parau mau e ia ora ia au i te Parau a te Atua. E tia e ia noaa ia outou te aravihi tano no te horoa i taua ite ra ia vetahi ê, e ia feruri e ua riro te reira ei tuhaa faufaa o te haamoriraa mau (Mataio 24:14; 28:19, 20). E tia atoa ia outou ia ite e, i muri aˈe i to outou raveraa i taua taahiraa avae kerisetiano faufaa mau, te tiaihia ra e ia ora outou ia au i te mau faaueraa tumu parau-tia a te Bibilia i te pae morareb. I roto i to outou mafatu, e tia ia outou ia pûpû i to outou oraraa i to outou Metua here i te raˈi ra. — Hiˈo Salamo 40:8, 9.

19. Afea te hoê taata e nehenehe ai e bapetizohia?

19 Ua riro te bapetizoraa ei taahiraa avae ta outou e rave i te taime outou e opua papu ai, noa ˈtu eaha te mau ohipa e nehenehe e tupu mai i roto i te toea o to outou oraraa, e tavini mau i te Atua. E tapao faaite te reira i mua i te taata e ua pûpû outou ia outou iho ma te taatoa, ma te ore e faaherehere, e ma te ore e tapea, no Iehova, na roto ia Iesu Mesia no te rave i te hinaaro o te Atua. Te haamanaˈo ra te hoê matahiapo i te mahana, fatata roa e pae ahuru matahiti i teie nei, a parau ai oia e: “E tia ia ˈu ia rave i te tahi ohipa!” Te tahi tau matahiti i teie nei, ua parau o Michelle, te hoê Ite apî bapetizohia i Newcastle, i te fenua Beretane, e: “I te 13raa o to ˈu matahiti, ua feruri vau e e tia ia ˈu ia pûpû i to ˈu ora e ia bapetizo ia ˈu; aita hoê aˈe mea ta ˈu e hinaaro ra e rave maoti hoi te taviniraa i te Atua.”

20. a) Eaha te hiˈoraa nehenehe mau tei horoa-aˈena-hia e te tahi tau ahuru tausani mau taurearea? b) Nafea ia hiˈohia taua taahiraa avae ra?

20 Ua bapetizohia tau ahuru tausani taurearea aita i maoro aˈenei. Ua haapii ratou i te Parau a te Atua e i to ˈna mau eˈa, e i muri iho, na roto i te bapetizoraahia i roto i te pape, ua apiti ratou ma te oaoa e te mau taata paari aˈe e rave rahi, no te faaite i mua i te taatoaraa i to ratou pûpûraa ia ratou iho no te Atua. Ua ite ratou e e ere te bapetizoraa i te hoê hopearaa, o te hoê noa râ haamataraa o te huru oraraa tei pûpû-mau-hia o ta ratou i opua ia pee i roto i te taviniraa a Iehova e a muri atu.

[Nota i raro i te api]

a Hiˈo i te tumu parau ra “Te mau tavini apî no te tau Bibilia” i te api 4.

b E ere ïa te auraa e ia parau e ‘Aitâ vau i bapetizohia’ ei hororaa no te rave i te ohipa ino. A ite ai outou e eaha ta te Atua e titau ra, e hopoia na tatou ia auraro ia ˈna. — Iakobo 4:17.

Nafea outou e pahono atu?

◻ No te aha te ite i te Parau a te Atua i riro ai ei ohipa faufaa?

◻ Nafea outou e nehenehe ai e huti rahi atu â i roto i te mau putuputuraa kerisetiano?

◻ Eaha te mau haamaitairaa no ǒ mai i te Atua ra e turai ia tatou ia auraro ia ˈna?

◻ Nafea outou e nehenehe ai e haere i mua i roto i te taviniraa a te Atua?

◻ Afea te hoê taata e nehenehe ai e bapetizohia?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono