VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w90 1/6 api 8-13
  • E haere anaˈe na ma te mǎtaˈu ia Iehova

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E haere anaˈe na ma te mǎtaˈu ia Iehova
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Haapao maitai e tae noa ˈtu i te hopea
  • Ua tauturu te hamani-ino-raa i te parareraa o te parau apî maitai
  • Ua taui te hoê taata hamani ino
  • Te tiaturi nei te tahi mau Etene
  • Haamauraahia i te hoê amuiraa no te mau Etene
  • Te manuïa-ore-raa o te hamani-ino-raa
  • Setephano: “Tei î i te hamani maitai e te mana o te Atua”
    “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • “Tei î i te faaroo e te varua moˈa”
    A haere ma te itoito e te Atua
  • “E ore te Atua e maitiiti i te taata”
    “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • Vai aˈera te amuiraa “i roto i te hau”
    “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
w90 1/6 api 8-13

E haere anaˈe na ma te mǎtaˈu ia Iehova

‘Mai te Ekalesia i mǎtaˈu ia Iehova i to ˈna haerea, e ma te aˈo hoi a te varua moˈa, rahi atura oia.’ — OHIPA 9:31.

1, 2. a) Eaha te ohipa i tupu a ite ai te amuiraa kerisetiano i te hoê tau hau? b) Noa ˈtu e te faatia ra o Iehova i te hamani-ino-raa, te aha atoa ra anei o ˈna?

TEI mua ˈtura taua pǐpǐ ra i te hoê ati e te hopearaa, o te pohe ïa. E tapea noa anei oia i to ˈna haapao maitai i te Atua? E, oia mau! Ua mǎtaˈu noâ oia i te Atua na roto i to ˈna haerea, ma te hauriria no Tei hamani ia ˈna, e e pohe oia ma te tiaraa ite haapao maitai no Iehova.

2 O Setephano taua taata haapao maitai e mǎtaˈu ra i te Atua, te hoê “taata î i te [v]arua [moˈa] e te faaroo”. (Ohipa 6:5.) Na to ˈna haapoheraahia i faatupu i te hoê hamani-ino-raa rahi, i muri iho râ, i Iudea atoa, i Galilea e i Samaria, ua ite te amuiraa i te hoê tau hau mau e ua itoito aˈera oia i te pae varua. Hau atu, ‘i te mea e ua mǎtaˈu oia ia Iehova i to ˈna haerea, e ma te aˈo hoi a te varua moˈa, rahi atura oia.’ (Ohipa 9:31.) I teie nei mahana, o tatou te mau Ite no Iehova, e nehenehe tatou e papu e e haamaitai te Atua ia tatou, noa ˈtu e ua ite tatou i te hau aore ra i te hamani-ino-raa, mai tei matara mai i te mau pene 6 e tae atu i te 12 o te buka a te mau Ohipa. Ia haere na râ tatou na roto i te mǎtaˈu faatura i te Atua ia hamani-ino-hia tatou aore ra, mai te peu e e fanaˈo tatou i te hoê taime hau, ia faaohipa na ïa tatou i taua taime ra no te faaitoito ia tatou i te pae varua e no te tavini i te Atua ma te itoito roa ˈtu â. — Deuteronomi 32:11, 12; 33:27.

Haapao maitai e tae noa ˈtu i te hopea

3. Eaha te fifi tei faaafarohia i Ierusalema, e mea nafea?

3 Noa ˈtu e e tupu mai te mau fifi i te hoê tau hau, e nehenehe te hoê nahonaho-maitai-raa e tauturu ia tatou ia faaafaro i te reira (6:1-7). Ua amuamu aˈera te mau ati Iuda e paraparau ra i te reo heleni, e faaea ra i Ierusalema, no te mea aita ta ratou mau vahine ivi e haapaohia ra i te tufaraa maa i te mau mahana atoa, no te haapao i te feia faaroo ati iuda e paraparau ra i te reo hebera. Ua faaafarohia aˈera taua fifi ra a pûpû ai te mau aposetolo e hitu taata no te haapao ‘i taua ohipa faufaa ra’. O Setephano hoê o taua mau taata ra.

4. Eaha te huru o Setephano i mua i te mau faahaparaa hape tei faahitihia no ˈna?

4 Tera râ, aita i maoro roa, ite ihora o Setephano, o tei mǎtaˈu i te Atua, i te hoê tamataraa (6:8-15). Ua tia aˈera te tahi mau taata no te paraparau ia ˈna. No roto mai vetahi i te ‘sunago no te Liberitino’, peneiaˈe paha e mau ati Iuda tei tapeahia e to Roma e ua faaorahia aˈera ratou, aore ra e mau taata tei farii i te haapaoraa ati iuda e e mau tîtî hoi ratou i mutaa ihora. Ma te ore e nehenehe e pahono i te paari e i te varua ta Setephano i parau na, ua hopoi atura to ˈna mau enemi ia ˈna i mua i te Sunederi. I reira, ua faahiti aˈera te tahi mau ite haavare e: ‘Ua ite hoi matou ia ˈna i te parauraa e e pau teie nei vahi ia Iesu e e mou hoi ia ˈna te mau peu ta Mose i tuu mai ia tatou nei ra.’ Tera râ, ua nehenehe atoa i te mau taata patoi ia Setephano e ite e e ere o ˈna i te hoê taata ino, e e hau râ to ˈna mai to te melahi, te hoê vea a te Atua o tei papu maitai e te turu nei Oia ia ˈna. Auê hoi taa-ê-raa e to ratou hohoˈa, e faaite ra i te ino no te mea te turu nei ratou ia Satani!

5. Eaha te mau tapao ta Setephano i haafaufaa a horoa ˈi oia i te hoê faaiteraa?

5 I to te tahuˈa rahi ra o Kaiapha uiuiraa ˈtu ia ˈna, ua horoa o Setephano i te hoê faaiteraa itoito mau (7:1-53). Ua faaite aˈera ta ˈna faatiaraa i te aamu o te mau ati Iseraela e ua opua aˈera te Atua e tuu i te Ture i te hiti e te ohipa i roto i te hiero, ia tae anaˈe mai te Mesia. Ua faahaamanaˈo o Setephano e ua faarue te mau ati Iseraela ia Mose, te faaora ta te mau ati iuda atoa e faahua parau ra e te faahanahana ra ratou ia ˈna, mai te reira atoa to ratou faarueraa i teie nei i te Taata e hopoi mai i te hoê faaoraraa rahi atu â no ratou. Ma te parau e aita te Atua e faaea ra i roto i te mau fare i hamanihia e te rima taata, ua faaite o Setephano e e mou te hiero e te haamoriraa mai tei faanahohia. I te mea râ e aita to ˈna mau haava e mǎtaˈu ra i te Atua, e aita atoa e hinaaro ra e ite i To ˈna hinaaro, ua parau aˈera o Setephano e: ‘E te feia etaeta nei, te patoi noa nei outou i te varua moˈa. O vai to te mau peropheta ra i ore i hamani-ino-hia e to outou hui metua ra? Ua taparahi ratou i te feia i faaite atea mai i te haerea mai o taua Taata Parau-Tia ra, e ua riro iho nei outou ei haavare atu ia ˈna, e ei taparahi hoi.’

6. a) Na mua noa ˈˈe i to ˈna poheraa, eaha te orama o tei faaitoito i te faaroo o Setephano? b) No te aha o Setephano i nehenehe ai e parau ma te tano e: “E tau Fatu, e Iesu e, a rave mai oe i tau varua [ora]”?

6 Ua aratai atura taua faahitiraa itoito mau a Setephano e ia haapohehia oia (7:54-60). Ua riri roa te mau haava i te mea e ua faaite tahaa oia i to ratou hapa i roto i te poheraa o Iesu. Ua faaitoito-rahi-hia râ te faaroo o Setephano, a ‘hiˈo tamau maite ai oia i nia i te raˈi, e ite atura i te hanahana o te Atua, e ia Iesu i te tia-maite-raa i To ˈna rima atau’. I teie nei, e nehenehe atura ïa ta Setephano e faaruru atu i to ˈna mau enemi ma te papu e te faatupu nei o ˈna i te hinaaro o te Atua. O tatou te mau Ite no Iehova, noa ˈtu e aita tatou e ite ra i te mau orama, e nehenehe tatou e ite i taua hau ra no ǒ mai i te Atua ra ia hamani-ino-anaˈe-hia tatou. I muri aˈe i to ratou turairaa ia Setephano i rapae mai ia Ierusalema, ua pehi atura ta ˈna mau enemi ia ˈna i te ofai, e ua ani atura oia e: “E tau Fatu, e Iesu e, a rave mai oe i tau varua [ora].” Ua tano maitai taua mau parau ra, no te mea ua faatia te Atua ia Iesu ia faahoˈi i te ora i te tahi mau taata (Ioane 5:26; 6:40; 11:25, 26). Ma te tuturi i raro, ua pii hua ˈtura o Setephano e: “E te Fatu [Iehova], eiaha teie nei hara e taio tia ia ratou nei.” I muri iho, pohe atura oia mai te hoê taata tei hamani-ino-hia, mai ta te tahi atu mau pǐpǐ a Iesu i rave i muri iho ia ˈna, e i to tatou nei tau atoa.

Ua tauturu te hamani-ino-raa i te parareraa o te parau apî maitai

7. Eaha te faahopearaa o te hamani-ino-raa?

7 Oia mau, ua haaparare rahi te poheraa o Setephano i te parau apî maitai (8:1-4). Ua haapurara te hamani-ino-raa i te mau pǐpǐ atoa, taa ê atu i te mau aposetolo, i Iudea atoa e i Samaria. Ua hamani ino aˈera o Saulo, o tei turu i te taparahiraa a Setephano, i te amuiraa. Ua tomo aˈera oia i roto i te hoê fare i muri aˈe i te tahi e aratai aˈera i rapae i te mau pǐpǐ a Iesu no te tuu ia ratou i roto i te fare tapearaa. I te mea e te tamau noa nei te mau pǐpǐ tei haapurarahia, i te poro, ua hape atura ïa te opuaraa a Satani no te tapea i taua feia poro o te Basileia ra teie e mǎtaˈu nei i te Atua, na roto i te hamani-ino-raa. I to tatou atoa mau mahana, mea pinepine e na te hamani-ino-raa i haaparare rahi atu â i te parau apî maitai aore ra i huti i te manaˈo i nia i te ohipa o te pororaa o te Basileia.

8. a) Eaha te mau faahopearaa o te pororaa i ravehia i Samaria? b) Mea nafea to Petero faaohiparaa i te piti o te taviri ta Iesu i horoa ia ˈna?

8 Ua haere aˈera o Philipa, te taata poro, i Samaria no te ‘parau i te parau o te Mesia’. (8:5-25.) E oaoa rahi tei tupu i roto i taua oire ra, a porohia ˈi te parau apî maitai, ua tiahihia te mau varua faufau e ua faaorahia te mau taata. Mai Ierusalema mai, ua tono aˈera te mau aposetolo ia Petero e ia Ioane i Samaria, e ia pure anaˈe raua e ia tuu raua i te rima i nia i te mau pǐpǐ apî i bapetizohia, ua noaa ïa i taua mau taata ra te varua moˈa. Ua tamata o Simona, e taata tahutahu na i mutaa ihora no bapetizo-noa-hia ˈtura, i te hoo mai i taua mana, ua parau aˈera râ o Petero ia ˈna e: ‘Ia reva atoa ˈtu ta oe moni e o oe atoa i te pohe! Aore roa i tia to oe aau i mua i te aro o te Atua ra.’ I te mea e ua faaitoitohia oia ia tatarahapa e ia pure ia Iehova ia faaore i ta ˈna hara, ua ani aˈera oia i te mau aposetolo ia pure no ˈna. Na te reira e turai i te feia atoa e mǎtaˈu nei ia Iehova i teie nei tau, ia pure ia tauturu oia ia ratou ia haapao maitai i to ratou mafatu (Maseli 4:23). (No roto mai te parau ra “simonie” i taua tupuraa ra, oia hoi te auraa “te hooraa mai aore ra te hooraa ˈtu i te hoê tiaraa i te pae faaroo aore ra te hoê tiaraa ekalesiatiko”.) Ua poro aˈera o Petero e o Ioane i te parau apî maitai i roto e rave rahi mau oire iti no Samaria. Mea na reira to Petero faaohiparaa i te piti o te taviri ta Iesu i horoa ia ˈna no te tatara i te uputa e aratai tia i te ite e i te neheneheraa e ô i roto i te Basileia no te raˈi. — Mataio 16:19.

9. O vai te taata no Etiopia ta Philipa i horoa i te faaiteraa, e no te aha taua taata ra i nehenehe ai e bapetizo ia ˈna?

9 Ua horoa ˈtura ïa te melahi a te Atua ia Philipa i te hoê hopoia apî (8:26-40). Te haere tia aˈera te hoê “eunuka”, e taata mana no te taoˈa rahi a Kaneda, arii vahine no Etiopia, na nia iho i to ˈna pereoo i te aratia e taai ra ia Ierusalema e ia Gaza. E ere i te hoê eunuka na roto i te hoê auraa i te pae tino, o tei ore hoi e nehenehe e fariihia i roto i te amuiraa ati iuda. E ere, ua haere na taua taata i farii i te haapaoraa ati iuda e tei peritomehia, i Ierusalema no te haamori (Deuteronomi 23:1). Ua ite aˈera o Philipa ia ˈna i te taioraa i te buka a Isaia. A titau ai taua eunuka ra ia ˈna ia paiuma mai i nia i to ˈna pereoo, ua parau aˈera o Philipa ia ˈna no nia i te parau tohu a Isaia e “ua parau maite atura (...) i te parau no Iesu”. (Isaia 53:7, 8.) I muri noa iho, ua parau aˈera te taata Etiopia e: “Inaha teie e pape, eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” Aita hoê aˈe mea e tapea ra ia ˈna, no te mea ua ite oia i te Atua e, i teie nei, ua tiaturi o ˈna i te Mesia. Ua bapetizo aˈera o Philipa i te taata Etiopia, o tei haere i to ˈna haerea ma te oaoa. E o outou, te vai ra anei te hoê mea o te tapea ra ia outou no te bapetizo atu?

Ua taui te hoê taata hamani ino

10, 11. Eaha te ohipa i tupu i nia ia Saulo no Tareso i nia i te aratia no Damaseko e i muri noa iho?

10 I taua taime ra, ua imi aˈera o Saulo ia faahepo i te mau pǐpǐ ia faarue i to ratou faaroo ma te faariaria i te tapearaa ˈtu ia ratou aore ra i te haapohe ia ratou (9:1-18a). Ua horoa aˈera te tahuˈa rahi (peneiaˈe o Kaiapha) i te tahi mau rata no te mau sunago i Damaseko, o te faatia ra ia ˈna ia aratai ma te tapea auri, i Ierusalema, i te mau tane e te mau vahine i roto i te pǔpǔ ra ‘Te Eˈa’, aore ra huru oraraa tei niuhia i nia i te hiˈoraa o te Mesia. I pihai iho ia Damaseko, i te area taime hora ahuru ma piti i te avatea, ua anaana maira te hoê maramarama mai te raˈi mai, mai te hoê uira, e ua ani aˈera te hoê reo e: “E Saulo, eaha oe i hamani ino mai ai ia ˈu?” Ua faaroo aˈera te feia i pihai iho ia Saulo i “taua reo ra”, aita râ ratou i taa i tei parauhia ra (hiˈo Ohipa 22:6, 9). Ua navai noa taua faaiteraa iti no Iesu tei faahanahanahia, no te haamatapo ia Saulo. Ua faaohipa aˈera te Atua i te pǐpǐ ra o Anania e ia nehenehe faahou oia e ite.

11 I muri aˈe i to ˈna bapetizoraa, ua riro taua taata hamani ino ra i mutaa ihora, ei tapao no te hamani-ino-raa (9:18b-25). Ua hinaaro aˈera te mau ati Iuda no Damaseko e haapohe ia ˈna. Tera râ, i te po, ua rave ihora te mau pǐpǐ ia ˈna, tuu atura i raro na roto i te hoê uputa i te pae aua, peneiaˈe i roto i te hoê ete rahi hamanihia e te taura aore ra e te mau amaa raau tei haunehia (Korinetia 2, 11:32, 33). Teie uputa e parauhia ra, peneiaˈe o te hoê maramarama i roto i te fare o te hoê pǐpǐ tei hamanihia i nia i te patu. E ere roa ˈtu ïa i te hoê tapao e te riaria ra ia imi anaˈe i te ravea no te ape i te mau enemi e ia tamau â i te poro.

12. a) I Ierusalema, eaha te ohipa i tupu i nia ia Saulo? b) Tei roto te amuiraa i teihea huru tupuraa?

12 I Ierusalema, ua tauturu aˈera o Baranaba i te mau pǐpǐ ia farii ia Saulo mai te hoê taeae i roto i te faaroo (9:26-31). I reira, ua paraparau aˈera o Saulo ma te itoito e te mau ati Iuda e parau ra i te reo heleni, o tei imi atoa ra i te haapohe ia ˈna. A ite ai te mau taeae i te reira, ua aratai aˈera ratou ia ˈna i Kaisarea e ua tono atura ia ˈna i Tareso, te oire i reira o ˈna i fanauhia ˈi, i Kilikea. I Iudea atoa, i Galilea e i Samaria, ‘e hau atura [to te mau ekalesia], e itoito atura’9:31 i te pae varua. E i te mea e ‘ua mǎtaˈu aˈera ia Iehova i to ratou haerea, e ma te aˈo hoi a te varua moˈa, rahi atura ratou’. O te hoê ïa hiˈoraa faahiahia mau o te tia i te mau amuiraa atoa no teie mahana ia pee mai te peu e te hinaaro nei ratou e ia haamaitaihia ratou e Iehova.

Te tiaturi nei te tahi mau Etene

13. Eaha te mau semeio ta te Atua i faatia ia Petero ia faatupu i Luda e i Iopa?

13 Mea ohipa roa atoa o Petero (9:32-43). I Luda (te oire e parauhia Lod), i te peho no Sarona, ua faaora aˈera oia i te hoê taata hapepa, oia hoi te iˈoa o Ainea. Ua turai taua faaoraraa ra e rave rahi taata ia fariu tia ˈtu i nia i te Fatu. I Iopa, ua maˈihia aˈera o Tabita (Doreka), te hoê vahine kerisetiano au-roa-hia, e pohe atura. A tapae ai o Petero i reira, ua faaite aˈera te mau vahine ivi o te oto ra, i te mau ahu ta Doreka i hamani, ahu ta ratou paha e omono noa ra i nia ia ratou. Ua faahoˈi aˈera oia i te ora ia Doreka, e, a parare ai taua parau apî ra, e rave rahi tei riro ei feia faaroo. Ua faaea o Petero i Iopa i ǒ Simona te taata rapaau iri, e tei te pae miti to ˈna fare. E tuu na te mau taata rapaau iri i te mau iri animala i roto i te miti e e rapaau ratou i te reira e te ofai pua hou a tatarahia ˈi te huruhuru na roto i te parauraa. E tauihia te mau iri puaa ma te rapaauraa i roto i te hoê pape hamanihia e te tahi mau aihere.

14. a) O vai o Korenelio? b) Eaha te nehenehe e parau no nia i te mau pure a Korenelio?

14 I taua matahiti ra (i te matahiti 36), ua tupu aˈera te hoê ohipa faahiahia mau i te tahi atu vahi (10:1-8). Te ora nei te hoê Etene i Kaisarea, te hoê taata faaroo o Korenelio te iˈoa; o te hoê faehau roma e aratai nei i te hoê pǔpǔ hanere taata. Tei te upoo oia i te “pǔpǔ Itali”,10:1 mai te huru ra ïa e e mau faehau i tihepuhia i Italia i rotopu i te feia no Roma e te feia tei faaorahia. Noa ˈtu e te mǎtaˈu ra oia i te Atua, e ere o Korenelio i te hoê peroseluto. I roto i te hoê orama, ua parau aˈera te hoê melahi ia ˈna e ‘ua tae roa’ ta ˈna mau pure ‘i nia i mua i te aro o te Atua ra ei haamanaˈoraa ia ˈna’,10:4 Aita â o Korenelio i pûpû atura ia ˈna no Iehova, ua faatupuhia râ ta ˈna pure. Teie nei râ, mai ta te melahi i parau atu ia ˈna, ua faahaere atura oia e tii ia Petero.

15. Eaha te ohipa i tupu a pure ai o Petero i nia iho i te fare o Simona?

15 I te area taime, ua ite atura o Petero i te hoê orama a pure ai oia i nia iho i te fare o Simona (10:9-23). Ma te faahiahia, ua ite aˈera oia i te pouraa mai mai te raˈi mai i te hoê mea e au ra i te hoê farii î roa i te animala e maha avae, te mau animala e nee ra na raro i te repo e te mau manu. Titauhia aˈera oia ia tâpû i te arapoa e ia amu, ua parau aˈera Petero e aitâ oia i amu i te mea i viivii. “O ta te Atua i tamâ ra, eiaha oe e parau e, e mea viivii ïa”,10:15 i parauhia ˈtu ia ˈna. Ua maere roa o Petero i taua orama ra, ua pee noa ra oia i te mau faaueraa a te varua. No reira, ua haere atura o ˈna e na taeae ati iuda e ono na muri iho i te vea a Korenelio. — Ohipa 11:12.

16, 17. a) Eaha ta Petero i parau ia Korenelio e i te feia atoa i putuputu mai i roto i to ˈna fare? b) Eaha te ohipa i tupu a paraparau noâ ˈi o Petero?

16 Fatata roa ïa te mau Etene matamua i te faaroo i te parau apî maitai (10:24-43). A tapae ai o Petero e to ˈna mau hoa i Kaisarea, te tiai noa ra o Korenelio, to ˈna fetii e to ˈna mau hoa piri roa ia ratou. Ua tipapa ihora o Korenelio i te pae avae o Petero, ua patoi atura râ te aposetolo ma te haehaa i taua faahanahanaraa ra. Ua faataa atura oia e ua faatahinu o Iehova ia Iesu i te varua moˈa e i te puai10:38 ei Mesia e te feia atoa e faaroo ia ˈna, e roaa ïa ia ˈna te faaoreraa i ta ˈna mau hara.

17 I reira to Iehova ohiparaa (10:44-48). Te paraparau noa râ o Petero, ua tono aˈera te Atua i te varua moˈa i nia i taua mau Etene ra o tei riro ei feia faaroo. Ua faatavai aˈera te Atua ia ratou i taua taime iho e ua faaurua atura ia ratou ia nehenehe ratou e parau na roto i te mau reo ěê e e faahanahana ia ˈna. Ua bapetizohia aˈera ratou i te iˈoa o Iesu Mesia. Mea na reira ˈtura ïa to Petero faaohiparaa i te toruraa o te taviri no te tatara i te uputa e aratai tia ˈtu i te ite e i te neheneheraa e ô i roto i te Basileia o te raˈi, no te mau Etene o te mǎtaˈu nei i te Atua. — Mataio 16:19.

18. Eaha te huru o te mau taeae ati iuda a faataa ˈi o Petero ia ratou e ua ‘bapetizohia’ te mau Etene ‘i roto i te varua moˈa’?

18 I muri iho, i Ierusalema, ua haamata aˈera te mau taata e turu ra i te peritomeraa i te mârô e o Petero (11:1-18). A faataa ˈi oia e ua ‘bapetizohia’ te mau Etene ‘i roto i te varua moˈa’,11:16 ua farii aˈera to ˈna mau taeae ati iuda e ua faahanahana ˈtura ratou i te Atua, ma te parau e: “Ua horoa atoa maori te Atua i te tatarahapa ora i te Etene.”11:18 Tatou atoa, e tia ia tatou ia ineine i te farii i te hinaaro o te Atua ia faataa-papu-anaˈe-hia mai.

Haamauraahia i te hoê amuiraa no te mau Etene

19. Mea nafea to te mau pǐpǐ piiraahia Kerisetiano?

19 Ua haamauhia aˈera ïa te amuiraa matamua no te mau Etene (11:19-26). A purara ˈi te mau pǐpǐ na roto i te ati i tupu no nia ia Setephano, ua haere tia te tahi pae i Anetiohia, i Suria, oire tuiroo no te haamoriraa viivii i faaohipahia ra i reira e no to ˈna viiviiraa i te pae morare. Ua faaite aˈera ratou i te parau apî maitai i te mau taata e parau ra i te reo heleni, e “tei ia ratou hoi te rima o te Fatu [Iehova]”,11:21 e ua riro mai e rave rahi ei feia faaroo. Ua haapii aˈera o Baranaba e o Saulo hoê matahiti te maoro, e “i Anetiohia na te mairiraahia to te mau pǐpǐ iˈoa e [K]erisetiano”.11:26 Na Iehova paha i rave e ia piihia ratou mai te reira, no te mea te parau heleni ra khrêmatizô, teie ïa te auraa “piihia e te hinaaro o te Atua”, e te faaohipa noa nei te mau Papai i te reira no te parau no te hoê mea no ǒ mai i te Atua ra.

20. Eaha ta Agabo i tohu, e eaha ïa tei ravehia e te amuiraa no Anetiohia?

20 Ua haere atoa mai te tahi mau peropheta o tei mǎtaˈu i te Atua, mai Ierusalema mai i Anetiohia (11:27-30). Ua faaite te hoê o ratou, o Agabo te iˈoa, “i ta te [v]arua e, te fatata maira te oˈe rahi i te fenua atoa nei”.11:28 Ua tupu aˈera taua parau tohu ra i raro aˈe i te faatereraa a te emepera roma Kalaudio (41-54), e te faahiti ra te taata papai aamu ra o Josèphe i taua “oˈe rahi” ra (Aamu tahito o te mau ati Iuda, buka XX, ii, 6; buka XX, iii, 1, tatararaa farani a Arnauld d’Andilly.) Ma te here, ua hopoi aˈera te amuiraa no Anetiohia i te tahi mau tauturu i te mau taeae no Iudea tei roto i te veve. — Ioane 13:35.

Te manuïa-ore-raa o te hamani-ino-raa

21. Eaha te ohipa ta Heroda Ageripa I i rave no nia ia Petero, eaha râ te ohipa i tupu?

21 Ua hope aˈera te tau hau a haamata ˈi o Heroda Ageripa I i te hamani ino i te feia e mǎtaˈu nei ia Iehova i Ierusalema (12:1-11). Ua haapohe o Heroda ia Iakobo na roto i te ˈoˈe, peneiaˈe ma te tâpû i to ˈna arapoa, o o ˈna te aposetolo matamua i haapohehia na roto i te hamani-ino-raa. I to ˈna iteraa e mea au roa na te mau ati Iuda i te reira, ua tuu aˈera o Heroda ia Petero i roto i te fare tapearaa. Mai te huru ra e ua taamuhia te aposetolo i te fifi i na faehau toopiti ra, hoê faehau i te hoê pae e te tahi i te tahi atu pae, area e piti ra, e haapao ïa i ta ˈna piha tapearaa. Ua hinaaro aˈera o Heroda e haapohe ia ˈna i muri aˈe i te Pasa e te mau mahana o te oroa o te mau Faraoa hopue ore (14-21 no Nisana), ua faatupuhia râ te mau pure ta te amuiraa i faahiti no ˈna, i te taime tano mau ra, e mea pinepine mai ta tatou mau pure atoa. Oia mau, ua faaora semeio atura te melahi a te Atua i te aposetolo.

22. Eaha te ohipa i tupu a haere ai o Petero i ǒ Maria, metua vahine no Mareko?

22 Ua haere oioi atura o Petero i ǒ Maria (te metua vahine o Ioane Mareko), i reira paha te mau putuputuraa kerisetiano i te tupuraa (12:12-19). I roto i te pouri, ua ite aˈera te tavini vahine o Roda te iˈoa, i te reo o Petero, aita râ oia i tatara ˈtu i te uputa. I te haamataraa, ua manaˈo paha te mau pǐpǐ e ua tono mai te Atua i te hoê vea melahi tei rave i te tiaraa o Petero e o te paraparau ra e te hoê â reo e to ˈna. A faatomo mai ai ratou ia Petero, ua parau oia ia ratou ia haere e faaite i to ˈna faaoraraahia ia Iakobo e i te mau taeae (peneiaˈe te mau matahiapo). I muri iho, ua farue aˈera oia ia ratou e ua haere atura oia ma te tapuni. Aita o ˈna i parau e te haere ra o ˈna ihea, ia ore to ratou ora aore ra to ˈna iho ia haapeapeahia mai te peu e e uiuihia ratou. Ua rave o Heroda e ia imihia o Petero, aita râ i iteahia, e ua faautuahia te feia haapao, peneiaˈe paha e ua haapohehia ratou.

23. Mea nafea te faatereraa a Heroda Ageripa I i te hoperaa, e eaha te haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai?

23 I te matahiti 44 ra, ua hope taue noa aˈera te faatereraa a Heroda Ageripa I i Kaisarea, e 54 noa to ˈna matahiti (12:20-25). E taata huru ino o ˈna i nia i te feia no te oire no Phoinikia no Turia e no Sidona, o tei ani ia Belaseto, to ˈna tavini, e ia faaineine oia i te hoê paraparauraa i reira ratou e ani atu ai i te hau. I te “mahana i haapaohia ra” (o tei tano i te hoê oroa o tei horoahia no te faahanahana i te emepera Kalaudio), ua tuu aˈera o Heroda i to ˈna mau ahu arii, parahi atura i te tiribuna e ua orero ihora ia ratou. Tuô atura te taata e faaroo ra e: “E reo ïa no te Atua, e ere ïa i to te taata.”12:22 I taua iho taime, ua tairi aˈera te melahi a Iehova ia ˈna, “no te mea aore oia i horoa ˈtu i te haamaitai i te Atua ra”.12:23 Ua “pau atura [o Heroda] i te amuhia e te iro, e pohe atura”. Ia riro ïa taua hiˈoraa ra ei faaararaa na tatou e ia faaitoito ia tatou ia tamau â i te haere ma te mǎtaˈu ia Iehova, ia faarue i te faaahaaha e ia faahanahana ia ˈna no te mea ta tatou e faatupu ra i roto i ta ˈna taviniraa!

24. Eaha ta te tumu parau i mua nei e faaite mai no nia i te haereraa i mua?

24 Noa ˈtu te hamani-ino-raa i ravehia e Heroda, “tupu atura hoi te parau [a Iehova], e aano roa ˈtura”.12:24 Oia mau, mai ta te hoê tumu parau i mua mai e faaite mai, ua nehenehe te mau pǐpǐ e tiai e ia tamau â te haereraa i mua. No te aha? No te mea ‘tei te mǎtaˈu o te Atua to ratou haerea’.

Eaha ta outou e pahono atu?

◻ Mai ta te mau tavini e rave rahi a te Atua i rave i muri iho ia ˈna, mea nafea to Setephano faaiteraa e te mǎtaˈu ra oia ia Iehova?

◻ I to Setephano poheraa, eaha te ohipa i tupu i nia i te ohipa pororaa i te Basileia, e ua iteahia anei te hoê â huru tupuraa i to tatou nei tau?

◻ Mai to ˈna tiaraa taata hamani ino, mea nafea to Saulo no Tareso haamataraa i te mǎtaˈu ia Iehova?

◻ O vai na Etene matamua o tei riro mai ei feia faaroo?

◻ Mea nafea to te pene 12 o te buka a te mau Ohipa faaiteraa e aita te hamani-ino-raa e tapea i te feia e mǎtaˈu ia Iehova?

[Hohoˈa i te api 10, 11]

Ua anaana maira te hoê maramarama mai te raˈi mai, mai te hoê uira, e ua ani aˈera te hoê reo e: “E Saulo, eaha oe i hamani ino mai ai ia ˈu?”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono