Iesu, to ˈna oraraa e ta ˈna taviniraa
Faaineinehia no te faaoromai i te mau hamani-ino-raa
I MURI aˈe i to ˈna horoaraa na ta ˈna mau aposetolo i te mau haapiiraa no nia i te mau ravea o te pororaa, ua parau ihora Iesu ia ratou ia ara i to ratou mau enemi. Ua parau aˈera oia e: “Inaha! te tono nei au ia outou mai te mamoe i rotopu i te mau luko ra (...). E ara râ ia outou i te taata; e tuu hoi ratou ia outou i te sunederi ra, e e papai hoi ia outou i roto i to ratou mau sunago; e no ˈu nei e hopoihia ˈi outou i te aro o te mau tavana e te hui arii.”
E tia ˈtura ïa i ta ˈna mau pǐpǐ ia faaruru i te mau hamani-ino-raa fifi mau, ua parau aˈera râ Iesu ia ratou i teie parau tǎpǔ mahanahana mau e: “Ia tuu râ ratou ia outou, eiaha e taiâ i te huru o ta outou e parau atu, e faaitehia mai outou i te parau i taua hora ra. E ere hua hoi o outou tei parau o te [v]arua râ o to outou Metua ra tei parau i roto ia outou na.”
E ua parau faahou aˈera oia e: “Ei reira te tuaana e tuu atu ai i te taeae ia pohe, e te metua i te tamaiti; e e tia mai hoi te mau tamarii e haapohe i to ratou mau metua.” E oia atoa: “E ririhia outou e te taata atoa no to ˈu nei iˈoa; o te taata râ e tapea maite e tae noa ˈtu i te hopea, o te ora ïa.”
E faufaa rahi to te pororaa tei tia ia ravehia na mua roa i te tahi mau mea atoa; no reira Iesu i onoono ai i nia i te faufaa ia ara maitai ia tapea i to ratou tiamâraa no te rave faaoti roa i taua ohipa ra. “Ia hamani ino mai râ ratou ia outou i te tahi oire, a maue ê atu i te tahi; e parau mau hoi ta ˈu e parau atu ia outou nei, e ore e ati te mau oire o Iseraela nei ia outou, e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei.”
Parau mau, ua horoa Iesu i teie mau haapiiraa, teie mau faaararaa e teie mau faaitoitoraa na ta ˈna mau aposetolo e hoê ahuru ma piti, ua parau atoa râ oia no te feia o te apiti atu i te ohipa pororaa i roto i te ao atoa nei i muri aˈe i to ˈna poheraa e i to ˈna tia-faahou-raa. Te itehia ra te reira i roto i ta ˈna iho mau parau, i to ˈna parauraa e ‘e ririhia’ ta ˈna mau pǐpǐ ‘e te taata atoa’, e e ere noa na te mau ati Iseraela o tei faauehia i te mau aposetolo ia poro. Taa ê atu, aita te mau aposetolo i tuuhia i mua i te aro o te mau tavana e te mau hui arii i te tau a faanaho ai Iesu i taua ohipa pororaa poto e o ratou. Hau atu, i taua taime ra, aita te feia faaroo i haapohehia e to ratou fetii.
No reira ïa, ma te parauraa e eita ta ˈna mau pǐpǐ e hope i te poro i roto i te mau oire atoa hou “e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei”, ua horoa mai Iesu i te hoê parau tohu na tatou. Oia mau, ua faaite oia e eita e ati i ta ˈna mau pǐpǐ ia haere na te mau fenua atoa no te poro i te poroi no nia i te Basileia o te Atua i haamauhia na mua ˈˈe o ˈna, te Arii i faahanahanahia, e tae mai ai no te faatupu i te mau faaueraa a Iehova i Aramagedo.
Ua horoa aˈera Iesu i te tahi atu mau faaueraa no te pororaa: “Aita te pǐpǐ i hau i ta ˈna orometua, aita hoi te tavini i hau i to ˈna ra fatu.” E tia ïa i te mau pǐpǐ a Iesu ia tiai e ia roohia ratou i te mau taparahiraa e te mau hamani-ino-raa ta ˈna i faaoromai no to ˈna pororaa i te Basileia o te Atua. Tera râ, ua horoa ihora oia na ratou i teie aˈoraa: “Eiaha e mǎtaˈu i tei taparahi mai i te tino nei, eita râ te [nephe] e pohe ia ratou; e mǎtaˈu râ outou ia ˈna i te tia ia ˈna ia rave pohe roa i te tino e te [nephe] atoa i gehena.”
No nia i taua parau ra, ua horoa Iesu i te hiˈoraa. Ma te itoito, ua faaruru aˈera oia i te pohe maoti i te taiva i Tei tapea i te mana atoa, oia hoi o te Atua ra o Iehova. E, o Iehova te nehenehe, eiaha noa e haamou i to tatou “[nephe]” (maori râ i ǒ nei, i te tiaturiraa atoa ia riro faahou ei taata ora ia tae i te hoê mahana), e faatia faahou atoa râ i te hoê taata e e horoa ˈtu i te ora mure na ˈna. Auê hoi tapao faaite no te here e te aroha no ǒ mai i to tatou Metua i nia i te raˈi ra, o Iehova!
I muri iho, ua faaitoito aˈera Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ na roto i te hoê faahohoˈaraa o te haapapu i te taatoaraa o te here ta Iehova e faaohipa ra no te poihere ia ratou. Ua ani aˈera oia ia ratou e: “E ere anei taipiti manu rii ia hoo i te moni veo hoê nei? e ore râ te hoê o taua na manu rii ra e moe i to outou Metua ia mairi i raro i te repo. Eiaha ˈtu â ïa, ua hope atoa ra te rouru o to outou upoo na i te taiohia. Eiaha maori outou e mǎtaˈu, e maitai rahi hoi to outou i to te manu e ia rahi noa ˈtu.”
E faaamahamaha te poroi o te Basileia ta Iesu i faaue i ta ˈna mau pǐpǐ ia poro, i te mau utuafare no te mea, i roto i te hoê utuafare fetii, e farii te tahi pae i te poroi e o vetahi ê râ, eita ïa. Ua faataa ihora oia e: “Eiaha e manaˈo e i haere mai au e hopoi mai i te hau i te fenua nei, aore au i hopoi mai i te hau, i te ˈoˈe râ.” No reira, e titauhia te hoê itoito rahi i te taata o o ˈna anaˈe i roto i to ˈna utuafare fetii o te farii i te parau mau a te Bibilia. “O tei rahi to ˈna hinaaro i tana metua tane e tana metua vahine, iti ia ˈu, aita oia i au ia ˈu, e o tei rahi to ˈna hinaaro i te tamaiti e te tamahine, iti ia ˈu aita oia i au ia ˈu.”
Ua faaoti aˈera Iesu i ta ˈna mau aˈoraa ma te faataa e te feia e farii i ta ˈna mau pǐpǐ, e farii atoa ra ïa ia ˈna. “E o te horoa i te hoê aˈua pape toetoe na te hoê o teie nei mau taata rii, no te mea e pǐpǐ oia na ˈu, e parau mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, e ore roa oia e ere i te utua.” Mataio 10:16-42.
◆ Eaha te mau faaararaa ta Iesu i horoa na ta ˈna mau pǐpǐ?
◆ Na roto i teihea mau parau to ˈna faaitoitoraa e to ˈna tamahanahanaraa ˈtu ia ratou?
◆ No te aha mea faufaa noâ te mau haapiiraa a Iesu no te mau kerisetiano o teie nei tau?
◆ Eaha te auraa e aita te pǐpǐ a Iesu i hau i to ˈna orometua?