VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • es26 api 37-46
  • Eperera

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eperera
  • E hiˈopoa anaˈe i te mau Papai i te mahana hoê 2026
  • Upoo parau iti
  • Mahana toru 1 no Eperera
  • OROA HAAMANAˈORAA
    I muri aˈe i te toparaa mahana
    Mahana maha 2 no Eperera
  • Mahana pae 3 no Eperera
  • Mahana maa 4 no Eperera
  • Tapati 5 no Eperera
  • Monire 6 no Eperera
  • Mahana piti 7 no Eperera
  • Mahana toru 8 no Eperera
  • Mahana maha 9 no Eperera
  • Mahana pae 10 no Eperera
  • Mahana maa 11 no Eperera
  • Tapati 12 no Eperera
  • Monire 13 no Eperera
  • Mahana piti 14 no Eperera
  • Mahana toru 15 no Eperera
  • Mahana maha 16 no Eperera
  • Mahana pae 17 no Eperera
  • Mahana maa 18 no Eperera
  • Tapati 19 no Eperera
  • Monire 20 no Eperera
  • Mahana piti 21 no Eperera
  • Mahana toru 22 no Eperera
  • Mahana maha 23 no Eperera
  • Mahana pae 24 no Eperera
  • Mahana maa 25 no Eperera
  • Tapati 26 no Eperera
  • Monire 27 no Eperera
  • Mahana piti 28 no Eperera
  • Mahana toru 29 no Eperera
  • Mahana maha 30 no Eperera
E hiˈopoa anaˈe i te mau Papai i te mahana hoê 2026
es26 api 37-46

Eperera

Mahana toru 1 no Eperera

Teie hoi te hinaaro o to ˈu Metua, te taata o te ite i te Tamaiti e o te faatupu i te faaroo ia ˈna, ia noaa ïa ia ˈna te ora mure ore.​—Ioa. 6:40.

Mea faufaa roa ia faatupu tatou i te faaroo i te tusia o Iesu no te ora e a muri noa ˈtu. (Eph. 1:7) Te mau “mamoe ê atu” ta Iesu i faahiti, eita ïa ratou e eiaha atoa ratou e amu i te pane e e inu i te uaina i te oroa Amuraa maa a te Fatu. (Ioa. 10:16) Noa ˈtu râ, e faufaahia atoa ratou i te tusia o Iesu. Ia faatupu ïa ratou i te faaroo i te reira. (Ioa. 6:53) Te feia râ to roto ratou i te faufaa apî, e nehenehe ratou e faatere e o Iesu i te raˈi. No reira, mea faatavaihia anei tatou aore ra eita, mea faufaa roa ia faatupu i te faaroo no te fanaˈo i te ora mure ore. w24.12 13 par. 14, 16

Taioraa Bibilia no te Oroa haamanaˈoraa: (Tupuraa i te ao: 12 no Nisana) Mataio 26:1-5, 14-16; Luka 22:1-6

OROA HAAMANAˈORAA
I muri aˈe i te toparaa mahana
Mahana maha 2 no Eperera

E te nǎnǎ iti, eiaha e mǎtaˈu, ua faaoti hoi to outou Metua i te horoa ˈtu i te Faatereraa arii na outou.​—Luka 12:32.

I te Amuraa maa a te Fatu, ua horoa Iesu i ta ˈna na aposetolo i te pane hopue ore, a parau atu ai o to ˈna tino teie. I muri iho, ua horoa ˈtu oia i te uaina a parau atu ai o te “toto o te faufaa” teie. (Mar. 14:22-25; Luka 22:​20; Kor. 1, 11:24) Ua faaauhia teie faufaa apî i te Iseraela pae varua, oia hoi te feia o ratou anaˈe te ô i roto i “te Faatereraa arii a te Atua.” (Heb. 8:6, 10; 9:15) Ta Iesu i parau i te Amuraa maa a te Fatu, no te “nǎnǎ iti” ïa. O ta ˈna mau aposetolo taiva ore ïa tei pihai iho ia ˈna i taua po ra te mau mero matamua. O ratou te faatere i te raˈi e o Iesu. w24.12 11 par. 9-10

Taioraa Bibilia no te Oroa haamanaˈoraa: (Tupuraa i te ao: 13 no Nisana) Mataio 26:17-19; Mareko 14:12-16; Luka 22:7-13 (Tupuraa i muri aˈe i te toparaa mahana: 14 no Nisana) Ioane 13:1-5; 14:1-3

Mahana pae 3 no Eperera

No to ˈna here rahi i to te ao i horoa mai ai te Atua i ta ˈna Tamaiti otahi ia ore ia mou te taata atoa o te faatupu i te faaroo ia ˈna, ia roaa râ ia ratou te ora mure ore.​—Ioa. 3:16.

Ua tuuhia Iesu i te rima o te enemi, ua tapeahia, ua tuhihia, ua pari-haavare-hia, ua faautuahia e ua hamani-ino-hia o ˈna. Ua patitihia ˈtura oia e te mau faehau i nia i te pou no te haapohe ia ˈna. Ua faaoromai maite o ˈna i te mauiui iti rahi. O Iehova râ tei mauiui roa ino. E mana hoi to ˈna no te tapea i te reira. No te aha ïa o ˈna i vaiiho noa ˈi? No to ˈna ïa here ia tatou. O te tusia o Iesu te haapapuraa rahi roa ˈˈe e mea here na Iehova i te huaai o Adamu raua Eva, ia oe atoa ïa. Ua tae roa hoi o ˈna i te pûpû i ta ˈna Tamaiti here ei tusia e i te faaruru i te mauiui iti rahi no te faaora ia oe i te hara e te pohe. (Ioa. 1, 4:9, 10) Oia mau, te hinaaro ra Iehova e tauturu ia tatou tataitahi ia aro i te hara e ia upootia. w24.08 6 par. 13-14

Taioraa Bibilia no te Oroa haamanaˈoraa: (Tupuraa i te ao: 14 no Nisana) Ioane 19:1-42

Mahana maa 4 no Eperera

Ua mauiui atoa te Mesia no outou.​—Pet. 1, 2:21.

E taa ˈtu â ia tatou te here rahi o Iehova ia feruri tatou i to ˈna mauiui ia ˈna i horoa ˈtu i te hoo. Ua pari Satani e aita hoê aˈe tavini a te Atua e vai taiva ore i mua i te fifi. No te haapapu e ua hape oia, ua vaiiho Iehova ia mauiui Iesu hou a pohe ai. (Ioba 2:1-5) I mua ia Iehova, ua faaooohia Iesu, ua huihia o ˈna na te mau faehau, e ua patitihia oia i nia i te pou. I muri iho, ua ite Iehova i ta ˈna Tamaiti here i te faarururaa i te pohe mauiui mau. (Mat. 27:28-31, 39) E mana to Iehova no te tapea i te reira. (Mat. 27:42, 43) Ahani râ o ˈna i na reira, eita te hoo e aufauhia e aita ïa to tatou e tiaturiraa. No reira, ua vaiiho Iehova ia faaruru ta ˈna Tamaiti i te mauiui a pohe roa ˈtu ai oia. w25.01 22 par. 7

Taioraa Bibilia no te Oroa haamanaˈoraa: (Tupuraa i te ao: 15 no Nisana) Mataio 27:62-66 (Tupuraa i muri aˈe i te toparaa mahana: 16 no Nisana) Ioane 20:1

Tapati 5 no Eperera

E 40 mahana to ratou iteraa ia ˈna.​—Ohi. 1:3.

Tei te 16 no Nisana tatou i te matahiti 33. Te oto ra e te riaria ra te mau pǐpǐ. E piti o ratou tei faarue ia Ierusalema no te haere i Emausa. Tapiri maira te hoê taata ia raua. Faatia ˈtura na pǐpǐ i tei tupu no Iesu. Haamata ihora teie taata i te faaite i te tahi mau mea eita e moˈehia ia raua. Faataa ihora oia ‘i ta Mose e tae roa ˈtu i ta te mau peropheta atoa’ i parau no nia i te Mesia e no te aha oia e haamauiuihia ˈi a pohe atu ai. I to ratou taeraa ˈtu i Emausa, faaite maira teie taata o ˈna o Iesu tei faatiahia mai. (Luka 24:13-35) Ua fa Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ i te roaraa o na 40 mahana hopea i te fenua. I tera area taime, aita faahou ta ˈna mau pǐpǐ i oto e i riaria, ua oaoa râ e ua itoito roa no te poro e haapii i te parau apî oaoa o te Faatereraa arii. w24.10 12 par. 1-3

Taioraa Bibilia no te Oroa haamanaˈoraa: (Tupuraa i te ao: 16 no Nisana) Ioane 20:2-18

Monire 6 no Eperera

A haapuai i to outou faaroo moˈa roa.​—Iuda 20.

E paari mai iho â te hoê tamarii a mairi ai te mau matahiti. Aita râ e taata e riro mai ei Kerisetiano paari i te pae varua ma te ore e tutava. A hiˈo na i te mau taeae e tuahine no Korinetia. Ua farii ratou i te parau apî oaoa, ua bapetizohia, ua fanaˈo i te varua moˈa e ua faufaahia i ta te aposetolo Paulo i haapii ia ratou. (Ohi. 18:8-11) Tau matahiti râ i muri aˈe, mea rahi aita â i paari atura. (Kor. 1, 3:2) Na mua, e titauhia ia hinaaro iho â tatou e riro ei Kerisetiano paari i te pae varua. Te feia mea au na ratou i “te maˈuaraa,” oia hoi e faaea noa mai te tamarii i te pae varua, eita ïa e haere i mua. (Mas. 1:22) Eita tatou e hinaaro e riro mai te hoê taata paari o te tiaturi e na to ˈna na metua e faaoti no ˈna. Na tatou iho e faaoti e nuu i mua i te pae varua. Mai te peu te tutava noa ra oe i te riro ei Kerisetiano paari i te pae varua, a pure ia Iehova ia horoa mai i “te hinaaro e te puai no te rave i te mau mea atoa ta ˈna e au.”—Phil. 2:13. w24.04 4 par. 9-10

Mahana piti 7 no Eperera

Aita [Iehova] e hinaaro ra ia haamouhia te hoê.​—Pet. 2, 3:9.

Te faaite mai ra Iehova eaha to ˈna manaˈo ia haava oia i te taata. (Ezk. 33:​11) Eita Iehova e ru noa i te haamou i te taata e a muri noa ˈtu. Mea aroha hamani maitai roa oia, e e faaite oia i teie huru maitai i te mau taime atoa e nehenehe ta ˈna. Eaha ta tatou i ite no nia i te feia o te ore e faatiahia mai? Te faahiti ra te Bibilia vetahi o ratou. O Iuda Isakariota te tahi ta Iesu i faahiti. (Mar. 14:21; a hiˈo atoa i te Ioane 17:12.) Ua ite Iuda e mea ino ta ˈna i rave i te aro o Iehova e ta ˈna Tamaiti. Noa ˈtu râ, ua taiva oia. (A hiˈo i te Mareko 3:29.) Oia atoa vetahi mau aratai haapaoraa tei patoi ia Iesu, e pohe ïa e a muri noa ˈtu. (Mat. 23:33) E ua faaara Paulo e eita te mau apotata tei ore i tatarahapa e faatiahia mai.—Heb. 6:4-8; 10:29. w24.05 4 par. 10-11

Mahana toru 8 no Eperera

E paruru Iehova i te feia haapao maitai.​—Sal. 31:23.

Ia vai piri noa tatou ia Iehova, eita e noaa ia Satani ia faaatea ê ia tatou ia Iehova. (Ioa. 1, 3:8) I roto i te ao apî, e tamau Iehova i te paruru i to ˈna mau hoa haapao maitai i te pae varua, i te pohe atoa. (Apo. 21:4) E fanaˈoraa taa ê mau â ei manihini na Iehova i to ˈna tiahapa, oia hoi ei hoa rahi no ˈna e a muri noa ˈtu. (Ezk. 37:27) Eaha râ te titauhia ia tatou? Ia titau manihini mai te hoê taata ia tatou i ǒ ˈna, e rave tatou i te mau mea e mauruuru ai o ˈna. Oia atoa no ta Iehova mau manihini, e titau oia ia ratou ia rave i te mau mea atoa e ‘mauruuru roa ˈi oia ia ratou.’ No to tatou here ia ˈna e na reira ˈi tatou. (Kol. 1:10) A tamau i te faatura rahi ia ˈna. Ma te na reira e haapae ai tatou i te mau haerea o te haamauiui ia ˈna. Te hinaaro ra hoi tatou e “haere ma te aau faahaihai” e to tatou Atua.—Mika 6:8. w24.06 4 par. 8-9

Mahana maha 9 no Eperera

Ua tia ˈtu oia no te feia ofati ture.​—Isa. 53:12.

Ua ani Iehova ia Aberahama ia pûpû ia Isaaka ta ˈna tamaiti otahi ei tusia. Ua tapea râ Iehova ia Aberahama ia haapohe i ta ˈna tamaiti. Ua ite maitai hoi o ˈna e mauiui roa Aberahama ahani o ˈna i haapohe ia Isaaka. Te haapii mai ra teie hiˈoraa eaha ta Iehova e rave i muri aˈe. E pûpû o ˈna i ta ˈna Tamaiti otahi ei tusia no to ˈna here rahi i te taata. (Gen. 22:1-18) I to Iehova horoaraa i te Ture a Mose i te nunaa Iseraela, ua ani oia ia ratou ia pûpû i te animara ei tusia no ta ratou mau hara. (Lev. 4:27-29; 17:11) Te faaite ra teie mau tusia e horoa Iehova i te hoê tusia maitai aˈe, hoê tusia ïa o te faaora i te taata i te hara. Ua aratai te Atua i te mau peropheta ia tohu no nia i te huaai fafauhia, oia hoi te Tamaiti a te Atua. Ua faataa ratou e haamauiuihia e e haapohehia o ˈna no te faaora i te huitaata, ia oe atoa, i te hara e te pohe.—Isa. 53:1-12. w24.08 4 par. 7-8

Mahana pae 10 no Eperera

Mea au roa na ˈu i to ture! Te feruriruri ra vau i te reira i te roaraa o te mahana.​—Sal. 119:97.

Noa ˈtu eaha te taime oe e taio ai i te Bibilia, mea faufaa ia imi oe i te ravea no te faaohipa i ta oe i taio. A feruri e nafea oe e faaohipa ˈi i ta oe i haapii mai i teie nei aore ra i mua nei. Ei hiˈoraa, no taio mai nei oe i te Tesalonia 1, 5:17, 18. A feruri ïa ehia taime oe e pure ai e mea hohonu anei ta oe mau pure. E nehenehe atoa oe e feruri eaha te mau mea ta oe e hinaaro e haamauruuru ia Iehova, e toru noa ˈˈe. Tau minuti noa paha teie feruriruriraa, e tauturu râ te reira ia oe ia taa e ia faaohipa i te Parau a te Atua. E mai te peu e na reira noa oe pauroa te mahana, e riro mai iho â oe ei tavini puai atu â i te pae varua na Iehova. w24.09 4-5 par. 9-10

Mahana maa 11 no Eperera

A ara ia outou iho, ia ore outou ia ere i te mau mea ta matou i tutava i te rave, ia fanaˈo râ i te mau haamaitairaa atoa ta te Atua i faaineine no outou.​—Ioa. 2, 8.

E ite tatou i te oaoa rahi ia horoa tatou. Ua poiete hoi Iehova ia tatou mai tera. Parau mau, e oaoa tatou ia horoahia mai. E rahi atu â râ to tatou oaoa mai te peu na tatou e horoa ˈtu, a tauturu ai i to tatou mau taeae e tuahine. Mea oaoa atoa ia haamauruuru mai ratou. Teie râ, ia haamauruuruhia mai aore ra eita, e nehenehe tatou e oaoa no te mea e ohipa maitai ta tatou i rave. Noa ˈtu eaha ta oe e horoa, eiaha e haamoˈe, “e nehenehe ta Iehova e horoa hau aˈe na oe.” (Par. 2, 25:9) E hau aˈe iho â ta ˈna e horoa na oe, i ta oe e nehenehe e horoa na vetahi ê. Na ˈna e faahoˈi mai i ta oe, e tera te haamaitairaa rahi roa ˈˈe. No reira, e faaoti papu anaˈe i te pee i te hiˈoraa o Iehova o te horoa noa mai. w24.09 30-31 par. 20-21

Tapati 12 no Eperera

To ˈu Atua e Iehova, te arue nei au ia oe ma to ˈu aau atoa, e e faahanahana vau i to iˈoa e a muri noa ˈtu.​—Sal. 86:12.

E Atua aroha hamani maitai o ˈna e te aumihi. (Sal. 103:13; Isa. 49:15) Ia ite Iehova ia tatou e mauiui ra, e mauiui atoa o ˈna. (Zek. 2:8) E au Iehova i te hoê hoa here, e mea ohie no tatou ia faafatata ˈtu ia ˈna. (Sal. 25:14; Ohi. 17:27) E Atua haehaa o ˈna, “te piˈo ra oia i raro no te hiˈo i te raˈi e te fenua, te faatia ra oia i te taata haihai mai raro mai i te repo.” (Sal. 113:6, 7) No reira tatou e hinaaro ai e faahanahana ia ˈna. E faahanahana tatou ia Iehova no to tatou hinaaro ia ite atoa vetahi ê o vai o ˈna. E rave rahi taata o tei ore i ite i te parau mau no nia ia Iehova. No te aha? No te mea ua haapoiri Satani i to ratou feruriraa ma te haaparare i te mau parau haavare no nia ia ˈna. (Kor. 2, 4:4) E turai Satani i te taata ia tiaturi e e Atua tahoo Iehova, tâuˈa ore, e o ˈna te tumu o te mau mauiui atoa. Ua ite râ tatou o vai mau â Iehova. E hopoia faahiahia ïa ta tatou, oia hoi te faaiteraa i te parau mau no nia ia Iehova e te arueraa ia ˈna.—Isa. 43:10. w25.01 3 par. 6-7

Monire 13 no Eperera

Te haavare nei [Satani] i to te ao atoa nei.​—Apo. 12:9.

Noa ˈtu e taata tia roa Iesu e ua faatupu oia i te semeio, ua faaohipa Satani i to te Atua mau enemi no te haaparare i te parau hape no nia ia Iesu. Ei hiˈoraa, ua parau te mau tia haapaoraa i tera ra tau e te tiavaru nei Iesu i te mau demoni “i te mana o te raatira o te mau demoni.” (Mar. 3:22) A haavahia ˈi Iesu, ua pari te mau tia haapaoraa e ua faaino o ˈna i te Atua e ua turai ratou i te nahoa ia ani ia haapohehia oia. (Mat. 27:20) I muri aˈe, a poro ai ta ˈna mau pǐpǐ i te parau apî oaoa, ua “faahuehue” te feia patoi i tera rahiraa taata no te hamani ino i te mau Kerisetiano. (Ohi. 14:2, 19) No nia i te Ohipa 14:2 te faataa ra Te Pare Tiairaa o te 1 no Titema 1998: “Aita ratou i mauruuru i te patoi-noa-raa i te poroi, ua opua roa atoa te mau ati Iuda orure hau i te hoê ohipa faainoraa, na roto i te tamataraa i te turai i te mau Etene ia faaino i te mau Kerisetiano.” I teie mahana, ‘te haavare noa nei oia i to te ao atoa nei.’ w24.04 11 par. 15-16

Mahana piti 14 no Eperera

E ore anei te Haava o te fenua taatoa e rave i te mea tia?​—Gen. 18:25.

E ere tei te taime e pohe ai te tahi taata e fanaˈo ai oia i te ora mure ore aore ra eita. O Iehova te Haava tia roa. Mea parau-tia e mea tano noa ta ˈna mau faaotiraa. (Sal. 33:4, 5) E rave iho â “te Haava o te fenua taatoa” i te mea tia. Mea tano atoa ia parau e ere tei te vahi e ora ˈi te hoê taata e fanaˈo ai oia i te ora mure ore aore ra eita. E ore roa ˈtu Iehova e haava i tera mau mirioni taata e ora ra i te mau fenua aita i porohia aˈenei, ei “puaaniho.” (Mat. 25:46) Te haapeapea mau nei te Haava parau-tia o te fenua taatoa no ratou. Aita tatou i ite e nafea Iehova e haa ˈi i te roaraa o te ati rahi. Peneiaˈe e faatupu vetahi i te faaroo ia ˈna no ta ratou e ite, a haamoˈa ˈi oia i to ˈna iˈoa i mua i te mau nunaa atoa.—Ezk. 38:16. w24.05 12 par. 14-15

Mahana toru 15 no Eperera

Ia here outou te tahi i te tahi.​—Ioa. 15:12.

Mea tauturu roa te mau tavini a Iehova te tahi i te tahi. (Kor. 2, 8:4) E titauhia râ te itoito i te tahi taime. Ia tupu anaˈe te tamaˈi, ua ite te mau matahiapo e hinaaro roa to ratou mau taeae e tuahine i te faaitoitoraa, te tamahanahanaraa, e te tauturu i te pae varua aore ra no te oraraa. Noa ˈtu te atâta, e tauturu iho â te mau matahiapo no to ratou here rahi ia ratou. Mea faufaa ia vai hoê noa tatou. A auraro ïa i te mau aratairaa a te amaa. (Heb. 13:17) E hiˈopoa tamau te mau matahiapo i te mau faaueraa e nafea ia faaineine e eaha te rave ia tupu anaˈe te ati. (Kor. 1, 14:33, 40) Ia itoito e ia haapao maitai. (Mas. 22:3) A feruri na mua eaha te rave ia ore ia fifihia. A tiaturi ia Iehova. A haamanaˈo e eita Iehova e hinaaro ia fifihia oe e to oe mau taeae. E nehenehe o ˈna e tauturu ia oe ia aupuru i to oe mau taeae. w24.07 4 par. 8; 5 par. 11

Mahana maha 16 no Eperera

I roto i to ˈu ahoaho, ua tiaoro vau ia Iehova, . . . e ua tae roa ta ˈu taparuraa i te tauturu i to ˈna ra tariˈa.​—Sal. 18:6.

Ua ite Davida o vai Iehova e ua turui i nia ia ˈna. A aˈuaˈuhia ˈi oia e te arii Saula e te tahi atu, ua taparu Davida i ta Iehova tauturu. Ua pahono mai te Atua e ua faaora ia ˈna. Na ô atura ïa Davida: “E Atua ora o Iehova!” (Sal. 18:46) Parau mau, ua ite oia e te vai mau ra te Atua. Ia au râ i te hoê faahororaa, te faahiti ra oia i to ˈna tiaturi ia Iehova “ei Atua ora o te tauturu noa i ta ˈna mau tavini.” Ua ite roa Davida i te reira i roto i to ˈna oraraa, a faaoti atu ai e tamau i te tavini e i te arue ia Iehova. (Sal. 18:28, 29, 49) Ua papu anaˈe ia tatou e Atua ora Iehova, e tavini ïa tatou ia ˈna ma te itoito rahi. E noaa atoa ia tatou te puai ia faaoromai tamau i te mau fifi e ia rohi noa i te tavini ia Iehova. E faaoti atoa tatou i te faafatata noa ia Iehova. w24.06 20-21 par. 3-4

Mahana pae 17 no Eperera

Eiaha roa ei taata e faahahi ê ia outou.​—Tes. 2, 2:3.

Eaha te haapii mai i ta te aposetolo Paulo aˈoraa i to Tesalonia? Mea faufaa te haroˈaroˈa ia faaroo tatou i te tahi parau aita e tuati ra i ta tatou i haapii i roto i te Bibilia aore ra i te tahi aamu huru ê. I Rusia tahito, ua horoa to tatou mau enemi i te mau taeae i te tahi rata, tei manaˈohia e no ǒ mai i te pu rahi. Te faaitoito ra tera rata i te tahi mau taeae ia faataa ê mai ia ratou no te haamau i ta ratou iho faanahonahoraa. Ia hiˈohia, no ǒ mai iho â tera rata i te pu rahi. Aita râ te mau taeae haapao maitai i vare. Ua taa ia ratou e aita te poroi o tera rata e tuati ra i ta ratou i haapii i roto i te Bibilia. I teie mahana, te faaohipa nei te feia patoi i te parau mau i te natirara aore ra te reni faahoaraa no te faaamahamaha ia tatou. E nehenehe tatou e paruru ia tatou ma te hiˈopoa e te tuati ra ta tatou i faarooroo aore ra i taio i te pue parau mau ta tatou i ite ê na. Eita ïa ‘to tatou feruriraa e oioi i te feaa.’​—Tes. 2, 2:2; Ioa. 1, 4:1. w24.07 12 par. 14-15

Mahana maa 18 no Eperera

Ia rave noa ˈtu râ te tahi taata i te hara, e tauturu to tatou.​—Ioa. 1, 2:1.

Te faaotiraa faufaa roa ˈˈe ta te hoê taata e rave, o te pûpûraa ïa ia ˈna ia Iehova e te riroraa ei mero no to ˈna utuafare pae varua. Tera ta Iehova e hinaaro ia rave tatou. No te aha? E hinaaro Iehova ia faatupu ratou i te auhoaraa e o ˈna e ia ora ratou e a muri noa ˈtu. (Deut. 30:19, 20; Gal. 6:7, 8) Eita râ Iehova e faahepo i te tahi noa ˈˈe taata ia tavini ia ˈna. E vaiiho o ˈna na te taata tataitahi e faaoti. Eaha râ te tupu ia rave te hoê Kerisetiano i te hara ino mau? Ia ore o ˈna e tatarahapa, e tuuhia o ˈna i rapae i te amuiraa. (Kor. 1, 5:13) E hinaaro râ Iehova ia hoˈi mai teie taata ia ˈna ra. Inaha, teie te tumu i horoa ˈi Iehova i te hoo, no te faaore i te hara a te feia tei tatarahapa. E Atua here mau o Iehova o te faaitoito i te feia rave hara ia tatarahapa.—Zek. 1:3; Roma 2:4; Iak. 4:8. w24.08 14 par. 1-2

Tapati 19 no Eperera

Ia noaa i to oe aau te paari, i reira to ˈu aau e oaoa ˈi.​—Mas. 23:15.

I te taime i papai ai te aposetolo Ioane i te toru o ta ˈna rata, ua haaparare vetahi i te mau haapiiraa hape e ua faatupu i te amahamaharaa. Ua tamau noa râ te tahi atu i ‘te pee i te parau mau.’ Ua faaroo ratou ia Iehova e ua “pee noa [ratou] i ta ˈna mau faaueraa.” (Ioa. 2, 4, 6) Ua faaoaoa teie mau Kerisetiano eiaha noa ia Ioane, ia Iehova atoa râ. (Mas. 27:11) Eaha te haapiiraa no tatou? Ia vai taiva ore tatou ia Iehova, e oaoa tatou e vetahi ê. (Ioa. 1, 5:3) Ei hiˈoraa, ia faaoaoa tatou ia Iehova e oaoa atoa tatou. E mauruuru Iehova ia ite mai ia tatou ia patoi i te mau faahemaraa a teie nei ao e ia pee i ta ˈna mau faaueraa. E oaoa atoa to te raˈi. (Luka 15:10) E oaoa atoa tatou ia ite i to tatou mau taeae e tuahine ia vai taiva ore. (Tes. 2, 1:4) E ia mou te ao a Satani, e rahi atu â to tatou oaoa i te vai-taiva-ore-raa ia Iehova. w24.11 12 par. 17-18

Monire 20 no Eperera

Ia imi te taata tataitahi, eiaha i to ˈna iho maitai, i to vetahi ê râ.​—Kor. 1, 10:24.

Ehia roaraa e hiˈo ai oe i taua Kerisetiano ra hou a faaite ai te hinaaro ra oe e haamatau ia ˈna? Ia faaite oioi oe ia ˈna, e na ô paha ïa o ˈna e taata ru noa oe. (Mas. 29:20) Ia tiai maoro râ oe, e na ô paha ïa o ˈna e tauiui noa oe i te manaˈo, mai te peu iho â râ ua taa ia ˈna te faahinaaro ra oe ia ˈna. (Koh. 11:4) A haamanaˈo, hou oe a paraparau ai ia ˈna, te mea faufaa, e ere e faaipoipo oe ia ˈna, ua ineine anei râ oe no te faaipoipo e e apiti anei o ˈna e tano no oe. E ia ite oe e te faahinaaro ra te hoê Kerisetiano ia oe? Aita anaˈe oe e hinaaro ra, a faaite maitai atu ïa na roto i ta oe mau ohipa. E ere mea maitai ia haamaau i taua Kerisetiano ra, a manaˈo atu ai oia e te hinaaro atoa ra oe.—Eph. 4:25. w24.05 22-23 par. 9-10

Mahana piti 21 no Eperera

E hoˈi mai â vau e aratai ia outou i ǒ ˈu ra.​—Ioa. 14:3.

O te feia faatavaihia taiva ore anaˈe te fariihia e Iesu i roto i te Faatereraa arii i te raˈi. Te feia faatavaihia o te ore e vai ara i te pae varua, eita ïa e haaputuputuhia i tei “maitihia.” (Mat. 24:31) Tera râ, no te taatoaraa o te nunaa o te Atua ta Iesu faaararaa ia vai ara e ia vai taiva ore. Ua ite maitai tatou o vai Iehova, a tiaturi atu ai tatou i ta ˈna haavaraa. Eita tatou e haapeapea ua faatavai anaˈe o ˈna i te tahi mau Kerisetiano taiva ore aita i maoro aˈenei. I roto i ta Iesu faahohoˈaraa o te faaapu vine, te haamanaˈo ra tatou i ta ˈna i parau no te mau rave ohipa tei tihepuhia i te area hora 5 i te ahiahi. (Mat. 20:1-16) Ua fanaˈo ratou i te hoê â moni e ta te mau rave ohipa tei haamata oioi. Hoê â huru no te feia faatavaihia, noa ˈtu i teihea taime ratou i te maitiraahia, e fanaˈo ratou paatoa i te haamaitairaa i te raˈi mai te peu mea taiva ore ratou. w24.09 24 par. 15-17

Mahana toru 22 no Eperera

Ua mauiui atoa te Mesia no outou, a vaiiho mai ai i te hiˈoraa ia pee maite outou i to ˈna mau taahiraa avae.​—Pet. 1, 2:21.

Ua faaite mai Iesu eaha te rave ia faaruru tatou i te mau ohipa tano ore. A hiˈo na ua aha to ˈna utuafare e e rave rahi taata i nia ia ˈna. Ua parau hoi to ˈna fetii e ua maamaahia o ˈna. Ua pari te mau tia faaroo e no ǒ mai i te mau demoni ra to ˈna mana. Ua faaooo te mau faehau Roma ia ˈna, ua hamani ino e ua haapohe ratou ia ˈna. (Mar. 3:21, 22; 14:55; 15:16-20, 35-37) Tera râ, noa ˈtu ua faaruru Iesu i tera rahiraa ohipa tano ore, aita roa ˈtu o ˈna i tahoo. Eaha ta tatou e haapii mai i to ˈna hiˈoraa? (Pet. 1, 2:21-23) Ua faaite Iesu ma te tia roa eaha te rave i mua i te mau ohipa tano ore. Ua ite hoi o ˈna eaha te taime no te mamû noa e te taime no te paraparau. (Mat. 26:62-64) Aita o ˈna i pahono i te mau parau haavare atoa ta ˈna i faaroo no nia ia ˈna. (Mat. 11:19) E ia paraparau noa ˈtu o ˈna, aita o ˈna i faaino aore ra i haamǎtaˈu i te feia e patoi ra ia ˈna. w24.11 4-5 par. 9-10

Mahana maha 23 no Eperera

Ua haere mai te Mesia ra o Iesu i te ao nei no te faaora i te feia hara.​—Tim. 1, 1:15.

A feruri na e ua horoa oe na te hoê taata mea here na oe i te hoê ô faufaa roa ta ˈna e nehenehe e faaohipa. Eaha to oe huru mai te peu ua vaiiho noa o ˈna i tera ô i roto i te hoê afata, a haamoˈe atu ai? E peapea roa ïa oe. Mai te peu râ ua faaohipa maitai o ˈna i taua ô ra e ua haamauruuru mai o ˈna ia oe, e oaoa ïa oe. Eaha te manaˈo i ǒ nei? Ua horoa mai Iehova i ta ˈna Tamaiti no tatou. E oaoa roa ïa Iehova ia faaite tatou i to tatou mauruuru no taua ô faufaa roa ra. A haamanaˈo, no to ˈna here i horoa mai ai oia i te hoo. (Ioa. 3:16; Roma 5:7, 8) A mairi ai râ te matahiti, e faaea paha tatou i te hiˈo i te hoo mai te hoê ô faufaa roa. Mai te huru ra e vaiiho noa tatou i taua ô ra ta te Atua i horoa mai i roto i te hoê afata, a haamoˈe atu ai. No reira, e titauhia ia tamau tatou i te feruri i ta te Atua e ta te Mesia i rave no tatou. w25.01 26 par. 1-2

Mahana pae 24 no Eperera

A feruri maite e a manaˈo noa i teie mau mea atoa nei ia ite maitai te taata atoa e te nuu ra oe i mua i te pae varua.​—Tim. 1, 4:15.

Te hoê taeae e hinaaro e tavini ei matahiapo e ere i te hoê tane no riro noa mai nei ei pǐpǐ. Noa ˈtu eita e titauhia ia maoro oe i roto i te parau mau, e titauhia râ te taime no te riro mai ei Kerisetiano paari i te pae varua. Hou a riro ai ei matahiapo, mea faufaa ia faaite oe i te haehaa mai ia Iesu e ia ineine oe i te tiai na Iehova e horoa mai i te tahi hopoia i roto i te amuiraa. (Mat. 20:23; Phil. 2:5-8) E faaite oe e taata haapao maitai oe ma te pee i ta ˈna mau ture aveia tia roa e te mau aratairaa a ta ˈna faanahonahoraa. Te haapapu ra te mau papai e titauhia i te mau tiaau ia ite i te haapii. E titauhia anei ia riro oe ei taeae orero aravihi roa? Eita. E ere pauroa te mau matahiapo i te mea aravihi no te horoa i te oreroraa parau. I roto râ i te pororaa e te mau tere faaitoitoraa, e titauhia ia ite maitai ratou i te faaohipa i te Bibilia. w24.11 23-24 par. 14-15

Mahana maa 25 no Eperera

No reira vau e au roa ˈi i ta oe mau faaueraa hau aˈe i te auro, te auro tamâhia atoa ra.​—Sal. 119:127.

Ia taio outou i te hoê irava i roto i te Bibilia ta outou i ore i taa maitai, a rave i te mau maimiraa. I te roaraa o te mahana, a feruriruri i ta outou i haapii mai e eaha ta te reira e faaite ra no nia ia Iehova, ta ˈna Tamaiti e to raua here no outou. (Sal. 119:97) Eiaha e toaruaru aita anaˈe i noaa mai ia outou te tahi manaˈo apî i roto i ta outou taioraa e haapiiraa. E au outou i te hoê taata o te imi ra i te auro. E titauhia e rave rahi hora aore ra mahana i te taata imi i te auro hou a itehia mai ai te tahi auro nainai roa. Eita râ o ˈna e tuu! Ua taa hoi ia ˈna te faufaaraa o te hoê noa auro iti. Eaha ˈtu â ïa te mau poe pae varua o te Bibilia! (Mas. 8:10) No reira, a tamau i te taio i te Bibilia e i te imi i te mau poe pae varua apî.—Sal. 1:2. w25.01 24-25 par. 14-15

Tapati 26 no Eperera

Mai ia Iehova i faaore noa mai i ta outou ra, ia na reira atoa ˈtu outou.​—Kol. 3:13.

Ia ineine tatou i te faaore i te hapa o tei haamauiui mai, ta Iehova ïa e titau ra ia tatou. (Sal. 86:5; Luka 17:4; Eph. 4:32) E mauiui e e riri roa paha tatou no te tahi parau aore ra ohipa a te hoê taata, mai te peu iho â râ e fetii aore ra e hoa rahi o ˈna. (Sal. 55:12-14) Mai te huru ra ua patiahia tatou i te tipi. (Mas. 12:18) E imi paha tatou i te ravea no te tâuˈa ore i te mauiui aore ra te riri. Ia na reira tatou, mai te huru ra ïa e vaiiho noa tatou i te tipi i roto i to tatou pepe. Eita ïa to tatou pepe e ora. Hoê â huru no te mauiui e te riri. Eita te reira e ore ia tâuˈa ore atu tatou. Ia haamauiui mai te hoê taata, e riri paha tatou. Te parau ra te Bibilia e riri iho â tatou. Tera râ, te faaara mai ra te Bibilia eiaha e tamau noa i te riri. (Sal. 4:4; Eph. 4:26) No te aha? No te mea ia ore ia vî to tatou riri e faahopearaa ino te nehenehe e tupu. (Iak. 1:20) No reira, e riri iho â tatou i te tahi taime. Na tatou râ e faaoti e tamau noa i te riri aore ra eita. w25.02 15 par. 4-6

Monire 27 no Eperera

E faaherehere te paari i te ora o to ˈna fatu.​—Koh. 7:12.

Ua faahiti Iesu i te faahohoˈaraa o te hoê taata o te haapue i te moni, “mea veve râ oia i te aro o te Atua.” E maamaa ïa. (Luka 12:16-21) Aita hoê aˈe i ite eaha te tupu ananahi. (Mas. 23:4, 5; Iak. 4:13-15) Ua parau atoa Iesu e te feia atoa o te hinaaro e riro ei pǐpǐ na ˈna, ia “haapae” ïa i ta ratou faufaa atoa. (Luka 14:33) Ua na reira te mau Kerisetiano i Iudea i te tau o te mau aposetolo ma te oaoa. (Heb. 10:34) I teie tau, mea rahi te taeae tei tihatihia no te mea aita ratou i turu i te tahi pǔpǔ poritita. (Apo. 13:16, 17) Na te aha i tauturu ia ratou? Na to ratou ïa tiaturi papu i ta Iehova i fafau: “E ore roa vau e vaiiho ia [outou], e e ore roa vau e faarue ia [outou].” (Heb. 13:5) No reira, e rave anaˈe i tei maraa ia tatou ia navai ta tatou moni ia ruhiruhia tatou. E ia tupu mai te tahi fifi manaˈo-ore-hia, o Iehova ta tatou e tiaturi, na ˈna e tauturu mai. w25.03 29 par. 13-14

Mahana piti 28 no Eperera

Ua tiaturi aˈena tatou i te mau haapiiraa ta tatou i ite na no nia i te Mesia, e haere ru anaˈe ïa i mua i te paari i te pae varua, ma te ore e haamau faahou i te niu.​—Heb. 6:1.

Ua ite Iehova eita tatou e paari mai i te pae varua mai tera noa. Ua horoa mai oia i te mau tiai e te feia haapii i roto i te amuiraa no te tauturu ia tatou ia riro ei “taata paari” i te pae varua, “ia au i te faito paari o te Mesia.” (Eph. 4:11-13) Te horoa atoa mai ra Iehova i to ˈna varua moˈa no te tauturu ia tatou ia pee i “te manaˈo o te Mesia.” (Kor. 1, 2:14-16) Hau atu â, ua haapapai oia i na Evanelia e maha no te faaite mai i to Iesu manaˈo, ta ˈna i parau e i rave i te roaraa o ta ˈna taviniraa i te fenua. Ma te pee i to Iesu huru feruriraa e ta ˈna i rave, e raea ia oe ta oe fa e riro ei Kerisetiano paari i te pae varua. No te riro râ ei Kerisetiano paari i te pae varua, eita e navai “te mau haapiiraa ta tatou i ite na no nia i te Mesia,” oia hoi te mau haapiiraa Bibilia tumu. w24.04 4-5 par. 11-12

Mahana toru 29 no Eperera

E haapao maitai te aravihi ia feruri ia oe, e e paruru te haroˈaroˈa ia oe.​—Mas. 2:11.

E rave tatou i te mau faaotiraa i te mau mahana atoa. E faaoti tatou eaha ta tatou e amu i te poipoi aore ra eaha te hora tatou e taoto ai. I te tahi râ taime, mea fifi ia faaoti eaha te rave no te mea e ohipa te reira i nia i to tatou ea, huru, te fetii aore ra ta tatou haamoriraa ia Iehova. E hinaaro hoi tatou ia oaoa to tatou utuafare e o tatou atoa. Te mea faufaa râ, e hinaaro tatou e rave i te mau faaotiraa o te faaoaoa ia Iehova. (Roma 12:1, 2) Hoê ravea faufaa roa no te rave i te hoê faaotiraa maitai o te iteraa ïa i te mau tupuraa. No te aha mea faufaa? A feruri na e maˈi ino mau to te hoê taata e e haere oia e hiˈo i te taote. E horoa anei te taote i te tahi rapaauraa ma te ore e hiˈopoa na mua i te taata maˈi aore ra e uiui ia ˈna? Eita. E rave tatou i te mau faaotiraa maitai aˈe mai te peu e hiˈopoa tatou na mua roa i te tupuraa mau. w25.01 14 par. 1-3

Mahana maha 30 no Eperera

Te faaore ra Iehova i ta oe hara. Eita oe e pohe.​—Sam. 2, 12:13.

Mea aroha hamani maitai roa Iehova e “aita oia e hinaaro ra ia haamouhia te hoê.” (Pet. 2, 3:9) Mea nafea to ˈna faaiteraa i taua huru maitai ra i nia vetahi o tei rave i te hara ino mau? E hara ino mau ta Davida i rave, ua faaturi oia e ua pohe te taata ia ˈna. Ua tatarahapa râ oia, e ua faaore Iehova i ta ˈna hara ma te aroha hamani maitai. (Sam. 2, 12:1-12) E ohipa ino roa atoa ta te arii Manase i rave. I roto râ i taua tupuraa ino mau, ua farii Iehova i ta ˈna tatarahapa e ua aroha hamani maitai ia ˈna. (Par. 2, 33:9-16) Te haamanaˈo mai ra teie na hiˈoraa e e faaite Iehova i te aroha hamani maitai i te mau taime atoa e ite ai oia mea tano. E faatia mai oia ia raua, no te mea ua taa ia raua e hara ino mau ta raua i rave, a tatarahapa ˈtu ai. w24.05 4 par. 12

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono