VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • bt pene 8 api 60-67
  • Vai aˈera te amuiraa “i roto i te hau”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Vai aˈera te amuiraa “i roto i te hau”
  • “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “Eaha oe e hamani ino ai ia ˈu?” (Ohi. 9:1-5)
  • “Saulo, to ˈu taeae, na te Fatu . . . i tono mai ia ˈu” (Ohi. 9:6-17)
  • ‘Poro ihora oia no nia ia Iesu’ (Ohi. 9:18-30)
  • “Tiaturi aˈera e rave rahi” (Ohi. 9:31-43)
  • Ua maiti o Iesu ia Saulo
    Ta ˈu e haapii no roto mai i te Bibilia
  • Te taata hamani ino—Te ite ra oia i te hoê maramarama rahi
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • Ua taui roa oia i to ˈna oraraa
    A haere ma te itoito e te Atua
  • Saulo—Te hoê farii maitihia na te Fatu
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
Ite hau atu â
“Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
bt pene 8 api 60-67

PENE 8

Vai aˈera te amuiraa “i roto i te hau”

Ua riro te taata hamani ino o Saulo ei taata poro itoito

Niuhia i nia i te Ohipa 9:1-43

1, 2. Eaha ta Saulo i opua e rave i Damaseko?

TE RATERE ra hoê pǔpǔ taata i Damaseko, ua opua ratou e rave i te tahi ohipa ino. E faahepo ratou i te mau pǐpǐ a Iesu ia haere mai i rapae i to ratou fare, e taamuhia, e faahaamahia e e afaihia ratou i Ierusalema, ia faautuahia ratou e te Sunederi.

2 Te upoo o tera pǔpǔ o Saulo ïa. Ua haapohe aˈena oia i te mau taata.a Aita i maoro, ua ite mata e ua farii oia i te haapoheraahia Setephano, hoê tavini a Iesu. (Ohi. 7:57–8:1) Aita noa o ˈna i hamani ino i te mau Kerisetiano i Ierusalema, ua faaoti atoa o ˈna e imi e e hamani ino i te tahi atu mau pǐpǐ no te tahi atu mau oire. Ua hinaaro o ˈna e faaore roa i te pǔpǔ faaroo parauhia “Te Eˈa.”—Ohi. 9:1, 2; a hiˈo i te tumu parau tarenihia “To Saulo haereraa i Damaseko.”

3, 4. (1) Eaha tei tupu no Saulo? (2) Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈo mai?

3 Anaana ihora te maramarama ati aˈe ia Saulo. Ite aˈera te mau taata tei haere na muri ia ˈna i tera maramarama, aita râ ratou i nehenehe e paraparau. Marua ihora Saulo i raro aita o ˈna i ite faahou. E faaroo atura o ˈna hoê reo mai te raˈi mai: “Saulo, Saulo, eaha oe e hamani ino ai ia ˈu?” Parau atura Saulo: “O vai oe?” Ua maere roa Saulo i te pahonoraa: “O Iesu, ta oe e hamani ino nei.”—Ohi. 9:3-5; 22:9.

4 Eaha te haapii mai i ta Iesu i parau na mua roa ia Saulo? No te aha mea faufaa ia hiˈo faahou eaha tei tupu i to Saulo riroraa mai ei pǐpǐ na Iesu? E eaha te haapiiraa e huti mai i te huru o ta te amuiraa faaohiparaa i te taime e vai ra te hau i muri aˈe i to Saulo riroraa mai ei pǐpǐ?

TO SAULO HAERERAA I DAMASEKO

Mea nafea te noaaraa mai ia Saulo te parau faatia no te tapea i te mau Kerisetiano i te tahi oire ê? E mana to te Sunederi e to te tahuˈa rahi no te parau eaha te mea maitai e te mea ino no te ati Iuda, e au ra e mana atoa to te tahuˈa rahi e faahoˈi i te feia ohipa ino i Ierusalema no te haava ia ratou. No reira, ua rave oioi te mau aratai o te mau sunago i Damaseko i ta te mau rata e faaite ra no ǒ mai i te tahuˈa rahi ra.—Ohi. 9:1, 2.

Hau atu â, ua horoa atoa to Roma i te mana i te mau ati Iuda no te haapao i ta ratou iho mau haavaraa. Te faataa ra te reira no te aha Paulo i tairihia ˈi e pae taime na te ati Iuda e “e 39 tairiraa i te taime hoê.” (Kor. 2, 11:24) Te faahiti atoa ra te buka matamua o te Makabaio, i 138 hou te tau o Iesu ua papai te raatira no Roma o Ptolémée VIII no Aiphiti i te hoê rata: “Mai te peu te vai ra te mau taata faahuehue o tei horo ê i ǒ oe mai to ratou fenua [Iudea,] afai atu ia ratou ia Simona ra te tahuˈa rahi, ia haavahia ratou ia au i ta ratou ture.” (Mak. 1, 15:21) I 47 hou te tau o Iesu, ua haapapu Jules César i te mana horoahia i te tahuˈa rahi e to ˈna tiaraa e haapao i te mau haavaraa no nia i te mau peu tumu a te mau ati Iuda.

“Eaha oe e hamani ino ai ia ˈu?” (Ohi. 9:1-5)

5, 6. Eaha ta tatou e haapii mai i te mau parau a Iesu ia Saulo?

5 I to Iesu tapearaa ia Saulo e haere ra i Damaseko, aita o ˈna i parau: “Eaha oe e hamani ino ai i ta ˈu mau pǐpǐ?” Ua parau râ o ˈna: “Eaha oe e hamani ino ai ia ˈu?” (Ohi. 9:4) Papu maitai, ia mauiui te mau pǐpǐ a Iesu e mauiui atoa o ˈna.—Mat. 25:34-40, 45.

6 Mai te peu ua hamani-ino-hia outou no to outou faaroo, nehenehe outou e tiaturi e te taa ra Iehova e Iesu i to outou tupuraa. (Mat. 10:22, 28-31) Eita paha Iehova e tatara oioi i tera fifi. A haamanaˈo, ua ite Iesu i to Saulo tururaa i te pohe o Setephano e i to ˈna afairaa i te mau pǐpǐ i rapae i to ratou fare, i Ierusalema. (Ohi. 8:3) Aita Iesu i tapea i te reira i tera taime. Ua horoa râ Iehova, maoti te Mesia, ia Setephano e te tahi atu mau pǐpǐ i te puai no te tapea i to ratou taiva ore.

7. Eaha te tia ia outou ia rave no te faaruru i te hamani-ino-raa?

7 Ia faaruru outou i te hamani-ino-raa: (1) A faaoti i te vai taiva ore. (2) A ani i te tauturu a Iehova. (Phil. 4:6, 7) (3) A vaiiho e na Iehova e tahoo atu. (Roma 12:17-21) (4) A tiaturi e horoa mai Iehova i te puai no te faaoromai tae roa i te taime e faaafaro ai o ˈna i te fifi.—Phil. 4:12, 13.

“Saulo, to ˈu taeae, na te Fatu . . . i tono mai ia ˈu” (Ohi. 9:6-17)

8, 9. Eaha te huru aau o Anania no ta ˈna hopoia?

8 I muri aˈe i to Saulo pahonoraa i te uiraa, “O vai oe?” ua parau Iesu ia ˈna: “A tia . . . e a haere i roto i te oire, i reira e faaitehia ˈtu ai ia oe eaha ta oe e rave.” (Ohi. 9:6) Ua arataihia Saulo tei matapo i to ˈna faaearaa i Damaseko, i ǒ ua haapae o ˈna i te maa e ua pure e toru mahana. I te hoê â taime, ua parau Iesu no nia ia Saulo i te hoê pǐpǐ no ǒ, o Anania te iˈoa “e roo maitai to ˈna i rotopu i te ati Iuda.”—Ohi. 22:12.

9 A feruri na i te huru aau o Anania i tera taime! Ua paraparau te upoo o te amuiraa, Iesu Mesia tei faatiahia, ia ˈna e ua maitihia o ˈna no te hoê hopoia taa ê. Mea faahiahia, e ere râ i te mea ohie! I to Iesu parauraa ˈtu e haere o ˈna ia Saulo ra, ua parau oia: “To ˈu Fatu, mea rahi te parau ta ˈu i faaroo no taua taata ra, ua hamani ino oia i to oe mau taata moˈa i Ierusalema. E mana atoa to ˈna no ǒ mai i te mau tahuˈa tiaau e tapea i te taata atoa e faahiti ra i to oe iˈoa.”—Ohi. 9:13, 14.

10. Eaha ta tatou e haapii mai i te huru o Iesu i nia ia Anania?

10 Aita Iesu i faahapa ia Anania no to ˈna mau haapeapearaa. Ua aratai râ Iesu ia ˈna ma te papu. E ua faatura Iesu ia ˈna ma te parau atu i te tumu e hinaaro ai o ˈna ia rave Anania i teie hopoia. Ua parau Iesu no Saulo: “E farii maitihia e au tera taata no te faaite i to ˈu nei iˈoa i te mau nunaa ěê, i te mau arii e i te mau tamarii a Iseraela. E faataa maitai hoi au ia ˈna i te mauiui rahi ta ˈna e faaruru no to ˈu iˈoa.” (Ohi. 9:15, 16) E ua auraro Anania ia Iesu. Ua imi ïa o ˈna ia Saulo, te taata hamani ino e ua parau atu: “Saulo, to ˈu taeae, na te Fatu ra o Iesu, tei fa ˈtu ia oe ra i nia i te purumu ta oe i haere mai, i tono mai ia ˈu ia ite faahou oe e ia î oe i te varua moˈa.”—Ohi. 9:17.

11, 12. Eaha ta tatou e huti mai no te aamu no nia ia Iesu, Anania e Saulo?

11 E rave rahi manaˈo e huti mai no te aamu no nia ia Iesu, Anania e Saulo. Ei hiˈoraa, na Iesu e aratai ra i te ohipa pororaa mai ta ˈna i fafau. (Mat. 28:20) Noa ˈtu eita o ˈna e paraparau mai i te mau taata i teie mahana, te aratai ra o ˈna i te pororaa maoti te tavini haapao maitai, ta ˈna i faatoroa i nia i te mau tavini o to ˈna utuafare. (Mat. 24:45-47) I raro aˈe i te aratairaa a te Tino aratai, te tonohia ra te feia poro e te pionie no te imi i te feia e hinaaro ra e ite hau atu â no nia i te Mesia. Mai tei faahitihia i te pene na mua ˈtu, ua pure vetahi no te fanaˈo i te aratairaa a te Atua, e i muri iho, ua haere mai te mau Ite no Iehova.—Ohi. 9:11.

12 Ua auraro e ua farii Anania i teie hopoia e ua haamaitaihia o ˈna. Te auraro ra anei outou i te faaueraa e poro, noa ˈtu e faatupu te reira i te haapeapearaa? No vetahi e faatupu te pororaa i tera e tera fare i te haapeapearaa. No te tahi atu, e ere i te mea ohie ia poro i te ohipa, i te mau aroâ, na roto i te niuniu aore ra i te papai i te rata. Ua haapauma Anania i to ˈna riaria e ua nehenehe o ˈna e tauturu ia Saulo ia fanaˈo i te varua moˈa.b E ua manuïa Anania, ua tiaturi hoi oia ia Iesu e ua hiˈo o ˈna ia Saulo mai to ˈna taeae. Nehenehe atoa tatou e manuïa mai ia Anania, mai te peu e tiaturi tatou ia Iesu o te aratai ra i te pororaa e faaite tatou i te aumihi i te mau taata e e hiˈo atoa tatou i te mau taata e haamǎtaˈu mai mai to tatou mau taeae.—Mat. 9:36.

‘Poro ihora oia no nia ia Iesu’ (Ohi. 9:18-30)

13, 14. Mai te peu te haapii ra outou i te Bibilia aita râ i bapetizohia ˈtura, eaha ta outou e huti mai i to Saulo hiˈoraa?

13 Ua rave oioi Saulo i te mau tauiraa niuhia i nia i ta ˈna i haapii. I muri iho i to ˈna faaoraraahia, ua bapetizohia oia e ua haamata oia i te amui e te mau pǐpǐ i Damaseko. Ua rave hau atu â râ oia, ua “poro . . . oia i roto i te mau sunago e o Iesu te Tamaiti a te Atua.”—Ohi. 9:20.

14 Mai te peu te haapii ra outou i te Bibilia aita râ i bapetizohia ˈtura, e rave oioi anei outou i te mau tauiraa mai ia Saulo? Papu maitai ua ite mata Saulo te semeio ta te Mesia i faatupu e na te reira i turai ia ˈna ia rave i te bapetizoraa. Ua ite atoa râ te tahi atu i te mau semeio ta Iesu i rave. Ei hiˈoraa, ua ite te hoê pǔpǔ Pharisea i to Iesu faaoraraa i te rima pohe o te hoê taata e e rave rahi ati Iuda tei ite i to Iesu faatiaraa ia Lazaro. Aita râ te rahiraa o ratou i pee ia Iesu, e ua patoi atoa te tahi ia ˈna. (Mar. 3:1-6; Ioa. 12:9, 10) Area râ Saulo, ua taui o ˈna i to ˈna aau. No te aha Saulo i taui ai e aita te tahi atu i na reira? No te mea, ua mǎtaˈu o ˈna i te Atua hau atu i te taata e ua mauruuru roa o ˈna i to te Mesia faaiteraa i te aroha hamani maitai ia ˈna. (Phil. 3:8) Mai te peu tera atoa to outou feruriraa, eiaha e vaiiho i te tahi ohipa ia tapea ia outou ia poro e ia faaî i te mau titauraa no te bapetizoraa.

15, 16. Eaha ta Saulo i rave i te mau sunago, ua aha te mau ati Iuda i Damaseko?

15 A feruri na i te inoino e te riri o te nahoa i to Saulo haamataraa i te poro no nia ia Iesu i roto i te mau sunago. Ua ui ratou: “E ere anei teie te taata i hamani ino uˈana i te feia e faahiti ra i te iˈoa o Iesu i Ierusalema?” (Ohi. 9:21) I to Saulo faataaraa no te aha oia i taui ai i to ˈna huru, ua ‘haapapu oia e o Iesu te Mesia.’ (Ohi. 9:22) Aita râ pauroa i vare i te reira. Aita atoa te reira i taui i te huru feruriraa o te feia o te onoono ra e ora ia au i te mau peu tumu aore ra te feia e faatietie ra ia ratou. Noa ˈtu râ, ua tamau Saulo i te poro.

16 Toru matahiti i muri iho, ua patoi noa te mau ati Iuda i Damaseko ia Saulo, a opua roa ˈi e haapohe ia ˈna. (Ohi. 9:23; Kor. 2, 11:32, 33; Gal. 1:13-18) I te iteraahia tera opuaraa, ma te vai ara faaoti ihora Saulo e faarue i te oire, haapouhia ˈtura Saulo i roto i te hoê ete na roto i te hoê haamaramarama o te patu o te oire. Te faataa ra o Luka, te feia o tei tauturu ia ˈna ‘o te mau pǐpǐ ïa a Saulo.’ (Ohi. 9:25) Te haapapu ra teie faataaraa e ua farii maitai te feia i Damaseko i ta ˈna pororaa e ua riro mai ratou ei pǐpǐ na te Mesia.

17. (1) Eaha te huru o te feia ia faaroo ratou i te parau mau Bibilia? (2) Eaha ta tatou e tamau i te rave e no te aha?

17 Ia paraparau tatou i to tatou mau fetii, hoa aore ra te tahi atu taata i ta tatou i haapii, eiaha e manaˈo e farii ohie noa ratou i te parau mau Bibilia. E faaroo mai te tahi area te tahi atu aita ïa. Hau atu â, e nehenehe te tahi mero o to tatou iho utuafare e patoi ia tatou. (Mat. 10:32-38) Tera râ, ia tamau tatou i te haamaitai i to tatou aravihi no te haaferuri i te taata i nia i te mau Papai e ia faaite tatou i te haerea maitai, e nehenehe te feia o te patoi ia tatou e taui i to ratou huru.—Ohi. 17:2; Pet. 1, 2:12; 3:1, 2, 7.

18, 19. (1) Eaha tei tupu i to Baranaba tururaa ia Saulo? (2) Nafea tatou e pee ai i te hiˈoraa o Baranaba e Saulo?

18 I to Saulo tomoraa i Ierusalema aita te mau pǐpǐ i tiaturi oioi e ua riro mai o ˈna ei pǐpǐ. I to Baranaba râ tururaa ia Saulo, farii aˈera te mau aposetolo ia ˈna e faaea ˈtura o ˈna i pihai iho ia ratou tau taime. (Ohi. 9:26-28) Ua vai ara Saulo, aita râ o ˈna i haama i te faaite i te parau apî oaoa. (Roma 1:16) Ma te itoito rahi, ua poro o ˈna na Ierusalema te vahi i haamata ˈi o ˈna i te hamani ino i te mau pǐpǐ a Iesu. Ua riri roa te ati Iuda no Ierusalema i to ratou taaraa e ua riro mai o ˈna ei Kerisetiano, i teie nei, te imi ra ratou e haapohe ia ˈna. Te parau ra te aamu: “I to te mau taeae iteraa i te reira, aratai aˈera ratou ia [Saulo] i Kaisarea e faareva ˈtura ia ˈna i Tareso.” (Ohi. 9:30) Ua pee maitai Saulo i ta Iesu aratairaa maoti te mau taeae e ua faaitoito te reira ia Saulo e i te amuiraa.

19 A tapao na e ua faaoti Baranaba i te tauturu ia Saulo. Mea papu ua tauturu mau â teie faaotiraa ia raua ia riro mai ei hoa. Mai ia Baranaba, te tauturu ra anei outou i te feia tae apî mai i roto i te amuiraa, ma te poro na muri ia ratou e ma te tauturu ia ratou ia piri atu â ia Iehova? E ite outou i te haamaitairaa ia na reira outou. Mai te peu e taata poro apî outou e farii anei outou, mai ia Saulo, i te tauturu a vetahi ê? Ia ohipa amui outou e te feia poro aravihi, e maitai atu â outou i roto i te taviniraa, e rahi mai to outou oaoa e e faatupu outou i te hoê auhoaraa piri.

“Tiaturi aˈera e rave rahi” (Ohi. 9:31-43)

20, 21. Mea nafea te mau tavini i tahito ra e i teie mahana i te faaohiparaa i tera taime e itehia ˈi te hau?

20 I muri aˈe i to Saulo riroraa mai ei pǐpǐ e i to ˈna faarueraa ia Ierusalema, “vai aˈera te amuiraa e ati aˈe Iudea, Galilea e Samaria i roto i te hau.” (Ohi. 9:31) Eaha ïa ta te mau pǐpǐ i rave i tera taime? (Tim. 2, 4:2) Te parau ra te aamu, “itoito atura” ratou. Ua haapuai te mau aposetolo e te mau taeae i te faaroo o te mau pǐpǐ e ua tauturu i te amuiraa ‘ia faaite i te mǎtaˈu ia Iehova e ia tamahanahanahia ratou e te varua moˈa.’ Ei hiˈoraa, ua faaohipa Petero i tera taime no te faaitoito i te mau pǐpǐ o te oire i Luda i te aivi o Sarona. E rave rahi ïa taata e ora ra i tera vahi tei tiaturi “i te Fatu.” (Ohi. 9:32-35) Aita te mau pǐpǐ i vaiiho i te tahi ohipa e haafifi ia ratou, ua aupuru râ ratou te tahi i te tahi e ua poro i te parau apî oaoa. E ua itehia te “rahi noa maira te amuiraa.”

21 I te matahiti 1990, i roto e rave rahi fenua ua vai atoa te mau Ite no Iehova “i roto i te hau.” Ua faaea te mau faatereraa haavî i te patoi i te nunaa o Iehova e ua faaorehia te tahi o te mau opaniraa o te ohipa pororaa. Ua faaohipa na ahuru tausani Ite no Iehova i tera taime no te poro e e rave rahi o tei faaroo i te parau apî oaoa.

22. Mai te peu e hau i to outou vahi, te faaohipa ra anei outou i tera taime?

22 Mai te peu e hau i to outou vahi, te faaohipa ra anei outou i tera taime? Mai te peu tera iho â, e tamata Satani i te turai ia outou ia tapi i te taoˈa rahi eiaha râ ia tavini ia Iehova. (Mat. 13:22) Eiaha roa ˈtu outou e hema. A faaohipa maitai râ i tera taime ta outou e fanaˈo ra, no te poro e no te faaitoito i te amuiraa. A haamanaˈo e nehenehe to outou mau tupuraa e taui taue.

23, 24. (1) Eaha na tuhaa e piti ta tatou i haapii mai no nia ia Tabita? (2) Eaha ta tatou e faaoti i te rave?

23 E hiˈo atoa i tei tupu no Tabita pii-atoa-hia Doreka, o te ora ra i Iopa aita i atea noa ˈˈe i te oire no Luda. Ua faaohipa maitai teie tuahine taiva ore i to ˈna taime, “mea rahi roa ta ˈna ohipa maitatai e mea horoa roa oia i te ô aroha hamani maitai.” Tera râ, ua maˈihia o ˈna e pohe atura oia.c Ua oto roa te mau pǐpǐ i Iopa, te mau vahine ivi iho â ra o ta ˈna i tauturu atu. I to Petero taeraa ˈtu i te fare i reira te tino o Tabita i te vaiihoraahia, ua faatupu oia i te hoê semeio o ta te mau aposetolo a Iesu i ore i faatupu aˈenei. Ua pure e ua faatia mai Petero ia Tabita mai te pohe mai! A feruri na i te oaoa o te mau vahine ivi e o te mau pǐpǐ, a pii ai Petero ia ratou no te haere mai e hiˈo ia Tabita. Ua faaitoito mau â teie mau tupuraa ia ratou, no te tiai mai ra ia ratou! I muri iho i teie semeio “atutu atura taua parau ra na Iopa taatoa e tiaturi aˈera e rave rahi i te Fatu.”—Ohi. 9:36-42.

Te horoa ra te hoê tuahine i te hoê pupa tiare na te hoê tuahine paari.

Nafea outou e pee ai i te hiˈoraa o Tabita?

24 Nehenehe tatou e haapii mai e piti tuhaa faufaa no nia i te aamu o Tabita. (1) Nehenehe to tatou oraraa e taui taue. No reira mea faufaa ia faaite i te hoê roo maitai i mua i te Atua, i teie nei â! (Koh. 7:1) (2) Mea papu te tiaturiraa o te tia-faahou-raa. Ua ite Iehova i te mau ohipa maitatai ta Tabita i rave, e ua haamaitai Iehova ia ˈna. No tatou atoa, e haamanaˈo o ˈna i ta tatou i rave e e faatia mai o ˈna ia tatou ia pohe tatou na mua ˈˈe ia Aramagedo. (Heb. 6:10) No reira, noa ˈtu te faaruru ra tatou i teie “taime fifi” mau aore ra te fanaˈo ra tatou “i te hau,” e tamau anaˈe i te poro no te Mesia.—Tim. 2, 4:2.

SAULO TE PHARISEA

No Tareso te “taata apî o Saulo te iˈoa” te itehia i roto i te buka Ohipa, i te taime a pehihia ˈi Setephano i te ofai. E oire pu teie no te mataeinaa Roma o Kilikia, i te pae apatoa no Turekia i teie mahana. (Ohi. 7:58) E rave rahi ati Iuda e ora ra i reira. Ia au i ta Saulo i papai, “ua peritomehia [o ˈna] i te vaˈu o te mahana, no te nunaa Iseraela, no te opu o Beniamina, e Hebera fanauhia e na metua Hebera. No nia i te parau o te ture, e Pharisea.” No reira e ati Iuda faaturahia o ˈna!—Phil. 3:5.

Saulo te Pharisea.

Te faaea ra o Saulo i te hoê oire tapihoo ruperupe mau, te pu o te peu tumu Heleni. Ua paari o ˈna i Tareso, ua ite atoa o ˈna i te reo Heleni. E au ra e ua haere oia na mua roa i te haapiiraa ati Iuda. Ua haapii atoa Saulo, nafea ia hamani i te fare ie, hoê ohipa matauhia i ǒ ˈna. E peneiaˈe i to ˈna apîraa ua haapii oia i teie ohipa na muri i to ˈna metua tane.—Ohi. 18:2, 3.

Te faaite atoa ra te buka Ohipa e e taata Roma o Saulo. (Ohi. 22:25-28) Te auraa, ua riro atoa mai hoê o to ˈna mau tupuna ei taata Roma, aita râ i itehia mea nafea. I te mea papu ra, ua fanaˈo ratou i te hoê tiaraa teitei i roto i tera mataeinaa. Maoti to Saulo tupuraa, ua taa maitai ia ˈna i na peu tumu e toru: Te ati Iuda, te Heleni e te Roma.

Peneiaˈe i te 13raa o to ˈna matahiti, ua haere Saulo i Ierusalema no ta ˈna tau haapiiraa, i reira to ˈna haapiiraa na muri ia Gamaliela, e orometua faaturahia i roto i te tutuu Pharisea.—Ohi. 22:3.

Nehenehe e faaau i teie tau haapiiraa i te haapiiraa teitei no teie mahana. Ua niuhia te reira i te faahohonuraa e i te tamau-aau-raa o te mau Papai e te ture ati Iuda. Ia manuïa te hoê piahi a Gamaliela, e fanaˈo oia i te hoê tiaraa maitai. E au ra e e piahi aravihi o Saulo. Ua papai oia i muri aˈe: “I roto i te haapaoraa ati Iuda, to mua roa vau i te taata e rave rahi hoê â matahiti o to ˈu iho nunaa, e e itoito hau ê to ˈu no te mau peu tutuu a to ˈu mau tupuna.” (Gal. 1:14) Mea papu, e itoito hau ê to ˈna no te peu tutuu ati Iuda, i matauhia ˈi o ˈna ei taata hamani ino i te amuiraa Kerisetiano apî.

TABITA: “MEA RAHI ROA TA ˈNA OHIPA MAITATAI”

Tabita e horoa ra i te hoê ô na te hoê taata e hinaaro ra i te tauturu.

E mero Tabita no te amuiraa Kerisetiano no te oire i te uahu no Iopa. Mea here na te tahi mau pǐpǐ ia ˈna no te mea “mea rahi roa ta ˈna ohipa maitatai e mea horoa roa oia i te ô aroha hamani maitai.” (Ohi. 9:36) Mai e rave rahi ati Iuda e ora ra i te mau vahi te vai ra te ati Iuda e te nunaa ěê, e piti iˈoa to Tabita: Hoê e Hebera aore ra Aramea e te tahi e Heleni aore ra e Latino. O Doreka to ˈna iˈoa Heleni e o “Tabita” to ˈna iˈoa hurihia na roto i te reo Aramea, e na iˈoa e piti, o “Zabi” ïa te auraa.

E au ra e ua maˈihia o Tabita e pohe atura oia. Mai tei matauhia, ua tamâ to ˈna mau hoa i to ˈna tino no te hunaraa. Ua tuuhia to ˈna tino i te hoê piha i nia, peneiaˈe i roto i to ˈna iho fare. No te veavea rahi i te pae hitia o te râ no ropu, e titauhia ia faatupu i te hunaraa i tera iho â mahana i pohe ai taua taata ra aore ra i te mahana i muri iho. Ua faarooroo te mau Kerisetiano i Iopa e tei te oire no Luda o Petero. E taime to Petero no te haere mai i Iopa hou Tabita a hunahia ˈi, 18 kilometera te atea, te auraa e titauhia maha hora na avae na Luda no te haere i Iopa. Tono atura te amuiraa e piti tane no te ani ia Petero ia haere oioi mai. (Ohi. 9:37, 38) Te parau ra te hoê aivanaa: “E peu matauhia i te tono e piti vea. Ma te na reira, e nehenehe te tahi vea e haapapu i ta te tahi atu vea e parau.”

Eaha tei tupu i to Petero tapaeraa ˈtu? Te faataa ra te aamu: “Aratai aˈera raua ia ˈna i roto i te piha i nia, tia noa ihora te mau vahine ivi atoa na pihai iho ia ˈna, a taˈi noa ˈi e a faaite mai ai i te ahu atoa ta Doreka i nira na.” (Ohi. 9:39) Te tumu i here ai te tahi mau mero o te amuiraa ia Doreka, mea au roa na ˈna e nira i te mau ahu no ratou. Aita râ e haapapuraa e na ˈna i hoo mai i te mau peru ahu atoa aore ra ua horoa noa o ˈna i te rima tauturu. Te mea papu ra, mea herehia o ˈna no to ˈna hamani maitai e no ta ˈna mau “ô aroha hamani maitai.”

Ua faaite Petero i te aumihi no ta ˈna i ite i roto i te piha i nia. Te parau ra te aivanaa Richard Lenski: “I te fare o Iaeiro, ua tihepuhia te mau vahine e te feia faataˈi vivo no te auê, e ere roa ˈtu tera tei tupu i te piha i nia.” (Mat. 9:23) Ua oto mau â teie mau taata i te piha i nia. I te mea e aita te Bibilia i faahiti noa ˈˈe e tane ta ˈna, e rave rahi o te manaˈo ra e vahine faaea taa noa o Tabita.

I to Iesu tonoraa i ta ˈna mau aposetolo no te poro, ua horoa atoa o ˈna i te mana ia ratou no te “faatia i te feia pohe.” (Mat. 10:8) Ua ite Petero i to Iesu faatupuraa i tera mau semeio, oia atoa te faatiaraahia mai te tamahine a Iaeiro. Tera râ, aita e haapapuraa e ua faatupu aˈena te hoê aposetolo i te hoê tia-faahou-raa. (Mar. 5:21-24, 35-43) I teie nei râ, ua faahaere Petero i teie mau taata i rapae i te piha, ua pure oia e i muri iho araara ihora te mata o Tabita e tia ˈtura oia. A feruri na i te oaoa rahi o te mau Kerisetiano no Iopa i to ratou iteraa e ua faatia faahou mai Petero i to ratou tuahine here o Tabita!—Ohi. 9:40-42.

a A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Saulo te Pharisea.”

b I roto e rave rahi tupuraa, tei te mau aposetolo anaˈe te mana e horoa i te ô o te varua moˈa i te tahi atu. I roto râ i teie tupuraa, e au ra e, ua horoa Iesu i teie mana na Anania. I muri iho i to Saulo riroraa mai ei Kerisetiano, aita o ˈna i farerei oioi i na 12 aposetolo. Nehenehe râ e parau, ua poro noa o ˈna i tera area tau. Ua vai ara ïa Iesu ia fanaˈo Saulo i teie mana no te rave i ta ˈna ohipa pororaa.

c A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Tabita: ‘Mea rahi roa ta ˈna ohipa maitatai.’”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono