VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • rs api 86-91
  • Faaipoiporaa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Faaipoiporaa
  • Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Papai tei tuea
  • Te haamataraa e te fa o te faaipoiporaa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2016
  • Ia manuïa te faaipoiporaa Kerisetiano
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2016
  • Na taviri e piti ia vai tamau te faaipoiporaa
    Te ravea e itehia ˈi te oaoa i te utuafare
Haaferuriraa i nia i te mau Papai
rs api 86-91

Faaipoiporaa

Auraa: Te tahoêraa te hoê tane i te hoê vahine o te hinaaro nei e ora amui ia au i te mau faaueraa tumu i faahitihia i roto i te mau Papai Moˈa. E faanahoraa a te Atua te faaipoiporaa. E faatia oia i nau hoa faaipoipo ia faatupu i te mau taairaa piri roa e i te hoê manaˈo hau niuhia i nia i to raua here e i te euhe ta raua iho i rave. I to Iehova haamauraa i te faaipoiporaa, aita noa oia i hinaaro e horoa na te tane i te hoê hoa o te riro ei apiti no ˈna, ia nehenehe atoa râ e fanau i te tahi atu mau taata i roto i te hoê utuafare. I te mau vahi atoa e nehenehe ai, e tia ia haamanahia i mua i te ture te mau faaipoiporaa te fariihia e te amuiraa Kerisetiano.

Mea faufaa mau anei ia faaipoipo i mua i te ture?

Tito 3:1: “E faaite atu ia ratou, e e auraro maite i te hui arii e te feia mana, e faaroo i te feia haava ra, e faatia i te mau ohipa maitatai atoa ra.” (Ia pee te hoê tane e te hoê vahine i teie mau titauraa, eita ïa raua e faaino i to raua iˈoa taitahi. Ia fanau noa ˈtu raua i te mau tamarii, eita ïa raua e faahaama ia ratou no te mea e aita to ratou mau metua i faaipoipohia. Hau atu â, ia moe noa ˈtu te hoê hoa faaipoipo, e paruru te haamanaraahia te faaipoiporaa i mua i te ture i te mau faufaa a te mau melo utuafare.)

Heb. 13:4: “Ia haamaitaihia te faaipoipo i te taata atoa ra, e te viivii ore hoi te roi; e haava hoi te Atua i te poreneia e te faaturi ra.” (Ia riro te hoê faaipoiporaa ei mea “ia haamaitaihia,” e tia ia haamanahia te reira i mua i te ture. No te faataa eaha te “poreneia” e te “faaturi,” e tia ia haapaohia te Tito 3:1, faahitihia i nia ˈtu.)

Pet. 1, 2:12-15: “Ia maitai ta outou parau i rotopu i te mau Etene: ta ratou hoi i faaino mai ia outou, mai te mea e feia rave parau ino, ia hiˈo râ ratou i ta outou parau maitai, ia haamaitai ratou i te Atua i te mahana e roohia mai ai ra. E auraro outou i te toroa o te taata atoa i te Fatu nei; i te arii ra ei nia roa iho ïa; e te mau tavana ra, ei feia tonohia e ana ei tahoo atu i te feia i rave i te ino ra, e ei haamaitai i te feia i rave i te maitai ra. O to te Atua ïa hinaaro, ia opani outou i te vaha o te ite ore o te taata maamaa ra i ta outou parau maitai.”

Ua faaîhia anei vetahi mau “titauraa e au i te ture” i to Adamu raua o Eva haamataraa i te ora amui?

Gen. 2:22-24: “E taua aoao o Adamu ta te Atua ra ta Iehova i rave ra, hamani ihora oia ei vahine; e ua aratai maira oia ia ˈna ia Adamu ra. Ua na ô ihora Adamu, i teie nei, e ivi teie no to ˈu nei ivi, e iˈo hoi no to ˈu nei iˈo: e parauhia oia e, e vahine, no te mea, no roto oia i te taata i te noaaraa mai. No reira e faarue ai te taata i tana metua tane e tana metua vahine, a ati atu ai i ta ˈna vahine, e e riro hoi raua ei hoê.” (A tapao na e na Iehova iho, te Arii o te ao atoa nei, i tahoê ia Adamu raua o Eva. Aita raua i faaoti noa e ora amui ma te tâuˈa ore i te mana ture. A tapao atoa e ua haapapu te Atua i te huru tamau o to raua tahoêraa.)

Gen. 1:28: “Ua haamaitai ihora te Atua ia raua [Adamu e o Eva], na ô maira te Atua, Ia fanau orua, e ia rahi roa, e faaî i te fenua nei, e e haavi iho; e ia mana orua i nia iho i te iˈa o te tai, e i nia iho i te mau manu o te reva, e i nia iho i te mau mea atoa e nee haere i nia iho i te fenua nei.” (Mai ta tatou e ite ra i ǒ nei, ua haamaitaihia te tahoêraa o te tane e te vahine matamua e te Mana ture teitei roa ˈˈe; ua faatiahia o Adamu raua o Eva ia taati i te pae tino e ua tuuhia ia raua te hoê hopoia o te horoa i te hoê auraa i to raua oraraa.)

E nehenehe anei te hoê taata e faaipoipo e rave rahi vahine mai te peu e e faatiahia te reira e te ture o te fenua?

Tim. 1, 3:2, 12: “Ei taata hapa ore râ te episekopo e tia ˈi, ei taata vahine hoê . . . Ei taata vahine hoê anaˈe te mau diakono.” (Taa ê noa ˈtu i ta ratou mau hopoia, ua riro atoa teie mau taata ei mau hiˈoraa tei tia i te tahi atu mau melo o te amuiraa Kerisetiano ia pee atu.)

Kor. 1, 7:2: “Maori râ ei faaore i te taiata, ei vahine mau ta te tane, e ei tane mau hoi ta te vahine.” (Aita teie irava e farii ra i te hoê tane aore ra i te hoê vahine ia faaea e rave rahi hoa.)

No te aha te Atua i faatia ˈi ia Aberahama, ia Iakoba e ia Solomona ia faaea hau atu i te hoê vahine?

Aita Iehova i haamau i te peu e faaipoipo e rave rahi vahine. Ua horoa o ˈna hoê noa hoa na Adamu. I muri aˈe, ua faaipoipo te hoê huaai a Kaina, o Lameha, e piti vahine. (Gen. 4:19) I te roaraa o te tau, ua pee vetahi mau taata ia ˈna ma te rave i te tahi mau tîtî ei vahine faaea na ratou. Ua faatia te Atua i teie peu, e i raro aˈe i te ture a Mose ua rave roa oia i te mau faanahoraa ia hamani-maitai-hia teie mau vahine. Ua faatia oia i te peu e faaipoipo e rave rahi vahine e tae roa ˈtu i te haamauraahia te amuiraa Kerisetiano; i taua taime ra, ua faaue oia i ta ˈna mau tavini e ia faaau faahou ratou i nia i te hiˈoraa ta ˈna iho i haamau i te ô i Edene ra.

Ei hiˈoraa, ua rave o Aberahama ia Sari (Sara) ei vahine na ˈna. I te 75raa o to ˈna matahiti e i te mea e ua manaˈo o ˈna e eita roa ˈtu oia e fanau i te tamarii, ua ani o ˈna i ta ˈna tane ia horoa na ˈna i te hoê tamaiti tiamâ ma te taati atu e ta ˈna tavini vahine. Ua farii o Aberahama i ta ˈna aniraa, o tei faatupu râ i te mau fifi rahi i roto i to ˈna utuafare. (Gen. 16:1-4) I muri aˈe, na roto i te hoê semeio, ua faatia o Iehova ia hapû o Sara, ei faatupuraa i ta ˈna parau tǎpǔ ia Aberahama no nia i te hoê “huero.” (Gen. 18:9-14, MN) I muri noa ˈˈe i te poheraa o Sara to Aberahama raveraa i te tahi atu vahine.—Gen. 23:2; 25:1.

Ua faaipoipo o Iakoba e rave rahi vahine no te haavare a to ˈna metua hoovai tane. Aita o ˈna i opua noa ˈˈe i te reira i to ˈna tapaeraa ˈtu i Padana-arama no te imi i te hoê vahine. Te faaite maitai ra te faatiaraa Bibilia i te feiiraa ati mau i rotopu i ta ˈna mau vahine.—Gen. 29:18–30:24.

Ua ite te rahiraa e ua rave o Solomona e rave rahi mau vahine faaipoipo e mau vahine faaea. Aita râ vetahi i ite e ua ofati o ˈna i te hoê ture papu maitai i to Iehova faaueraa i te arii e “eiaha e faarahi i te vahine na ˈna, ia ore ia taiva tana aau.” (Deut. 17:17) A tapao atoa na e no te mea ua mana ta ˈna mau vahine ěê i nia ia ˈna ua fariu atu o Solomona i te haamoriraa i te mau atua haavare. Ua “rave aˈera [oia] i te ino i te aro o Iehova . . . Riri aˈera Iehova ia Solomona.”—Arii 1, 11:1-9.

Mai te peu e eita iho â te mau hoa faaipoipo e afaro, e nehenehe anei raua e faataa ê?

Kor. 1, 7:10-16: “E te feia i faaipoipohia ra, teie ta ˈu parau, e ere râ ta ˈu, na te Fatu râ, Eiaha te vahine e faataa ê i tana tane. Ia faataa ê râ oia ra, e parahi noa oia eiaha e faaipoipo, e e faite hoi oia i tana tane; e eiaha te tane e tuu ê atu i tana vahine. Area te tahi pae ra, o vau teie e parau nei, e ere i te Fatu [tera râ, mai ta te irava 40 e faaite ra, ua arataihia o Paulo e te varua moˈa]: e vahine faaroo ore ta te hoê taeae ra, e i tia i taua vahine ra ia parahi â ia ˈna ra, eiaha oia e tuu ê atu ia ˈna. E e tane faaroo ore ta te hoê vahine ra, e i tia i taua tane ra ia parahi â ia ˈna ra, eiaha oia e tuu ê atu ia ˈna. Ua moˈa hoi taua tane faaroo ore i te vahine ra, e ua moˈa te vahine faaroo ore i te tane; ahiri aita ra, ua noa ta outou tamarii, i teie nei râ, ua moˈa ïa, Ia haere ê râ tei ore i faaroo ra, haere noa ˈtu ïa, e ore te taeae e te tuahine e fifi i te reira. Ua haapaohia râ tatou e te Atua, ei hau ta tatou. Eaha hoi oe i ite ai, e tera ra vahine, e eita to tane e ora ia oe? e eaha hoi oe i ite ai, e tera tane, e eita to vahine e ora ia oe?” (Eaha te turai i te taata faaroo ia faaruru i te mau fifi e ia tutava ma te aau rotahi i te tapea i to ˈna faaipoiporaa? To ˈna ïa faaturaraa i te faaipoiporaa ei faanahoraa a te Atua e te tiaturiraa e e nehenehe oia i te roaraa o te tau e tauturu i to ˈna hoa aita to roto i te parau mau ia riro ei tavini a te Atua mau ra.)

Ia au i te Bibilia, e nehenehe anei e faataa no te faaipoipo faahou i te tahi atu taata?

Mal. 2:15, 16: “E haapao i to outou varua, e eiaha te hoê e haavare noa ˈtu i te vahine a tana apîraa ra. Te riri nei hoi au i te taata i faataa ê i tana vahine, te parau maira Iehova, te Atua o Iseraela.”

Mat. 19:8, 9: “Ua na ô atura [Iesu] ia ratou, No te mǎrû ore o to outou aau i tuu noa mai ai Mose ia outou i te haapae i ta outou mau vahine, aore râ i na reirahia i te matamua ra, e teie nei, e parau atu vau ia outou, O te haapae noa i ta ˈna vahine, e ere i to te [“poreneia,” MN] [te mau taatiraa i te pae tino i rapaeau i te faaipoiporaa], a faaipoipo ai i te tahi, ua faaturi ïa.” (E nehenehe ïa te hoa faaipoipo hapa ore, mai te peu e e hinaaro o ˈna, e faataa i te taata o tei rave i te ohipa “poreneia.”)

Roma 7:2, 3: “Te vahine tara tane ra, te ora ra te tane, e ati atu oia i tana ra tane, o ta te ture ïa; ia pohe râ te tane, ua matara ïa oia i te ture i tana ra tane. I riro ê oia i te hoê taata ê te ora ra te tane, e parauhia ïa oia i te faaturi; ia pohe râ te tane ra, ua matara oia i taua ture ra; e ere ïa oia i te faaturi, ia faaipoipo i te hoê taata ê ra.”

Kor. 1, 6:9-11; MN: “Eiaha e vare; e ore hoi te [poreneia], e te haamori idolo, e te faaturi, e te mahu, e te paia . . . e ore anaˈe ïa e parahi i te basileia o te Atua. Mai te reira hoi te hoê pae o outou na, ua horoihia râ outou, ua faataahia râ outou, ua tiahia râ outou i te iˈoa o te Fatu ra o Iesu, e te [v]arua o to tatou Atua.” (Te haapapu ra teie mau parau i te faufaa rahi o te tumu parau. Eita te feia faaturi tatarahapa ore e fanaˈo i te Basileia o te Atua. Eaha râ no te feia o tei faaturi i mutaa ihora e o tei faaipoipo faahou paha ma te opanihia e te Bibilia? E nehenehe ta ratou mau hara e faaorehia e te Atua e e riro ei feia viivii ore i mua i to ˈna aro mai te peu noa e e tatarahapa mau ratou i ta ratou hara e e faaohipa ratou i te faaroo i te faufaa taraehara o te tusia a Iesu.)

I tahito ra, no te aha te Atua i faatia ˈi i te faaipoiporaa i rotopu i te taeae e te tuahine?

Te faaite mau ra te faatiaraa Bibilia e ua faaipoipo o Kaina i te hoê o to ˈna mau tuahine (Gen. 4:17; 5:4), aore ra i te hoê tamahine fetii paha, e ua faaipoipo o Aberama i to ˈna tuahine hoê â metua tane. (Gen. 20:12) I muri aˈe râ, i roto i te ture i horoahia na roto i te arai o Mose, ua opani-etaeta-hia taua mau huru faaipoiporaa ra. (Lev. 18:9, 11) I teie nei mahana, ua opanihia te reira i rotopu i te mau Kerisetiano. E nehenehe te taata o te faaipoipo i te hoê fetii piri roa e horoa i ta ˈna mau tamarii te tahi mau maˈi no ǒ mai i te tupuna ra.

No te aha e ere i te mea tano ore te faaipoiporaa i rotopu i te taeae e te tuahine i te omuaraa o te aamu taata nei? Ua poiete te Atua ia Adamu raua o Eva ma te tia roa, e ua opua oia e ia fa mai te huitaata atoa na roto ia raua. (Gen. 1:28; 3:20) Ua tupu mau iho â te tahi mau faaipoiporaa i rotopu i te fetii piri, i te mau ui matamua iho â râ. E i muri noa ˈˈe i te ôraa mai te hara e mea iti te mau tamarii te nehenehe e roohia i te maˈi ino mau i te mau ui matamua, no te mea tei pihai iho noa te huitaata i te huru tia roa ta Adamu raua o Eva i fanaˈo. Te haapapuhia ra te reira e te oraraa maoro o te mau taata o tera tau. (Hiˈo Genese 5:3-8; 25:7.) Teie nei râ, fatata e 2 500 matahiti i muri aˈe i to Adamu hararaa, ua opani te Atua i te mau faaipoiporaa fetii no te paruru i te mau ui no muri iho. Ua faateitei te reira i te morare o te taatiraa i te pae tino o ta ˈna mau tavini i ta te mau nunaa tapiri, no te mea i taua tau ra, ua rave ratou i te mau huru peu faufau atoa.—Hiˈo Levitiko 18:2-18.

Eaha te nehenehe e tauturu mai no te haamaitai i te hoê faaipoiporaa?

(1) Te haapii-amui-tamau-raa i te Parau a te Atua e te pureraa i te Atua no te tauturu i te faatitiaifaro i te mau fifi.—Tim. 2, 3:16, 17; Mas. 3:5, 6; Phil. 4:6, 7.

(2) Te faaturaraa i te faaueraa tumu no nia i te tiaraa upoo. I roto i taua tuhaa ra, e hopoia teimaha mau ta te tane. (Kor. 1, 11:3; Eph. 5:25-33; Kol. 3:19) E tia atoa i te vahine ia tutava ma te aau rotahi.—Eph. 5:22-24, 33; Kol. 3:18; Pet. 1, 3:1-6.

(3) A haapao noa i to ˈna hoa i te pae taatiraa. (Mas. 5:15-21; Heb. 13:4) Te haapeapearaa ma te here i te mau hinaaro o to ˈna hoa, o te paruru ia ˈna i te tamataraa ia rave i te tahi hape.—Kor. 1, 7:2-5.

(4) Te tauaparauraa ma te maitai e te tura; te aperaa i te riri e i te taora i te mau parau mauiui mau.—Eph. 4:31, 32; Mas. 15:1; 20:3; 21:9; 31:26, 28.

(5) Te haapao-maitai-raa ma te itoito i te mau hiaai o te utuafare i te pae o te nohoraa e te ahu; te faaineineraa i te maa maitai.—Tito 2:4, 5; Mas. 31:10-31.

(6) Te faaohiparaa ma te haehaa i te mau aˈoraa o te Bibilia noa ˈtu e te manaˈo nei oe e aita te tahi atu e rave ra i te tia ia ˈna ia rave.—Roma 14:12; Pet. 1, 3:1, 2.

(7) Te tutavaraa oia iho i te faatupu i te mau huru maitatai i te pae varua.—Pet. 1, 3:3-6; Kol. 3:12-14; Gal. 5:22, 23.

(8) Mai te peu e e tamarii ta raua, a here atu, a horoa i te haapiiraa e te aˈoraa titauhia no ratou.—Tito 2:4; Eph. 6:4; Mas. 13:24; 29:15.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono