Te SIDA—Te tamau noa nei i te pee
UA PAARI o Karen i te mau Hau Amui no Marite tooa o te râ.a Ei Ite no Iehova, ua pee oia i te mau ture morare teitei i te roaraa o to ˈna apîraa ra. I te matahiti 1984, i te 23raa o to ˈna matahiti, ua faaipoipo oia ia Bill, o tei riro ei Ite e piti noa matahiti na mua ˈˈe. Ua haamaitaihia raua i na tamarii e piti, te hoê tamaroa e te hoê tamahine.
Tae roa i te matahiti 1991, ua puai roa ˈtu â to raua here e te mauruuru ra e te oaoa ra raua. I te pae hopea o taua matahiti ra, ua tupu te hoê puupuu uouo i nia i te arero o Bill e ua vai noa. Ua haere oia e hiˈo i te hoê taote.
I muri rii aˈe, tei rapaeau o Karen e te mau tamarii e paraˈu ra i te pehu. Ua parahi ihora Bill i nia i te taahiraa avae o te taupee e ua pii atura ia Karen e parahi i pihai iho ia ˈna. Ua tauahi ihora oia i ta ˈna vahine e ua parau atura oia ma te mata î i te roimata e te here ra oia ia ˈna e te hinaaro ra oia e ora e a muri noa ˈtu e oia. No te aha ïa teie mau roimata? Te manaˈo ra te taote e ua roohia o Bill i te tirotiro o te faatupu i te SIDA.
Ua hiˈopoahia te utuafare. Ua haapapuhia e ua roohia o Bill raua Karen i taua maˈi ra. Ua peehia o Bill hou oia a riro mai ai ei Ite no Iehova; e i muri iho, ua haapee oia i te maˈi i nia ia Karen. Aita te mau tamarii i roohia. E toru noa matahiti, ua pohe aˈera o Bill. Te parau nei Karen e: “Aita vau i ite nafea ia faataa eaha te auraa te hiˈoraa i te taata i oraora maitai na hoi, ta oe e here e ta oe i hinaaro ia ora orua e a muri noa ˈtu, e te paruparu noa ˈtura e te pararai-roa-hia ˈtura. E rave rahi mau po to ˈu taˈi-noa-raa. Ua faarue oia e toru noa avaˈe hou te 10raa o to mâua matahiti faaipoiporaa. E metua tane e e tane maitai mau oia.”
Noa ˈtu e ua parau te taote ia Karen e fatata roa oia i te apee i ta ˈna tane i roto i te pohe, te ora noa râ oia. Ua tapae te maˈi i te mau tupuraa matamua o te SIDA.
Ua riro o Karen ei hoê noa o na fatata e 30 mirioni taata e ora nei ma te tirotiro o te SIDA, te hoê numera rahi aˈe i te taatoaraa o te mau huiraatira no Auteralia, Irelane e Paraguay. Te manaˈohia nei e e 21 mirioni o teie feia maˈi, tei Afirika ïa. Ia au i te mau numera a te mau Hau amui no Marite, ia haamata te senekele i mua nei, e nehenehe taua numera ra e maraa rahi i nia i te 40 mirioni taata. Te parau nei te hoê parau faataa a te mau Nunaa Amui e te faatitiaua nei teie maˈi i te mau maˈi pee rahi roa ˈˈe o te aamu. I rotopu i te mau taata e rave ra i te mau taatiraa pae tino no te ao atoa nei, mai te 15 e tae atu i te 49 matahiti, 1 i nia i te 100 tei roo-aˈena-hia i te tirotiro o te SIDA. I roto ia ratou, hoê noa i nia i te ahuru o te ite nei e ua peehia ratou. I te tahi mau vahi no Afirika, e 25 % o te mau taata paari tei peehia.
Mai te haamataraa mai â o te maˈi pee i te matahiti 1981, te manaˈohia ra e 11,7 mirioni taata tei pohe roa i te SIDA. Te manaˈohia nei e i te matahiti 1997 noa ra, fatata e 2,3 mirioni taata tei pohe. Teie râ, te vai ra te mau tumu apî no te tiaturi i te aroraa i te SIDA. I roto i te mau matahiti i mairi aˈenei, ua topa te numera o te feia i roo-apî-hia i te SIDA i roto i te mau fenua ona faufaa. Hau atu â, maoti te mau raau maitai e horoahia ra, te fanaˈo nei te feia i peehia i te tiaturiraa o te oraoraraa maitai aˈe e te oraraa roa ˈˈe.
Nafea outou e nehenehe ai e paruru ia outou iho i te SIDA? Eaha te mau haereraa i mua hopea i te pae o te rapaauraa e te pae o te mau patia arairaa maˈi? E tinai-roa-hia anei te maˈi? E pahonohia teie mau uiraa i roto i te mau tumu parau i muri nei.
[Nota i raro i te api]
a Ua tauihia te mau iˈoa.