Ua haapata ta ˈu mau manu meli i te mau fanauˈa moa!
E FAAEA vau i nia i te hoê vahi faaapuraa nainai i te pae apatoerau no Tuete. Aita i maoro aˈe nei, i to ta ˈu nau moa ufa e piti haamataraa i te faataoto i te mau huero, ua hiˈopoa na vau i to raua mau huru tupuraa. E piti mahana i muri aˈe to te fanauˈa moa matamua haapataraa, ua haere mai vetahi o ratou i rapaeau no te ori haere e ua haere atura i te tahi atu moa ufa ra. Ma te manaˈoraa e na ˈna teie mau fanauˈa moa, ua tia oioi atura i nia, faarue atura i to ˈna mau huero, e ua haamata ˈtura i te haaputuputu ia ratou i raro aˈe ia ˈna. Aita te mau fanauˈa moa i tâuˈa noa ˈˈe i te moa ufa e haapao ra ia ratou.
Ua tamata vau i te haru i te moa ufa no te faahoˈi i te mau fanauˈa moa “eiâhia” e ia hoˈi faahou o ˈna i nia i to ˈna iho mau huero, aita râ hoi ta ˈu mau tutavaraa i manuïa. Ua fatata roa hoi au e taue i te mau huero moa faaruehia i roto i te farii pehu i to ˈu faaearaa e feruriraa e, ‘Peneiaˈe te ora noa ra paha ratou!’ I muri iho, ua puta mai nei te hoê manaˈo.
Te tapea maite nei te hoê pǔpǔ rahi o te manu meli i te hoê anuvera tamau tau 34 teteri i roto i to ratou afata. No reira ua rave atura vau i te mau huero e ua apapa ˈtura vau i nia i te hoê vairaa vavai i nia i te piha ofaaraa i roto i te hoê o ta ˈu mau afata manu meli. I muri iho, ua tuu ihora vau e piti auˈa pape i pihai iho ia ratou ia vai haumi noa te “ofaaraa.” Ua huri vau i te mau huero pauroa te mahana, ma te pee i te faataotoraa a te moa ufa.
Tau mahana i muri aˈe, ua faaroo vau i te mau taˈi taa ê mai roto mai e rave rahi mau huero. Aita i maoro i muri iho, ua haere mai te hoê fanauˈa moa apî i rapaeau i to ˈna apu! Ua oioi atura vau i te rave mai e ua tuu atura vau ia ˈna i raro aˈe i te moa ufa o tei faarue na i to ˈna mau huero. Ma te oaoa, ua farii oia ia ˈna. Ua fatata roa 12 fanauˈa moa to ˈna, mauruuru i to te mau manu meli haapaoraa.—Na te hoê taata taio.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 31]
Te mau hohoˈa atoa: Foto, Roland Berggren, Västerbottens-Kuriren, Sverige