E haava anei outou na nia i te huru rapaeau?
E HAAVA anei outou i te hoê buka na nia i to ˈna api matamua? E nehenehe outou e vare. No te ape i te reira, e hiˈopoa na mua outou i tei papaihia i roto. Te faahohoˈahia ra te reira na roto i tei tupu i nia i te hoê taata tuiroo no roto i te hoê aai no te peu tumu no Turekia, o Nasreddin Hoja. (Te auraa o te parau Turekia ra hoja, e “orometua haapii” ïa.) E taata “maramarama [oia] e te vare haere noa atoa, te paari e te maamaa atoa . . . E taata itoito oia i te pae faaroo, te vai ra râ to ˈna mau paruparu e au i te taata.” E “roo-noa-hia [oia] i te mau fifi o te oraraa nei ma te ore e pohe roa ˈtu.”—Aai o te Hoja (Beretane), na John Noonan, Aramco World, Setepa-Atopa 1997.
Te faatia ra te hoê aamu i te hoê tere ta ˈna i rave no te haere e hiˈo i te hoê taata mana toroa Ottoman e no te tamaa ia ˈna ra. “Ma te vai etaeta noa, ua pou mai [o Nasreddin] i raro e ua patoto i te opani rahi no mua. Ia iritihia te opani ra, ite atura o ˈna e ua haamata aˈena te tamaaraa. Hou râ oia a faaite ai o vai oia, ua parau taue maira te taata i titau manihini ia ˈna e eita te feia taparu e fariihia a hiˈo noa ˈi i to ˈna ahu ratereraa reporepo.”
Haere atura o Nasreddin i pihai iho i ta ˈna pute aoao, e “taui atura i ta ˈna ahu maitai roa ˈˈe: te hoê ahu tirita faahiahia roa i faaunaunahia e te huruhuru animala, e te hoê taamu upoo tirita rarahi. Ma te ahuhia mai teie, hoˈi faahou atura oia i te opani mua e patoto faahou ihora.
“I teie haereraa, ua farii mahanahana maira te taata i titau manihini ia ˈna . . . Ua tuu maira te mau tavini i te mau mereti maa faahiahia i mua ia ˈna. Ua manii atura o Nasreddin Hoja i te hoê auˈa tihopu i roto i te hoê pute o to ˈna ahu. I te maereraa o te tahi atu mau manihini, ua oomo oia i te mau tâpû inaˈi roti i roto i te mau opiraa o to ˈna taamu upoo. I muri iho, i mua i te taata i titau manihini ia ˈna, tei peapea roa, ua tuu oia i te huruhuru o te muaraa o to ˈna ahu i roto i te mereti pilaf, ma te parau mǎrû noa ‘A amu, huruhuru, a amu!’
“‘Eaha te auraa o teie ohipa?’ ta te taata ïa i titau manihini ia ˈna i ani.
“‘E ta ˈu hoa here e,’ ta te Hoja ïa i pahono, ‘te faatamaa nei au i to ˈu mau ahu. Ia au i ta oe i rave i nia ia ˈu afa hora aˈenei, mea papu maitai e o ratou, eiaha vau, te farii-maitai-hia ra e oe!’”
Auê tatou i te pinepine i te haava ma te ino aore ra ma te maitai na nia noa i te huru rapaeau! I to te peropheta Samuela manaˈoraa e o Eliaba te tuaana o Davida ta Iehova paha i maiti ei arii no Iseraela no a muri aˈe, ua parau atu Iehova ia ˈna e: “Eiaha e hiˈo i to ˈna mata, e to ˈna huru [“rapaeau e to ˈna,” MN] teitei, no te mea, aore oia i tiahia e au; e ore hoi ta Iehova hiˈoraa e au i ta te taata; e hiˈo hoi te taata i te huru i rapae au aˈe, area o Iehova, e hiˈo ïa i te aau.” (Samuela 1, 16:7) Oia mau, e haava Iehova na nia i te huru o te mafatu, eiaha na nia i te huru rapaeau. E o outou?
[Hohoˈa i te api 31]
Ua faaara Iehova ia Samuela eiaha ia vare i te huru rapaeau