Te maˈi pee ereere, e ere ïa i te hopea
I TE avaˈe Atopa 1347, ua tapiri maira te mau pahi tapihoo na Hitia o te râ mai, i te uahu no Messina, i Sicile. Ua roohia te feia hôe i te maˈi e te pohe atura ratou. Ua î roa to ratou tino i te mau puupuu ereere, mai te huero moa te rahi, e ua tahe noa mai te toto e te pirau. Ua mauiui rahi te mau ihitai e ua pohe ratou tau mahana i muri aˈe i te faraa mai te mau tapao matamua o te maˈi.
Ua oioi noa ˈtura te mau iore no nia mai i te pahi, i te amui atu i te mau iore no taua vahi ra. Ua taitai hoi te mau iore i te mau manumanu tei viiviihia i te bateria o te hoê maˈi pohe no te taata. Mea na reira te parareraa te maˈi purara tei piihia te Maˈi pee Ereere, te maˈi pee ino roa ˈˈe o te aamu no Europa e tae roa mai i taua tau ra.
E piti huru to teie maˈi pee. Te huru matamua, tei pee na roto i te hohoniraa a te hoê manumanu viivii, ua parare atu ïa na roto i te toto e ua faatupu i te mau oru e te tapahi i roto i te tino. Te tahi atu huru, tei pee na roto i te hota aore ra te maitihe, ua haaviivii ïa i te mau mahaha. Na roto i teie na huru toopiti, ua parare oioi atura te maˈi ma te haapohe rahi. I roto noa e toru matahiti, ua haapohe oia hoê taata i nia i te maha o te huiraatira no Europa; peneiaˈe e 25 mirioni taata tei pohe.
Aita hoê taata i ite i taua taime ra e mea nafea te maˈi i te peeraa i nia i te tahi atu taata. Ua tiaturi na hoi vetahi e, ua taero te mataˈi, peneiaˈe na roto i te hoê aueueraa fenua aore ra te tahi tioiraa o te reni o te mau palaneta. Ua manaˈo vetahi e e peehia te taata i te maˈi, na roto i te hiˈo-noa-raa ˈtu i te tahi taata maˈi. Noa ˈtu e ua rau te huru o te mau manaˈo, ua papu-maitai-hia e e maˈi pee roa te reira. Ua faaite te hoê taote Farani e, e au ra e “e nehenehe [ta te hoê anaˈe taata maˈi] e haaviivii i te ao atoa nei.”
Aita te taata i ite e nafea ia arai aore ra ia rapaau i taua maˈi ra. E rave rahi tei manaˈonaˈo i te mau parau tohu a te Bibilia, mai tei papaihia i roto i te Luka 21:11, o tei tohu i te mau maˈi pee i te tau hopea. Noa ˈtu e ua pûpû-rahi-hia te moni i te mau fare pure, aita te maˈi i faaea. Ua papai te hoê Italia no taua tau ra e: “Aita te mau ǒe i pate-faahou-hia e aita te taata i taˈi faahou i te feia i faarue mai, no te mea ua ite te taata atoa e e pohe iho â oia . . . e ua parau e ua tiaturi te taata e, ‘Teie te hopea o teie nei ao.’”
E ere râ hoi i te hopea. I te hoperaa te senekele 14, ua faaea ˈtura taua maˈi nei. E ua vai noa mai teie nei ao.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]
Archive Photos