Ua uiui aˈena anei outou?
EAHA mau na ta te Bibilia e parau ra no nia ia Maria, te metua vahine o Iesu? Te tiaturi papu nei te rahiraa feia faaroo i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano i te haapiiraa e, te Metua o te Atua ïa, te Tamaiti a te Atua ïa, e te Varua Moˈa o te Atua ïa, e ere râ e toru atua, e toru râ i roto hoê noa. Aore ra, te Toru Tahi. No te mau haapaoraa rarahi a te amuiraa faaroo kerisetiano (Katolika, Ekalesia no Beretane, e Orthodoxe), i te tanoraa mau, ua aratai teie haapiiraa e ia tiaturi e o Maria, te metua vahine hoi o Iesu, te “Metua vahine o te Atua.” Te reira mau anei râ? Eaha te manaˈo o Iesu no nia i to ˈna metua vahine? Eaha te manaˈo o te mau pǐpǐ no nia ia ˈna? E hiˈo anaˈe na e eaha te pahonoraa a te Bibilia:
1. Eaha te taime matamua i faahitihia ˈi Maria i roto i te Bibilia?—Mataio 1:16.
2. Eaha te haapaoraa a Maria ia ˈna i fanau mai ia Iesu?—Luka 2:39, 41.
3. Ua pûpû anei Maria i te hoê tusia no ta ˈna mau hara?—Luka 2:21-24; a faaau e te Levitiko 12:6, 8.
4. E paretenia anei o Maria ia ˈna i hapû ia Iesu? No te aha e mea faufaa te reira?—Mataio 1:22, 23, 25; Luka 1:34; Isaia 7:14; Hebera 4:15.
5. Mea nafea to Maria hapûraa?—Luka 1:26-38.
6. Eaha te huru o Maria i to ˈna fanaˈoraa i teie tupuraa otahi?—Luka 1:46-55.
7. Mea nafea to Maria faaiteraa e e metua vahine haapao oia?—Luka 2:41-51.
8. Ua fanau mai anei Maria i muri iho i te tahi atu mau tamarii?—Mataio 13:55, 56; Mareko 6:3; Luka 8:19-21; Ioane 2:12; 7:5; Ohipa 1:14; Korinetia 1, 9:5.
9. Nafea tatou i te iteraa e ere te mau teina e te mau tuahine o Iesu i to ˈna iho mau taeae fetii?—A faaau e te Mareko 6:3; Luka 14:12; e Kolosa 4:10.
10. Ua faariro anei Iesu ia Maria ei “Metua vahine o te Atua”?—Ioane 2:3, 4; 19:26.
11. Ua faariro anei Maria ia ˈna iho ei “Metua vahine o te Atua”?—Luka 1:35; Ioane 2:4, 5.
12. Ua faateitei aore ra ua faahanahana taa ê anei Iesu i to ˈna metua vahine?—Mareko 3:31-35; Luka 11:27, 28; Ioane 19:26.
13. Eaha te manaˈo o Maria i nia i to ˈna tiaraa i roto i te mau opuaraa a Iehova?—Luka 1:46-49.
14. E vahine arai anei o Maria i rotopu i te Atua e te taata?—Timoteo 1, 2:5.
15. Ua faahitihia Maria i roto ehia rahiraa buka o na buka e 66 o te Bibilia?
16. Ua faateitei anei te feia papai kerisetiano ia Maria i roto i ta ratou mau buka e mau rata?—Ioane 2:4; Korinetia 2, 1:1, 2; Petero 2, 1:1.
17. Ehia taime i faahitihia ˈi te iˈoa ra Maria i roto i na rata e 21 i papaihia e Paulo, Petero, Iakobo, Ioane, e Iuda?
18. Eaha te tiaturiraa o Maria ei pǐpǐ hoi a Iesu?—Petero 1, 2:5; Apokalupo 14:1, 3.
19. O Maria anei te vahine i faahitihia i roto i te Genese 3:15 e te Apokalupo 12:3-6?—Isaia 54:1, 5, 6; Galatia 4:26.
20. Eaha te tiaraa o Maria i teie nei?—Timoteo 2, 2:11, 12.
Te mau pahonoraa a te Bibilia
1. “Fanau aˈera ta Iakoba o Iosepha, te tane a Maria, na ˈna i fanau [ia] Iesu, o tei parauhia ra e o te Mesia.”—Mataio 1:16.
2. “E oti aˈera ia raua tei parauhia mai i roto i te ture a te Fatu ra, hoˈi atura raua i Galilea i to raua iho oire mau i Nazareta. E haere â na metua no ˈna ra i Ierusalema i te oroa ra i te pasa, aore e matahiti i tuua.” (Luka 2:39, 41) Ei ati Iuda, ua pee raua i te Ture a Mose.
3. “E hope aˈera o ˈna pue mahana tamâraa i haapaohia i te ture a Mose ra, hopoi atura ratou ia ˈna i Ierusalema e pûpû atu i te aro o te Fatu ra: Mai tei papaihia hoi i te ture a te Fatu ra e, O te mau tamaroa matahiapo atoa a te metua vahine ra, ua moˈa ïa no te Fatu.” (Luka 2:22, 23) “Ia hope to ˈna ra mau mahana tamâraa, to te tamaiti ra e to te tamahine, ei reira oia e hopoi mai ai i te hoê pinia mamoe matahiti hoê ra i te tahuˈa, i te uputa o te tiahapa amuiraa ra, ei tusia taauahi, e te hoê uuairaˈo, e aore ra, te hoê uupa ei tusia no te hara: E ia ore ia tia ia ˈna ia hopoi mai i te pinia mamoe, ei uupa ta ˈna e hopoi mai ia piti aˈe, e aore ra, ia piti aˈe uuairaˈo; ei tusia taauahi te hoê, ei tusia no te hara te hoê, e na te tahuˈa e hopoi i te taraehara na ˈna, e e mâ ïa oia.”—Levitiko 12:6, 8.
4. “Aita râ i rave atu e fanau noa maira ta ˈna tamaiti matahiapo ra, topa ˈtura oia [Iosepha] i to ˈna iˈoa o Iesu.” (Mataio 1:25) “Ua parau atura Maria i taua melahi ra, Eaha ïa e tia ˈi aore hoi au i ite i te taata?” (Luka 1:34) “Na Iehova iho e horoa i te tahi tapao no outou: inaha! e tô te paretenia, e e fanau i te tamaiti, e mairihia hoi to ˈna iˈoa o Imanuela.” (Isaia 7:14) “E ere hoi to tatou i te tahuˈa rahi e ore e tia ia aroha mai ia tatou i to tatou mau paruparu nei; i ati atoa hoi oia i te mau mea atoa mai ia tatou atoa nei, aita roa râ e hara.”—Hebera 4:15.
5. “Ua parau maira te melahi ia ˈna, na ô maira, E pou mai te [varua moˈa] i nia iho ia oe, e na te mana o te Teitei e tamǎrǔ i nia iho ia oe, e parauhia ˈi hoi tena na tamaiti moˈa, o te Tamaiti na te Atua. Aore roa hoi e mea e ore te tia i te Atua.”—Luka 1:35, 37.
6. “Ua parau atura Maria, Ua faarahi tau [“nephe,” MN] i te Fatu, e ua oaoa tau aau i te Atua o to ˈu Ora; E ravea rahi hoi ta ˈna ta tei mana ra ia ˈu nei, e iˈoa moˈa to ˈna.”—Luka 1:46, 47, 49.
7. “E ite atura raua ia ˈna, hitimaue atura raua; ua parau atura tana metua vahine ia ˈna, E tau tamaiti, eaha oe i na reira mai ai ia mâua? inaha i imi noa na mâua o to metua tane ia oe ma te oto. Ua parau maira oia ia raua, Eaha orua i imi ai ia ˈu? aita orua i ite, e ia haapao vau i ta tau metua e tia ˈi?”—Luka 2:48, 49.
8. “E ere anei teie te tamaiti a te tamuta ra? e ere anei o Maria to ˈna nei metua vahine? e ere anei o Iakobo, e o Iose, e o Simona, e o Iuda, to ˈna mau taeae? E, e ere anei te parahi nei to ˈna atoa ra mau tuahine i roto ia tatou nei?” (Mataio 13:55, 56) “Haere atura oia i Kaperenaumi, oia, e tana metua vahine, a tana vai taeae [a·del·phoiʹ, na roto i te reo heleni], e ta ˈna mau pǐpǐ [ma·the·taiʹ, na roto i te reo heleni]; aita rea râ o ratou pue mahana i reira.”—Ioane 2:12.
9. Mea taa ê te mau taˈo heleni no te taeae e no te taeae fetii. “E ere anei teie i te tamuta, te tamaiti a Maria ra, te taeae [a·del·phosʹ, na roto i te reo heleni] a Iakobo ra, e no Iose, e no Iuda, e no Simona? e e ere anei tei i ô tatou atoa nei tana mau tuahine [a·del·phaiʹ, na roto i te reo heleni]? Maheaitu ihora ratou ia ˈna.” (Mareko 6:3) “Eiaha e parau atu i . . . to fetii [syg·ge·neisʹ, na roto i te reo heleni].” (Luka 14:12) “Te taeae fetii [a·ne·psi·osʹ, na roto i te reo heleni] o Baranaba ra o Mareko . . .” (Kolosa 4:10, MN)—A hiˈo i The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures.
10. “Ua parau atura Iesu ia ˈna, Eaha ta oe ia ˈu nei, e teie nei vahine? aore â i tae i to ˈu ra hora.” “E ia hiˈo ihora Iesu i tana metua vahine e te pǐpǐ here na ˈna ra i te tia-noa-raa i pihai iho, ua parau ihora oia i tana metua vahine, E teie nei vahine, a hiˈo na i to tamaiti.” (Ioane 2:4; 19:26) I to Iesu faaohiparaa i te taˈo ra “vahine” e ere i te faatura-ore-raa ia au i te peu matauhia i taua tau ra.
11. Aita hoê irava o te Bibilia e faaohipa ra i te pereota ra “Metua vahine o te Atua.”
12. “Ua pii noa maira te hoê vahine i rotopu i taua feia rahi ra, na ô maira, Ua maitai te opu i hopoi ia oe, e te û ta oe i ote ra. Ua parau atura râ oia, O tei faaroo â e ua haapao i te parau a te Atua, o ratou tei maitai.”—Luka 11:27, 28.
13. “Ua parau atura Maria, Ua faarahi tau [“nephe,” MN] i te Fatu, . . . oia aore i vahavaha i te haehaaraa o to ˈna tavini, e teie nei, e parau te mau ui atoa ia ˈu, e o vau tei maitai.”—Luka 1:46, 48.
14. “Hoê hoi Atua, e hoê hoi arai i ropu i te Atua e te taata, o te taata ra o Iesu Mesia.”—Timoteo 1, 2:5.
15. Pae—Mataio, Mareko, Luka, Ioane, e Ohipa. Te faahitihia ra “Maria” e 19 taime, e “metua vahine” o Iesu e 24 taime, e “vahine” e 2 taime.
16. Taa ê noa ˈtu i na taata papai i te Evanelia e maha, aita Maria i faahiti-noa ˈˈe-hia—aita atoa i roto i te mau omuaraa o te mau rata a te mau aposetolo. “Paulo, e aposetolo na Iesu Mesia i te hinaaro o te Atua ra . . . ei ia outou te aroha mau e te hau no ǒ mai i te Atua i to tatou Metua ra, e no te Fatu hoi no Iesu Mesia.” (Korinetia 2, 1:1, 2) “Simona Petero, e tavini e e aposetolo hoi na Iesu Mesia, . . . i te parau-tia a to tatou Atua, to tatou Ora o Iesu Mesia ra.”—Petero 2, 1:1.
17. Aita hoê aˈe taime.
18. “Ua patu-atoa-hia outou, te ofai ora ra, ei fare varua, ei autahuˈa moˈa, ei hopoi i te tusia varua e au i te Atua ia Iesu Mesia ra.” (Petero 1, 2:5) “Hiˈo atura vau, e inaha, te tia noa ra te Arenio i nia iho i te mouˈa ra o Siona, ma te taata atoa hoi i pihai iho ia ˈna, hoê hanere e maha ahuru ma maha i te tausani, ma te iˈoa o to ˈna Metua i te papairaahia i nia iho i to ratou mau rae. Ua himene ihora ratou, mai te himene apî ra te huru, i mua i te terono . . . e aore roa e taata e ite ai i taua himene ra ia haapii, maori râ e, o taua hoê hanere, e maha ahuru, e maha tiahapa i te tausani ra, i tauihia no roto i teie nei ao.”—Apokalupo 14:1, 3.
19. “A umere i te oaoa, e te ui, aore ra i fanau e; ia puroro noa to oe pii ma te oa, e ia ouˈauˈa noa, e tei ore i mauiui i te tamarii e; ua rahi hoi ta te ivi ra tamarii i ta te tara tane ra, te na reira maira Iehova. O tei hamani hoi ia oe ra, o to tane ïa, o Iehova sabaota ra to ˈna iˈoa; e o tei faaora hoi ia oe ra, o Tei Moˈa ïa i Iseraela nei, o te Atua no te mau fenua atoa nei to ˈna iˈoa.” (Isaia 54:1, 5) “Taua Ierusalema no nia maira, o te vahine tiamâ ïa, o to tatou atoa ïa metua vahine.” (Galatia 4:26) Ua faaauhia te vahine taipe a te Atua, te Ziona i te raˈi, te faanahonahoraa i te raˈi a Iehova, i te hoê vahine faaipoipo e te hoê metua vahine, e o ˈna taua “vahine” ra i faahitihia i roto i teie mau irava.
20. “E parau mau hoi te maa parau nei e, Ia pohe tatou e oia atoa ra, e ora atoa tatou e oia atoa hoi. Ia faaoromai atoa tatou i te ino ra, e basileia atoa to tatou i ǒ na ra, ia huna hoi tatou ia ˈna ra, e huna atoa oia ia tatou.” (Timoteo 2, 2:11, 12) Mai te peu e ua tapea noa Maria i to ˈna haapao maitai e tae noa ˈtu i te pohe, te faatere maira o ˈna i teie nei i nia i te raˈi e te tahi atu o na 144 000 o te faatere e te Mesia.—Apokalupo 14:1, 3.