Hamanihia no te ora e a muri noa ˈtu
E MEA faahiahia mau te hamaniraa o te tino taata nei. Ua riro to ˈna hamaniraa e te tupuraa ei semeio noa. Teie ta te hoê taata papai no mutaa ihora i pii maere e: “Ua taa ê hoi to ˈu hamaniraahia.” (Salamo 139:14) Ma te ite taatoa i te mau mea faahiahia mau o te tino taata nei, ua faariro te tahi mau aivanaa apî i te ruauraa e te pohe mai te hoê piri. E oe?
Teie ta Steven Austad, te hoê taata tuatapapa i te ihiora i te Fare haapiiraa tuatoru o Harvard i papai: “Te aro tamau nei te ruauraa ia tatou e te maere nei au e aita e rave rahi taata e faariro ra i te reira mai te hoê miterio matamua i te pae ihiora.” Te haereraa te mau taata atoa i te ruauraa, o ta Austad ïa i tapao, “e au ra e te taa-rii-hia ra te fifi o te [ruauraa].” Tera râ, ia feruri maitai anaˈe oe i nia i te reira, e auraa mau anei to te ruauraa e to te pohe?
I te matahiti i mairi aˈenei, i roto i ta ˈna buka ra How and Why We Age, ua farii te taote Leonard Hayflick i te faahiahiaraa mau o te oraraa e te tupuraa o te taata e ua papai oia: “I muri aˈe i te raveraahia te mau semeio o te afai ia tatou mai te tôraa i te fanauraa e i muri iho mai te tupuraa o te mau melo taatiraa e te paariraa, ua maiti te natura eiaha e faatupu i te hoê tereraa ohie aˈe no te atuatu noa i teie mau semeio e a muri noa ˈtu. Ua haapeapea noa teie hiˈoraa i te mau biogérontologistes [te feia e tuatapapa ra i te mau tuhaa ihiora o te ruhiruhiaraa] e tau ahuru matahiti te maoro.”
Te haapeapeahia ra anei oe e te ruauraa e te pohe? Eaha te tumu o te reira? Teie ta Hayflick i ite: “E au ra e e tumu mau to te mau tupuraa i te pae ihiora atoa mai te tôraa tae atu i te paariraa, aita râ to te ruauraa. E ere i te mea papu te tumu e ruauhia ˈi. Noa ˈtu e ua haapii rahi tatou no nia i te ihiora o te ruauraa . . . e tia noâ ia tatou ia faaruru i te ruauraa aore hoi e tumu apeehia mai e te pohe.”
E parau mau anei te parau eita iho â tatou e ruau e pohe, e ora noa râ e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei?
Te hinaaro e ora
E mea papu e ua ite oe e te au ore nei te rahiraa i te ruauraa e te pohe. Inaha, te mǎtaˈu nei te rahiraa i te reira. I roto i ta ˈna buka ra How We Die, teie ta te taote Sherwin B. Nuland i papai: “E au ra e aita hoê aˈe i rotopu ia tatou e nehenehe e faaruru i te pae feruriraa i te manaˈo o to tatou iho huru pohe, i te manaˈo o te hoê aramoinaraa tamau e mea vai ano noa i reira—aore rea ohipa i reira.” Ua ite anei oe i te hoê taata o te hinaaro ra e ruau, e maˈi, e e pohe?
Tera râ, ahiri e e tupuraa natura te ruauraa e te pohe e o te tuhaa teie o te tahi opuaraa taatoa, eita anei tatou e farii popou i te reira? Eita roa ˈtu ïa. No te aha hoi? Te itehia ra te pahonoraa i roto i to tatou huru hamaniraa. Te na ô ra te Bibilia e: “Ua tuu te [Atua] i te mure-ore-raa i roto i to [tatou] feruriraa.” (Koheleta 3:11, Byington) No teie hiaai i te hoê tau no a muri aˈe aita e hopearaa, ua imi noa na te mau taata i te mea i piihia te hoê pape o te horoa mai i te vai-apî-raa. Te hinaaro nei ratou e vai apî noa e a muri noa ˈtu. Teie te uiraa tei matara mai, E ravea anei ta tatou no te ora maoro?
Hamanihia no te tatai ia ˈna iho
Ma te papai i roto i te vea ra Natural History, ua hohora te taata tuatapapa i te ihiora ra o Austad i te manaˈo matauhia: “Te faaau nei paha tatou ia tatou iho i te tahi atu mau animala mai ta tatou e manaˈo ra i te mau matini: eita e nehenehe e ape i te inoraa.” E ere râ i te parau mau. “E mea taa ê roa te mau taoˈa i te pae ihiora e te mau matini,” o ta Austad ïa i parau. “Na ratou noa iho â e tatai ia ratou: te rapaauraa i te mau pepe, te puoiraa i te mau ivi, te faaoraraa i te maˈi.”
No reira, teie te uiraa miterio, No te aha ïa tatou e ruau ai? Mai ta Austad i ani: “No te aha ïa e tia i te [mau taoˈa i te pae ihiora] ia faaruru atoa i te inoraa mai te mau matini?” I te mea hoi e faaapî noa te mau vaehaa o te tino ia ratou iho, eita anei ratou e nehenehe e tamau noa e a muri noa ˈtu?
I roto i te vea ra Discover, ua paraparau te taata tuatapapa i te ihiora tamau ra o Jared Diamond no nia i te aravihi faahiahia roa o te mau taoˈa ora o te tino e tatai ia ratou iho. Teie ta ˈna i papai: “Te hiˈoraa ite-mata-roa ˈˈe-hia o te hiˈopoaraa i te ino i nia i to tatou tino o te rapaauraa ïa i te pepe, te rapaau nei tatou i te pepe i nia i to tatou iri. E rave rahi animala o te nehenehe e horoa mai i te mau faahopearaa maere roa ˈtu â i ta tatou e nehenehe e rave: e nehenehe te mau moo e hamani faahou i te aero tei mutu, te étoile de mer e te mau paapaa i to ratou mau melo, te mau totoma miti i to ratou mau aau.”
No nia i te monoraa o te niho, teie ta Diamond i parau: “E paari mai te mau taata e e piti tupuraa niho, e ono tupuraa to te elephani, e to te mau maˈo e rave rahi i te roaraa o to ratou oraraa.” Teie ta ˈna i faataa: “Te ite-atoa-hia ra te monoraa tamau i nia i te hoê faito haihai roa. Te mono nei tatou i te mau taoˈa tahi na te hiti o to tatou aau hoê taime i te mau mahana atoa, e na te hiti o te vairaa omaha hoê taime i te mau piti avaˈe atoa, e to tatou mau toropuru uteute hoê taime i te mau maha avaˈe atoa.
“I te faito huˈa roa te taui-noa-hia ra to tatou mau huˈa taoˈa poroteina i nia i te hoê faito taa maitai o te poroteina taa ê tataitahi; te arai nei ïa tatou i te haaputuraa i te mau huˈa taoˈa ino. No reira mai te peu e e faaau oe i to oe huru rapaeauraa herehia i teie mahana e e hoê avaˈe i teie nei, o taua noâ hohoˈa ra, tera râ e mea taa ê te mau huˈa taoˈa tataitahi e rave rahi o tei hamani i taua tino herehia ra.”
Te mono-noa-hia ra te rahiraa taoˈa tahi o te tino e te mea apî. Area râ te tahi mau taoˈa tahi, mai te mau neurones o te roro, eita roa ˈtu ïa e monohia. Tera râ, ua faataa o Hayflick e: “Ahiri e te monohia ra te taoˈa tahi i te mau vahi atoa e ere ïa hoê â huru no te taoˈa tahi tahito. E nehenehe te mau neurones i to oe fanauraahia mai e vai noa e tae mai i teie mahana e aita i taui, tera râ i roto i te tupuraa mau e rave rahi huˈa taoˈa o te mau neurones i to oe fanauraahia mai . . . o tei monohia e te mau huˈa taoˈa apî. Noa ˈtu râ e ere hoê â taoˈa tahi amaha ore e te mau taoˈa tahi i to oe fanauraahia!” No te mea te monohia ra te mau mea i roto i te mau taoˈa tahi. No reira, ia au i te mau hiˈopoaraa na roto i te monoraa o te mau taoˈa o te tino e ora noa tatou e a muri noa ˈtu!
E haamanaˈo e ua faahiti te taote Hayflick i “te mau semeio o te afai ia tatou mai te tôraa i te fanauraa.” Eaha te tahi mau semeio? Mai ta tatou i hiˈopoa poto noa mai, e hiˈo mai ïa tatou i te neheneheraa e faatupu i te mea o ta ˈna i pii “te hoê tereraa ohie aˈe no te atuatu noa i teie mau semeio e a muri noa ˈtu.”
Te taoˈa tahi
Te vai ra i roto i te hoê taata paari te tahi tau 100 000 000 000 000 taoˈa tahi, e mea fifi roa ia faataa i te taoˈa tahi tataitahi. No te faahohoˈa i te fifi, ua faaau te vea ra Newsweek i te hoê taoˈa tahi i te hoê oire haapaarihia. “Te faatupu nei te mau pu horoa uira i te ito o te taoˈa tahi,” o ta te vea ïa i parau. “Te hamani nei te mau fare hamaniraa i te mau poroteina, e te mau taoˈa faufaa roa no te opere i te mau taoˈa chimiques. Te aratai ra te mau faanahoraa fifi no te faautaraa i te mau taoˈa chimiques taa ê mai te hoê vahi i te tahi atu i roto e i rapaeau i te taoˈa tahi. I te mau uputa te hiˈopoa ra te mau tiai i te mau taoˈa e haere ra i rapae e o te tomo maira, e vai ara ra i rapaeau i te taoˈa tahi no te ite i te mau tapao atâta. Ua ineine noa te mau nuu ihiora haapii-maitai-hia i te aro atu i te mau mea e tomo huna noa mai. Na te hoê hau pu tupuna e tapea ra i te nahonahoraa.”
A hiˈo na e mea nafea oe—to oe tau 100 000 000 000 000 taoˈa tahi—i te hamaniraahia. Ua haamata oe na roto i te hoê noa taoˈa tahi o tei hamanihia i te tahoêraa te huero otane no roto mai i to oe metua tane e te hoê huero ovahine no roto mai i to oe metua vahine. I taua tahoêraa, ua ravehia te mau opuaraa i roto i te ADN (haapotoraa o te acide désoxyribonucléique) o taua taoˈa ra hamani-apî-hia no te faatupu mai i te pae hopea ia oe—te hoê taata apî roa e te otahi. Te parauhia ra e “mai te peu e e papaihia” te mau faaueraa atoa i roto i te ADN “e î roa ïa hoê tausani buka e 600 api.”
I te taime au, e haamata te taoˈa tahi matamua i te amaha, no te horoa mai e piti taoˈa tahi, i muri iho e maha, e vau, e rave rahi atu â. I te pae hopea, i muri iho fatata e 270 mahana—i te roaraa o taua taime ra tau tausani miria taoˈa tahi e rave rau huru tei tupu i roto i to oe metua vahine no te hamani i te hoê aiû—fanauhia mai nei OE. E au ra e te vai ra to taua taoˈa tahi matamua ra te hoê piha rahi tei î i te mau buka e te mau faaueraa faataa-maitai-hia no nia i to oe huru hamaniraa. Te ohipa maere roa râ oia hoi ua horoahia teie mau faaueraa fifi i te mau taoˈa tahi atoa i muri iho. E, e mea maere mau â, e hoê â faaueraa ta te mau taoˈa tahi tataitahi i roto i to oe tino e ta te huero matamua!
A hiˈo atoa mai na i teie. I te mea hoi e te vai ra to te taoˈa tahi tataitahi haamaramaramaraa no te hamani e rave rau huru taoˈa tahi, ia tae anaˈe i te taime, ei hiˈoraa, no te hamani i te mau taoˈa tahi o te mafatu, nafea te mau faaueraa no te hamani i te tahi atu mau taoˈa tahi i te faaoreraahia? E au ra e, ma te ohipa mai te hoê pu operepere e te hoê afata tei î roa i te mau taoˈa tupuna no te hamani i te hoê aiû, e maiti te hoê taoˈa tahi i roto i ta ˈna afata parau i te hoê taoˈa tupuna no te hamani i te mau taoˈa tahi o te mafatu. E rave mai te tahi atu taoˈa tahi i te hoê taoˈa tupuna taa ê e te mau faaueraa no te hamani i te mau taoˈa tahi o te uaua uira, e rave râ te tahi atu i te hoê taoˈa tupuna no te hamani i te mau taoˈa tahi o te upaa, e rave rahi atu â. E mea papu, aitâ te reira i faataa ˈtura i te aravihi o te hoê taoˈa tahi no te maiti i te mau faaueraa titauhia no te hamani i te tahi huru taoˈa tahi e i taua noâ taime ra ua riro te faaoreraa i te tahi atu mau faaueraa ei tupuraa ê atu o e rave rahi “semeio o te afai ia tatou mai te tôraa i te fanauraa.”
Te titauhia ra hau atu â i te reira noa. Ei hiˈoraa, e tia i te mau taoˈa tahi o te mafatu ia faaoraorahia ia otuitui ratou ma te aifaito. No reira, i roto i te mafatu ua patuhia te hoê faanahoraa fifi no te faaapî i te mau puai uira o te faaotuitui i te mafatu i te hoê faito tano no te faaoraora noa i te tino ia ohipa. Oia mau, o te hoê hamaniraa semeio teie! E ere i te mea maere i parau ai te mau taote no nia i te mafatu e: “E mea aravihi aˈe oia i te tahi huru matini hamanihia e te taata.”
Te roro
Te hoê semeio rahi roa ˈˈe atoa o te hamaniraa ïa o te roro—te tuhaa miterio roa ˈˈe o te taata. E toru hebedoma i muri aˈe i te tôraa, e haamata te mau taoˈa tahi o te roro i te tupu mai. I te pae hopea, tau 100 miria taoˈa tahi uaua uira, piihia te mau neurones—e rave rahi mai te rahiraa fetia i roto i te Eˈa fetia Uouo—te pue ra i roto i te roro o te taata.
“Te fanaˈo nei te neurone tataitahi i te mau haamaramaramaraa no ǒ mai i te tahi 10 000 neurones ê atu i roto i te roro,” o ta te vea ra Time ïa i tapao, “e te faauta ra i te mau poroi i e hoê tausani neurones hau atu.” Ma te tapao i te mau ravea no te tuatiraa, teie ta Gerald Edelman te hoê aivanaa i te pae no te roro, i parau: “I roto i te hoê tuhaa o te roro nainai mai te muaraa o te raau mati te vai ra fatata e hoê miria tuatiraa o te nehenehe e faatuea i roto i te mau ravea eita e pau i te taio—i te hoê faito e hoê ahuru apeehia e tau mirioni aore.”
Eaha te huru aravihi ta te reira e horoa ra i te roro? Ia au ia Carl Sagan, e nehenehe te roro taata e tapea i te hoê pueraa haamaramaramaraa faaiteraa o te “faaî hau atu i te piti ahuru mirioni buka, tuea noa i to te taatoaraa o te mau fare buka rahi roa ˈˈe o te ao.” Teie ta te taata papai ra o George Leonard i faataa hau atu â, ma te maere: “Inaha, e nehenehe paha tatou e tuu i teie nei i te hoê manaˈo maere: Oia mau, aita e faitoraa to te aravihi faufaa roa e hamani o te roro.”
No reira, eita tatou e maere i teie mau parau e: “Te roro,” o ta James Watson, te hoê taata tuatapapa i te ihiora o te mau huˈa taoˈa, e te ite atoa i te faanahoraa o te ADN i parau, “o te hoê ïa ohipa fifi roa ˈˈe ta matou i ite na i roto i to tatou reva nei.” Teie ta te taata tuatapapa ra i te roro o Richard Restak, o tei inoino i te faaauraahia te roro i te hoê matini roro uira, i parau: “No roto mai te otahiraa o te roro i te tumu e aita hoê noa ˈˈe mea i roto i te ao o te reva nei matauhia e nehenehe e faaauhia i te roro.”
Te parau ra te mau aivanaa i te pae roro e i te roaraa o to tatou oraraa i teie nei, te faaohipa nei tatou i te hoê tuhaa iti o te puai faufaa o to tatou nei roro, te tahi noa 1/10 000, aore ra 1/100 o te 1 i nia i te hanere, ia au i te hoê manaˈo. A feruri na i te reira. E mea tia anei ia manaˈo e ua horoahia mai no tatou te hoê roro e ta ˈna mau ravea semeio mai te peu e eita roa ˈtu oia e faaohipa-taatoa-hia? E mea tia anei ia manaˈo e ua hamani-mau-hia te mau taata, e te neheneheraa e haapii ma te hopea ore, no te ora e a muri noa ˈtu?
Mai te peu e e parau mau, no te aha ïa tatou e ruau ai? Eaha te hape? No te aha tatou, i muri aˈe e 70 aore ra e 80 matahiti, e pohe ai, noa ˈtu e e ua hamanihia iho â to tatou nei tino no te ora e a muri noa ˈtu?
[Tapura i te api 19]
(Hiˈo i te papai)
Te taoˈa tahi—Te hoê semeio
Iri rairai o te taoˈa tahi ora
Te iri o te hiˈopoa ra i te mea e tomo mai e o te faarue maira i te taoˈa tahi
Pu
Puohuhia i e piti iri rairai, te aratai nei oia i te taatoaraa o te ohipa a te taoˈa tahi
Ribosomes
Te mau faanahoraa i reira te haaputuraahia te mau acides aminés no te hamani i te mau poroteina
Chromosomes
Tei ia ratou ra te ADN o te taoˈa tahi, to ˈna hamaniraa no ǒ mai i te taoˈa tupuna ra
Nucléole
Te vahi i reira te haaputuraahia te mau ribosomes
Réticulum endoplasmique
Te mau iri rairai o te haaputu aore ra o te faauta i te mau poroteina hamanihia e te mau ribosomes o tei tapirihia ˈtu i nia ia ratou (te painu noa ra te tahi mau ribosomes i roto i te taoˈa tahi)
Mitochondries
Mau pu hamaniraa i te ATP, te mau huˈa taoˈa o te horoa i te ito i te taoˈa tahi
Appareil de golgi
Te hoê pǔpǔ puohu iri rairai parahurahu o te haaputu e o te opere ra i te mau poroteina hamanihia na te taoˈa tahi
Centrioles
Tei pihai iho noa ratou i te pu, e tuhaa faufaa ta ratou i roto i te vahiraa o te taoˈa tahi