Te toto—te hoê “raau” atâta
“Ua tano anei te mau Ite no Iehova i to ratou patoiraa i te mau pâmuraa toto?” o ta te vea Sunday Telegraph no Lonedona ïa e uiui ra. I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, te mǎtaˈuhia ra e ia viivii noa ˈtu te toto e te tirotiro o te maˈi hépatite C aore ra o te SIDA. “Teie râ, ua riro te atâtaraa e ia viiviihia te toto, ei hoê noa o te mau atâtaraa e faahitihia ra i roto i te mau vea a te toroa rapaauraa,” o ta teie vea ïa e faataa ra. “Ia au i te mau maimiraa, e 20 % o te feia maˈi pâmuhia i te toto o te nehenehe e roohia i te mau faahopearaa iino i muri iho mai, e rave rahi hoi mau taata o tei ore i ite i te reira. Ua faaite mai vetahi atu mau tuatapaparaa e, o te pâmuraa toto te hoê o te mau ravea maitatai roa ˈˈe ia ore te hoê taata i tâpûhia i te opu aore ra i te aau rahi ia ora maitai mai. Ehia râ taata o tei ite i te reira?” Te faaite atoa ra te mau maimiraa e aita e faufaa ia ravehia e rave rahi mau pâmuraa e ua rau te huru o te mau raveraa i te mau pâmuraa toto, inaha te ravehia nei no te mea e peu matauhia eiaha râ no te mea e ua turuhia e te mau tatararaa ite aivanaa. Ma te faahiti i te toto mai “te hoê raau puai” ta “te rahiraa o te mau taote tâpû e faaohipa ra ma te haapao ore,” ua faaite o Tom Lennard, taote tâpû e taata aˈo atoa i te Royal Victoria Infirmary, e: “Ahiri e e raau apî te toto, eita ïa e faatiahia e ia hoohia oia ei raau.”