Ua iritihia te tara o te pohe
E ERE i te mea tano ore te taioraa i te parau no te pohe e ohipa e au i te natura aore ra matauhia. I teie nei, e ere, ia au i te faatiaraa a te Bibilia. E enemi te pohe no roto mai i te hara. “E teie nei, no te taata hoê ra i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa” ta te Bibilia e parau ra i roto i te Roma 5:12.
I te mea e ere te pohe ta te Atua i opua no te taata, ma te here rahi ua haamau oia i te ravea no te ora. Ma te vaiihoraa i ta ˈna Tamaiti ia pohe no tatou, ua horoa oia i te hoo aifaito no te tuma i te utua o te pohe. (Mataio 20:28; Ioane 1, 2:2) Ua fafau atoa oia i te paradaiso i te fenua nei e te hoê faatereraa apî no te faatere i te huitaata. Na teie faatereraa e faaore roa i te mau faahopearaa o te hara e te pohe. (Luka 18:30) Te na ô ra te Bibilia i roto i te Apokalupo 21:3, 4: “Ei pihai atoa hoi te Atua ia ratou, . . . E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.” Eaha râ te parau no te feia tei pohe aˈena?
Te vai ra te tiatruiraa no te tia-faahou-raa—e nehenehe â ratou e ora faahou ei taata i roto i te paradaiso i te fenua nei, e te tino e te feruriraa maitai roa. Oia mau, “te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae.” (Ioane 5:28, 29) Te haapapu faahou maira tei tonohia e te Atua no te hoo i te huitaata, o Iesu Mesia e: “O teie hoi to tei tono mai ia ˈu nei hinaaro, o te ite i te Tamaiti e te faaroo ia ˈna ra, ei ora mure ore to ˈna; e ia faatia faahou vau ia ˈna i nia, ia tae i te mahana hopea ra.”—Ioane 6:40.
Na teie tiaturiraa no nia i te tia-faahou-raa e faaitoito i te taata o tei erehia tei herehia e ana i roto i te pohe. Ua taa ia ratou e ua “mairi i te taoto o te pohe,” tei herehia e ratou e aita ratou e “oto ra mai te toea o te mau taata, aore o ratou e tiaturiraa.” (Tesalonia 1, 4:13, Bibilia beretane apî) Te tiai ra ratou i te tau e oaoa ˈi ratou ia farerei faahou anaˈe ratou i roto i te faanahoraa apî o te mau mea i fafauhia e te Atua. E tiaturi ratou i te Atua tei horoa i te tamahanahana e te tiaturiraa.—Roma 15:4, 13; Korinetia 2, 1:3; Tesalonia 2, 2:16.
Tera te tumu i taa ê ai te oroa hunaraa maˈi a te mau Ite no Iehova. Ia auhia mai ratou e te Atua, e haapae roa te mau Ite te mau huru raveraa e patoi ra i ta ˈna Parau, te Bibilia. E haapae-roa-hia te mau peu e te mau herepata tei niuhia i nia i te mau tiaturiraa tei ore i haapiihia e te Bibilia. I te mea e e haamori noa ratou i te Atua hoê roa e te parau mau, Iehova, eita ratou e farii e haamori ma te faahanahana i tei pohe. E eita ratou e faaiteitei i ta ratou faufaa aore ra tiaraa, no te mea ua ite ratou e aita te Atua e au ra i te reira. (Ioane 1, 2:16) E mea ohie noa e te tura ta ratou hunaraa maˈi ma te tauturu i te tǎmarû i te mafatu o te taata e oto ra. E horoahia te hoê oreroraa parau no nia i te taata pohe, ma te faahiti i te tiaturiraa e itehia i roto i te Bibilia. E oto ratou eiaha râ ma te faarahi roa.
Ua ite te mau Ite no Iehova e ua fatata te taime e faaorehia “taua enemi hopea ra o te pohe.” I reira te parau i tǎpǔhia e tupu ai: “Ua horomii-roa-hia te pohe i te re i riro ra, E te pohe e, teihea to oe tara? E hade e, teihea to oe re?”—Korinetia 1, 15:26, 54, 55.