I roto noa i te hoê amoraa mata
ERA faahou â. Inanahi ra, fatata e 15 000 taime to outou na reiraraa. I te rahiraa o te taime, eita outou e haapao, teie râ eita outou e faaea i te rave i teie ohipa o te paruru e piti o ta outou mau taoˈa faufaa roa ˈˈe. Ia na reira outou, te horoa atoa ra outou i te mau tapao faaite no nia i te ohipa a to outou roro. Mea nafea hoi to outou raveraa i teie mau ohipa atoa? Na roto noa i te hoê amoraa mata.
Mai te peu e te ohipa maitai ra to outou nau mata, o raua na tumu ite rairai e te aravihi roa ˈˈe e vai ra ia outou ra. Ma te faarirohia ei hamaniraa semeio, ua faaauhia te mata o te taata mai te hoê pata hohoˈa o te tere o ˈna anaˈe, o te nehenehe e faito i te hohonu, te aano e te roa, na ˈna iho â e faatano i nia i te mea e hiˈohia ra, ma te ore e faaea i te taviri i te hohoˈa na roto i te mau huru peni atoa, e ma te haruharu i te mau hautiutiraa atoa. Ia ore anaˈe oia e faaohipahia, e tapoˈihia te hiˈo rairai o te hoê pata hohoˈa e te hoê tapoˈi. Ua hau atu râ i te faahiahia te ohipa e ravehia e te mata.
Ua paruruhia te tuhaa rahi o te menemeneraa o te mata i roto i te apu mata. Teie râ, te vai tahaa noa ra e 10% o te mata i rapae, i mua i te mau repo e te mau huˈahuˈa atâta atoa. No te paruru i te mata i mua i teie haamatǎˈuraa tamau, ua hamanihia te tino e te hoê “tapoˈi” aravihi, e nehenehe e iritihia—oia hoi te arumata. Hamanihia e te iri rairai roa ˈˈe o te tino, haapaarihia e te hoê anairaa taoˈa huˈa roa, e hee mǎrû noa te arumata mai nia mai i raro, i nia i te mata. Hoê noa ahururaa tetoni te maoro o te hoê amoraa mata i nia i te faito e 15 taime i te minuti hoê.
Teie râ, mea faufaa roa ˈtu â te ohipa e ravehia na roto i taua hautiraa haihai ra, o te ore hoi e haapaohia ra. Ia tapoˈi oia i te mata e ia hoˈi faahou atu oia, e haaparare te arumata i te tahi pape rairai roa i nia i te mata, ma te tamâ hoi ia ˈna. Na ˈna atoa e haamanina i te rapaeauraa o te mata. No reira, e nehenehe te arumata e faaauhia i te hoê taoˈa o te riro i te hoê â taime ei tapoˈi, ei tamâ, e ei haamanina hiˈo. Mea aravihi roa, e ere anei?
Teie râ, ua uiui maoro te mau aivanaa i nia i te hoê ohipa huru ê: Ia taiohia te area taime e mǎrô ai te roimata faarari i nia i te mata, e navai noa hoê aore ra e piti amoraa mata i te minuti no te tamâ e no te hamanina ia ˈna. No te aha ïa teie rahiraa amoraa mata? E au ra e tei roto te pahonoraa i te feruriraa.
Ua faatupu te feia maimi i te mau taatiraa i rotopu i te amoraa mata e te feruriraa. Ei hiˈoraa, ia hepohepo anaˈe outou, e rahi atu ta outou mau amoraa mata. Mai te peu e e tamata outou i te faatere i te hoê manureva tautau, aore ra ia hiˈopoahia outou e te hoê auvaha paruru patoi, aore ra ia roohia outou i te tahi maˈi hepohepo, e hau atu outou i te amo i te mata i tei matauhia. Mai te peu e na outou e auvaha i te mau parau apî na roto i te afata teata, e anihia outou ia ore e amo pinepine i te mata ia ore te feia mataitai e manaˈo e te mǎtaˈu ra outou i te mau parau apî.
I te tahi aˈe pae, mai te peu e e feruri outou ma te hiˈo i te tahi mea, ei hiˈoraa, no te papai i te hoê reni no te faatuati e piti periota, no te faahoro i roto i te oire, aore ra no te taio i te hoê buka, mea varavara aˈe outou i te amo i te mata. Ei hiˈoraa, e titau te mau paireti matamua i te haamau hau atu â i to ratou feruriraa i te mau mono paireti, no reira mea iti aˈe ta ratou mau amoraa mata. E mau iho â râ te mau amoraa mata ia roohia te hoê taata i te hoê tupuraa atâta, e tia hoi ia ˈna ia hauti oioi noa i to ˈna mata mai te hoê pae e tae atu i te tahi.
Te vai ra te tahi atu tuatiraa i rotopu i te roro e te amoraa mata. Ia au i te vea The Medical Post no Kanada, te faaite ra te mau maimiraa e “e nehenehe te amoraa mata tataitahi e tupu i te hoê taime faufaa roa i reira tatou e faaea ˈi i te mataitai e e haamata ˈi i te feruri.” Ei hiˈoraa, e riro te hoê taata e tamau aau ra i te tahi parau, i te amo i te mata i muri aˈe i to ˈna taioraa i te parau o ta ˈna e hinaaro ra e tamau. Aore ra ia rave-anaˈe-hia te tahi faaotiraa, te faaite ra te mau tamataraa e “e faaue te roro i te mata ia amo ia ravai anaˈe te mau haamaramaramaraa i noaa mai no te rave i te hoê faaotiraa maitai,” o ta te vea Post ïa e faahiti ra, ma te faataa atoa e: “Te faaite ra te mau tamataraa e ua riro te amoraa mata mai te tahi tapao faatomaraa no te feruriraa.”
Tau toru tausani matahiti i teie nei, ua faauruahia te hoê taata paari ia papai e: “Ua taa ê hoi to ˈu hamaniraahia.” (Salamo 139:14) Ua haapapu roa ˈtu â te mau haereraa i mua o te ite aivanaa i te pae rapaauraa o to tatou nei tau, i teie manaˈo. A feruri na: te hamaninaraa e te tamâraa i te mau hiˈo aravihi rahi, te tapaoraa i te faito o te feruriraa o te roro aore ra o te hepohepo, e te faatomaraa i te mau haamaramaramaraa ta te mata e ite ra—teie mau ohipa atoa i roto noa i te hoê amoraa mata!
[Hohoˈa i te api 14]
Menemeneraa o te mata e 10% noa e vai tahaa noa ra