Te Sida e te manaˈo hape ra e ua paruruhia i te ati
UA PAPAI te hoê vahine o tei viivii e te tirotiro o te SIDA, mai tei faahitihia i roto i te New York Times no te 16 no tiunu 1990, e: “E 36 matahiti to ˈu, mea oaoa roa to ˈu faaipoiporaa, e vahine uouo vau, aitâ vau i roohia aˈenei i te syphilis, te blennorragie, aore ra te maˈi chlamydiae [mau maˈi purumu], aitâ vau i rave aˈenei i te crack, aitâ vau i patia aˈenei ia ˈu i te raau taero, aitâ vau i farii aˈenei i te pâmuraa toto.”
Te na ô faahou ra oia e: “Mai to ˈu faaipoiporaa, aita vau i taati i te tahi atu taata ê i ta ˈu iho tane. Oia hoi te auraa, tei roto ïa te tirotiro o te SIDA ia ˈu fatata e pae matahiti i te maororaa e aita hoê aˈe tapao i faaite mai i te reira.” Teie vahine anaˈe râ tei roohia i te fifi? Aita roa ˈtu, inaha te parau ra oia e: “Ua matau vau fatata e piti ahuru vahine i roto i ta ˈu mau pûpû tauturu, hoê â to ratou huru oraraa i te pae totiale e i te pae faanavairaa faufaa e to ˈu nei, o tei roohia i te hoê â fifi.”
Nafea ïa teie huru feia i roohia ˈi i te Sida? Te faataa ra taua vahine ra e: “Ma te maramarama maitai, ua roohia vau i te tirotiro Sida na roto i te taatiraa i te pae tino e te tahi atu taata [na mua ˈˈe i te faaipoiporaa]. . . . Mea papu atoa e e faarirohia taua taata ra i teie mahana mai te hoê apiti atâata, aita râ te reira i ite-papu-hia e au i taua taime ra.”
Mea pinepine i te manaˈohia e e tairi noa te SIDA i te mau mahu e te feia e patia ra i te raau taero i roto i to ratou uaua. Tera râ, ia au i te ohipa i roohia i nia ia ˈna e te haamaramaramaraa papu maitai, te parau ra taua vahine ra e “e turai te reira i te totaiete taata uouo, oraraa au noa, ia faatupu i te manaˈo hape ra e ua paruruhia ratou i te ati.”
Te faaoti ra oia e: “E itehia te SIDA i roto i te huiraatira mai te peu e e tamau noa tatou i te manaˈo i te mau parau pûpû ataâta, ia feruri e ‘e tupu noa te reira i nia ia vetahi ê.’ E nehenehe tatou paatoa e roohia i teie maˈi. Mai te peu e e tirotiro [SIDA] to ˈu, e nehenehe te reira e tupu mai i nia i te tahi atu vahine (aore ra te tahi atu tane) atoa.”
Teie ïa te auraa, e nehenehe te hoê vahine aore ra te hoê tane o te taati i te pae tino na mua ˈˈe i te faaipoiporaa—oia hoi e faaturi ra—e peehia i te tirotiro. No reira, mea paari mau ia haapao i te faaueraa a te Bibilia e na ô ra e: “E maue ê atu i te faaturi. Te mau hara atoa e ravehia e te taata nei, aita ra te tino; o te taata râ i faaturi ra, ua hamani ino oia i to ˈna iho tino.”—Korinetia 1, 6:18.