Te Amuiraa faaroo kerisetiano i nia i te mau taahiraa avae o Kanaana
E FAAOHIPA na te mau ati Kanaana i te hoê haapaoraa e itehia te peu poreneia i roto, te faaturi, te pâˈia e tae noa ˈtu i te taparahiraa i te mau tamarii. No taua tumu ra, ua haapuaihia ˈˈera ratou mai roto atu i to ratou fenua. Ua faaohipa atoa te mau ati Iseraela i taua haapaoraa nei e ua faaô atoa maira i ta ˈna mau peu faufau i roto i te haamoriraa a Iehova, e o ratou atoa, ua haapuaihia i rapaeau i taua fenua ra. I to tatou nei tau, te faahua parau nei te tahi mau taata e te tahi mau haapaoraa e, e mau kerisetiano ratou, a faaohipa noa ˈi aore ra a farii noa ˈi i taua iho mau peu viivii ra i te pae no te taatiraa. E peu matauhia te ohipa poreneia e te ohipa faaturi. Aita te ohipa pâˈia aore ra mahu e tae noa ˈtu te ohipa haamaruaraa tamarii e faautuahia nei. I Kanaana, e hia hanere rahiraa mau aiû hinaaro-ore-hia tei faatusiahia. I teie nei mahana, mea tamirioni ïa — 55 mirioni aiû i te mau matahiti atoa — teie e haapohehia nei. — Hiˈo Exodo 21:22, 23.
Ia ore ratou ia parihia i te faaea noa aore ra i te faaite i te huru haama haere noa, e rave rahi mau Ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano tei ineine i te rave i te mau mea e ravehia nei e te mau taata o teie nei tau. E tae roa hoi vetahi mau ekalesiatiko i te “paruru” i to ratou mau melo haerea viivii, mai teie tavini o te Ekalesia unitarienne-universaliste tei faaea i ta ˈna aˈoraa no te opere i te tahi mau paruru ia ore te tahi mau maˈi aore ra te tamarii e noaa mai, i te mau taata i tae mai.
Teie ta te tahi taata papai buka épiscopalien i papai: “Ua riro mau te Ekalesia épiscopalienne o te mau matahiti 80, ei fare toa hooraa i te mau mea e tuatapapa i te parau no nia i te Atua. E au hoi te mau mea e itehia ˈtu i roto i teie fare toa i te mau huru totiale e farereihia ra. I te tahi mau matahiti, o te ohipa politita; i teie matahiti, o te melo taatiraa ïa.” Te faahiti ra taua papai vea nei i te parau no te hoê porotarama apî i te pae no te haapiiraa i te parau no te taatiraa i te pae tino, e parau ra e “i te patoiraa ˈtu ratou e tapo i to ratou mata i nia i te ohipa mahu (...) e te faaea-noa-raa ma te ore e faaipoipo, aita te mau kerisetiano e ora ra mai te titauhia ra e to ratou tau”. Te manaˈo ra te hoê epikopo épiscopalien no New York e “e fariihia te mau taatiraa i rotopu i te mau mahu ia tae i te hoê mahana ia au maite i te hinaaro o te Atua”.
Te papai ra o Roy Howard Beck, taata papai i roto i te hoê vea hebedoma i te pae faaroo (United Methodist Reporter) e tei papai atoa hoi i te buka ra I nia i te taura etaeta (beretane), e: “Ua ite-roa-hia ˈtu te feia e poro ra na roto i te afata teata [i te raveraa i te haerea tia ore], e oia atoa, te feia poro tuiroo o te mau Ekalesia rarahi, te mau epikopo, te mau tia charismatiques matau-maitai-hia, te mau melo matamua o te hoê Ekalesia, te mau orometua faatura-maitai-hia i roto i ta ratou mau fare pure iti, te mau perepitero, te mau pentecôtistes, te feia e farii nei i te mau manaˈo apî, te feia e tapea noâ i te mau peu tahito e e rave rau atu â. Inaha, te parauhia ra hoi e, o te Ekalesia te tia no te mau faufaa i te pae morare o te totaiete taata nei!” — Api 214.
Te Ekalesia no Beretane
Ua haaputuputu te amui-tahi-raa o te Ekalesia no Beretane, te amuiraa o te mau ekalesiatiko, i te avae novema 1987 ra no te tuatapapa i te hoê manaˈo i tuuhia mai i roto i te tahi rururaa e “e mau hara anaˈe te mau ohipa poreneia, te ohipa faaturi e te ohipa mahu”. Teie ta te papai parau rahi o te Taatiraa kerisetiano o te mau mahu tane e te mau mahu vahine i parau i taua taime ra: “Ia farii tatou i taua manaˈo ra, mai te huru ra ïa e te tuuhia ˈtura te Ekalesia i roto i te pohe, e ua papu maitai hoi i te arii epikopo no Cantorbéry i te reira. E 30 e tae atu i te 40 % o te mau melo o te mau upoo faatere haapaoraa no te Ekalesia no Beretane, e mau mahu anaˈe ïa.”
I roto i te Daily Express o te 29 no atopa 1987, teie ta Philippa Kennedy i papai: “E riro te mau parau a Margaret Thatcher, e faahapa ra hoi i te mau tia o te Ekalesia i te ore e horoa i te aratairaa morare e hinaarohia ra e te nunaa, i te faatupu mai i te hoê o te mau tatamaˈiraa faahiahia roa ˈˈe i rotopu i te mau upoo faatere haapaoraa o teie na matahiti hoê ahuru e raterehia nei. E ere o te faatere hau matamua anaˈe te manaˈo ra e e mau taata puai vaha anaˈe te mau epikopo e tae noa ˈtu hoi te arii epikopo ra no Cantorbéry, teie e parau nei i te mau parau haapaoraa ore.”
Ua tuatapapahia te parau no nia i te manaˈo i tuuhia i roto i te tahi rururaa na mua ˈtu, i te 11 no novema 1987, i te mea râ hoi e mea fifi roa ia farii i taua manaˈo nei, ua faahuru-ê-hia aˈera te faaauraa i te apitiraa mai i roto i te hoê ture i tauihia e tei maitihia hoi e te rahiraa. Aita ˈtura ïa te “hoê o te mau tatamaˈiraa faahiahia roa ˈˈe i rotopu i te mau upoo faatere haapaoraa o teie na matahiti hoê ahuru e raterehia nei” i tupu. Aita te aroraa i maoro roa. Ua taora noa te mau epikopo i te tahi mau parau i roto i te aore, ua otohe mai, ua haavarevare rii, e i te pae hopea, ua tuu.
Teie, ei haapoto-noa-raa, te opuaraa i ravehia e te apooraa a te mau epikopo: Te vahi faahiahia roa, o te mau taatiraa i te pae tino ïa i roto i te faaipoiporaa; e ua riro hoi te ohipa poreneia e te faaturi, ei mau hara o te ore roa ˈtu e turu i taua faanahoraa faahiahia ra; ua riro te mau taatiraa i rotopu i te mahu ei patoiraa i taua faanahoraa faahiahia ra; hau atu, e tia i te mau kerisetiano atoa ia riro ei mau hiˈoraa maitai roa i roto i te mau tuhaa atoa i te pae morare, e tae noa ˈtu hoi i roto i te tuhaa no te morare i te pae taatiraa. Ua manaˈohia e mea iti aˈe te inoraa o te mau peu mahu i te peu poreneia e te faaturi, i te mea hoi e ua riro teie na tumu hopea e piti nei ei mau hara o te aro i taua faanahoraa faahiahia mau ra, area te ohipa mahu ra, e maa hapa iti noa ïa teie. Aita i manaˈohia e tiavaru i te mau poreneia e te mau faaturi. Aita te mau perepitero mahu i faahapahia.
Ua faaoto mai te pu o te apooraa a te mau ekalesiatiko i te hoê nota papu ore, e te manaˈo matamua i vauvauhia mai i roto i te apooraa na mua ˈtu e i faataahia mai e te perepitero ra o Tony Higton, ua topa roa ïa i roto i te arepurepuraa (Korinetia 1, 14:8). Teie râ te vahi huru ê, ua maiti oia no te huru paruparu o te tane e ua parau hoi oia e “ua oaoa roa oia” e te opuaraa hopea i ravehia. Mea fifi roa ia taa i teie huru to ˈna ia au i ta ˈna mau parau i faahiti na mua ˈtu. “Ia ore te Ekalesia e faatitiaifaro i te mau ohipa e tupu ra i roto i to ˈna pu, ta ˈna ïa i parau, e roohia ïa oia i te haavaraa a te Atua.”
I roto i te apooraa a te mau ekalesiatiko, ua haamaere o ˈna i te taata i to ˈna vauvauraa mai i te hoê parau e tairi i te peu mahu e ravehia ra e te mau melo o te mau upoo faatere haapaoraa. Ua faautuahia te hoê perepitero i te mea e ua haru oia i te tahi mau tamarii e ua taoto oia i taua mau tamarii ra, e inaha, ua tuu-noa-hia ˈtu oia i roto i te tahi atu paroita. Te tahi â, tei faautuahia i te mea e ua rave oia i te tahi peu hairiiri i roto i te mau vahi haumitiraa e haerehia e te taata, e ua tonohia ˈtura oia i roto i te tahi atu mataeinaa epikopo, i reira to ˈna raveraa i taua noa iho â peu ra — aita râ hoi i tiavaruhia. Te faatia ra o Higton e i Lonedona, e vahi hooraa buka ta te tahi mau perepitero mahu no te Ekalesia no Beretane, i reira ratou “e hoo atu ai, ia au i tei parauhia ra, i te tahi mau buka e faaitoito i te peu mahu, i te tahi mau tane e rave i te peu taiata, e tae noa ˈtu i te tahi mau peu i matauhia e te mau mahu”. I roto i te hoê o te mau buka e itehia ˈtu e te taata, te faaitehia ra “te hoê tamahine iti e pae matahiti, i nia i te roi i pihai iho i to ˈna metua tane e te tane a to ˈna metua tane”.
I te mea hoi e, aita ta ˈna mau parau haapapuraa i fariihia mai, nafea ïa o Tony Higton e nehenehe ai e parau e “ua oaoa roa oia”? Eita e ore e no te mea ua riro te mau ekalesiatiko no te Ekalesia no Beretane ei mau taata maitai e te ohie hoi ia tamǎrû atu. Teie ta te tahi vea i papai no nia i taua tumu parau ra: “E tia ia tatou ia farii e aita roa ˈtu teie ohipa hairiiri mau i riro mai te vero ra te huru, te faaite mai ra râ te reira i te aravihi o te mau taata no roto i te Ekalesia no Beretane no te faatupu mai i te tahi maa ûa iti huˈa roa e ô maitai râ i te vahi o ta ˈna e hinaaro ra.”
Papu maitai, ua oaoa roa te mau upoo faatere haapaoraa mahu i parau ai ratou e, “ua horoa mau â te apooraa a te mau ekalesiatiko na te taatiraa a te mau mahu tane e te mau mahu vahine, i te hoê parahiraa i roto i te oraraa o te Ekalesia”. Inaha hoi, aita anei o Robert Runcie, te arii epikopo no Cantorbéry, i “turu e eita e tia i te Ekalesia ia faahapa i te mau mahu faaroo e te ite hoi i te ohipa o ta ratou e rave ra”? Aita atoa anei o ˈna i parau e: “Te haapapu nei au e te mahu ia au i ta te natura, e taata taa ê mau ïa oia”?
“Mahu ia au i ta te natura”, ta te arii epikopo no Cantorbéry ïa i parau. Inaha hoi, na te mau huru tupuna mau anei e tuu ra i te mau mahu i roto i te huru tupuraa e farereihia ra e ratou? O te manaˈo ïa o vetahi pae, e faataa maira i te huru mahu mai “te hoê huru papu maitai i te pae no te feruriraa, e itehia na mua ˈˈe e rave ai i te hoê maitiraa i te pae morare”. Te faahapa ra taua mau taata ra i te aposetolo Paulo oia hoi, ma te faauruahia mai e te Atua, tei ore roa ˈtu i farii i te peu mahu; te faahapa ra hoi ratou ia ˈna, ia au i te mau parau a te Times no Lonedona, i te riro ei taata “o te faarahi roa nei i te parau no te haama”.
Ua patoi mai o Sir Immanuel Jakobovits, rabi rahi, i te haapapuraa i horoahia oia hoi “ua haapapu-mau-hia taua huru a te natura ra e turai ia rave i te peu mahu”. Teie â ta ˈna i parau: “Te aratai ra te manaˈo ra oia hoi, te turairaa a te natura ia ravehia te peu mahu, ia tatou i nia i te hoê eˈa atâata mau, e nehenehe hoi e faaoti atu i nia i te topa-roa-raa i te pae morare. (...) Eita te hoê noa ˈˈe totaiete taata e nehenehe e farii e e faatano te oomaraa iho a te natura, i te hoê ohipa hape. E tia ia tatou ia haavî i te natura, eiaha râ tatou ia vaiiho i te natura ia haavî mai ia tatou.”
No te farii i te mau mahu i rotopu i te Ekalesia a te Mesia, ua rave mai te arii epikopo no Cantorbéry, ma te faahuru ê hoi i te reira, i te tahi mau parau a Iesu. Te na ô ra oia e: “I roto i teie nei sekene i nia i te fenua nei a te Ekalesia a te Mesia, mea rahi roa te fare, e hoê â hoi faufaaraa to taua mau fare atoa ra.” (Hiˈo Ioane 14:2). Oia hoi, ‘eiaha e taora ˈtu i te ofai i nia i te taata, eiaha atoa i nia i te mau mahu, no te mea e fare atoa ratou iho i roto i te Ekalesia a te Mesia’.
Ua haapapu mai o Michael Baughen, epikopo no Chester, e “te faatitiaifaro ra te parau heleni o te Faufaa Apî i te hiˈopoa-faahou-raa i te haapiiraa a te Ekalesia no Beretane, ei haapapuraa mai i te parau no ‘te aroha, te here e te taaraa i te hinaaro’ i nia i te mau mahu”, e te faarirohia ra hoi te peu mahu i roto i te mau Papai mai te tahi noa “maa hapa iti”. I te parau mau, te faataa maramarama maira te mau Papai e, mai te peu e eita ratou e taui, eita roa ˈtu te mau mahu e ô i roto i te Basileia o te Atua e “e tia mau hoi ratou ia haapohehia”. — Roma 1:27, 32; Korinetia 1, 6:9-11.
Ei rave-faahou-raa mai i te mau parau a te Times, ua faatitiaifaro ïa te apooraa a te mau ekalesiatiko, i “te pariraa e tano maitai e parau ra e aita roa ˈtu te Ekalesia no Beretane e papu ra i te mau mea e tupu ra e te faatia nei hoi oia i te mau mea atoa e tupu ra”, e ua haapapu atoa mai “i to ˈna huru paruparu, e taa-maitai-hia i roto i ta ˈna mau opuaraa e rave, mai te huru ra e e tia mau â ia tiaturihia te mau parau apî atoa e fariihia ra”. I raro aˈe i te upoo parau ra “Te mau ravea hororaa a te Ekalesia”, teie ta te Liverpool Daily Post i papai: “Mai te huru ra ïa e aita faahou to te mau tia a te Ekalesia no Beretane e puai no te faaite papu e eaha te mea maitai e eaha te mea ino.” Area te The Economist ra, teie ïa ta ˈna parau hoata e parau ra: “Te patoi nei te Ekalesia no Beretane, aita râ hoi e patoi rahi ra, i te mau peu mahu.”
I raro aˈe i te upoo parau ra “Riri i itehia i roto i te apooraa a te mau ekalesiatiko no nia i te tumu parau o te peu mahu”, ua uiui atu te Daily Post i te manaˈo o te tahi mau taata e turu noa ra i te mau opuaraa i faaoti-ê-na-hia. Ua manaˈo te hoê o ratou e te opuaraa i faaotihia e te apooraa a te mau ekalesiatiko, e opuaraa “hairiiri mau ïa e te paruparu hoi”. Te parau ra te tahi e “te peapea ra oia i te mea e te farii-rahi-hia nei te manaˈo o te mau mahu, eiaha noa i roto i te pu o te mau upoo faatere haapaoraa, i roto râ i te taatoaraa o te Ekalesia no Beretane”. Te parau ra te toru o ratou e: “Taua opuaraa i faaotihia ra — eiaha, te parau ra vau taua hororaa haama ra — e riro ïa i te haafifi mau i te mau tamarii. Inaha, e rave rahi mau mahu eita e itehia ia ratou i te tahi mau tane, teie e fariu tia nei i nia i te mau tamarii rii apî, e tera te fifi e farereihia e te mau tamarii e haere i te pure. (...) Ei haapapu-maitai-raa, ua topa te Ekalesia i te mea aita oia i tamâ ia ˈna i te ino e ravehia ra i roto ia ˈna.”
Te Ekalesia katolika
Te faahapa papu nei te Ekalesia katolika i te peu mahu, e te tuu nei hoi i te reira i roto i te mau hara ino roa e roohia i te pohe. Teie râ, i te pae no te faaohiparaa, te haamoe nei oia i te mau ohipa e ravehia nei e te mau perepitero mahu e te faatia noa nei â ia ratou ia tamau â i te haamâha i ta ratou mau peu hairiiri. Teie te mau parau tamahanahana mau a te pâpa Ioane-Paulo II i te mau mahu: “Tei roto ratou i te pu o te Ekalesia.”
I roto i ta ˈna numera o te 27 no febuare 1987, te faaite ra te National Catholic Reporter, te hoê vea katolika, e ia au i te mau upoo faatere haapaoraa mahu, 50 % o na 57000 perepitero katolika i te mau Etats-Unis, e mau mahu anaˈe ïa. Te patoihia ra taua numera nei. Ma te rave mai i na 1500 uiuiraa manaˈo, te tuu ra te hoê taote e rapaau i te pae feruriraa i taua numera ra i nia i te 20 %. Teie râ, ia au i te mau titorotororaa apî i ravehia “te manaˈo ra vetahi mau taote e e taeahia i nia i te faito 40 %”.
Hoê noa matahiti i teie nei, ua itehia i roto i te mau vea i te mau Etats-Unis atoa, i te parau no te tahi mau perepitero katolika tei hamani ino i te tahi mau tamarii i te pae taatiraa. Teie hoi te tahi hiˈoraa no roto i te vea o te 30 no titema 1987 o te Mercury News no San José (Californie):
“A ite noa ˈi te fenua taatoa i te ati e roohia ra i nia i te mau tamarii e haruhia e e taotohia, te haapapu maira te mau parau i faaroohia, te mau parau i tuuhia i roto i te anairaa parau a te Ekalesia, te feia mana tivila e tae noa ˈtu hoi te mau taata iho i roohia i taua ohipa ra, e te tamau noa nei â te Ekalesia katolika marite i te ore e tâuˈa i te reira e i te paruru i te mau perepitero e haru nei i te mau tamarii e e rave nei i te tahi mau peu i te pae taatiraa i nia ia ratou.
“Ua turai te hoê ohipa i haaparaparau rahi i te mau vea i te matahiti 1985 ra, e i reira hoi te hoê perepitero no Louisiane i te faahaparaahia i te rave i te tahi mau ohipa hairiiri i nia fatata e 35 tamarii tamaroa, i te mau tia mana ekalesiatiko ia rave i te tahi mau ravea ei faaoreraa i te reira; o ta ratou ïa i parau. Teie râ, te faaite maira te hoê titorotororaa i ravehia e toru avae te maoro e te mau papai vea no te Mercury News e, i roto hau atu i te 25 mau mataeinaa epikopo o te fenua, aita te mau tia o te Ekalesia i faaara i te mau tia mana, e ua tono i te feia i rave i teie mau peu hairiiri ra i roto i te tahi atu mau paroita, aita roa ˈtu ratou i tâuˈa noa ˈˈe i te mau hororaa o te mau metua e aita atoa hoi ratou i tâuˈa noa ˈˈe i te mau faahopearaa i roohia i nia i te mau tamarii i haruhia e i ravehia i te tahi mau peu hairiiri i nia ia ratou. (...) Ua aufau te Ekalesia te tahi tau mirioni dala marite ei tamǎrûraa i te ohipa i ravehia, na te feia i roohia i taua mau ati ra e na to ratou mau utuafare fetii, e, ia au i te hoê parau a te mau upoo faatere haapaoraa no te matahiti 1986 ra, mai te huru ra ïa e e raeahia taua moni ra i nia i te faito hoê miria dala marite i roto i na matahiti hoê ahuru i mua nei.”
Te “ohipa i haaparaparau rahi i te mau vea i te matahiti 1985 ra” e ta te Mercury News hoi e faahiti ra, no nia ïa i te hoê perepitero o Gilbert Gauthe te iˈoa. Ua “aufau [te Ekalesia] 12 mirioni dala marite na te feia i hamani-ino-hia”. Ua matau-maitai-hia te mau ohipa mahu a Gauthe a hia ˈtura matahiti te maororaa, ‘ua faatitiaifaro noa râ te mataeinaa epikopo i te fifi na roto i te tauiraa i te paroita a taua perepitero ra e toru aˈe taime’. I roto i te hoê o taua mau paroita ra, “ua haapapu maira te mau metua ma te horeo e ua patia ˈtu o Gauthe i to ˈna melo taatiraa i roto i te ohure a ta raua tamarii e hitu matahiti i te mahana oia i ô atu ai ei tamarii tauturu i te perepitero i roto i te mau oroa faaroo, e ua na reira noa oia hoê matahiti te maororaa, e tae roa ˈtu i te taime oia i tonohia ˈi i te tahi atu vahi”.
Te faahiti atoa ra te tumu parau ra i te parau no te mau “faahopearaa ino i roohia i nia i te mau tamarii”. E faahopearaa peapea mau hoi tei itehia i roto i te tahi mau ohipa i tupu. Inaha hoi, ua haapohe te hoê tamaiti e 12 matahiti ia ˈna, ma te vaiiho mai i te hoê rata tei reira to ˈna parauraa e “aita e faufaa faahou ia ora” ia “riro mai oe ei tîtî i te pae no te taatiraa na te hoê taeae franciscain”. Te tahi atoa, tei haruhia e te hoê perepitero e tei ravehia hoi te tahi mau peu hairiiri i te pae no te taatiraa i nia ia ˈna, ua tari oia ia ˈna i muri aˈe i to ˈna parauraa ˈtu i to ˈna taeae e: “A haere e farerei ia Metua S... e a parau atu ia ˈna e te faaore ra vau i ta ˈna hara.”
O te mau tamarii tamaroa teie e roohia nei i te rahiraa o te mau hamani-ino-raa, te taio-atoa-hia ra râ e rave rahi mau tamarii tamahine apî i rotopu i te feia e hamani-ino-hia. Ia au i te Plain Dealer no Cleveland (19 no titema 1987), i te matahiti 1986 ra, ua horo te hoê potii 16 matahiti e to ˈna mau metua, e hitu na perepitero no ta ratou mau peu hairiiri i rave i te pae no te taatiraa. Ua hapû taua potii nei, e ua faahepo mai te mau perepitero ia ˈna e haamarua i to ˈna tamarii. I te mea hoi e aita o ˈna i hinaaro, ua imi aˈera ratou i te tahi mau ravea no te tono ia ˈna i te mau fenua Philippines, ia ore pai to ˈna opu ia itehia. Mai te huru ra ïa e te opani etaeta nei te Ekalesia i te peu mahu e te haamaruaraa tamarii, eiaha râ mai te peu e to ˈna mau perepitero te tumu.
I te mau Etats-Unis, e pinepine i te itehia i roto i te mau vea te mau ohipa mai teie te huru, ma te faahiti mai e rave rahi mau peu mai to Sodoma ra te huru e ravehia na e te mau perepitero i nia i te mau ui apî katolika, te aufauraahia e rave rahi mirioni dala marite ei faahoˈiraa i te ohipa ino i ravehia, te faatitiaifaro-noa-raa ratou ratou iho i te tahi mau ohipa, e tae noa ˈtu hoi te tahi mau taatiraa i te pae no te parururaa “teie e ore nei e hinaaro e paruru i te mau epikopo no te mau ohipa hairiiri e ravehia nei e ratou”.
Ia au i te taata ra o Thomas Fox, raatira no te National Catholic Reporter, “e rave rahi matahiti, to te mau epikopo huna-noa-raa i te fenua taatoa, i taua ohipa ra”. Te haapapu ra o Eugene Kennedy, perepitero tahito e i teie mahana, e orometua oia i te pae no te tuatapaparaa i te parau no te feruriraa i te Haapiiraa tuatoru no Loyola, e: “Te mau ohipa e itehia ra i mua i te mau tiribuna, o te tuhaa ite-noa-hia ïa o te pape paari rahi.” Area o Thomas Doyle, perepitero dominicain e e taata aravihi atoa hoi i te pae no te tiaraa o te mau ekalesiatiko, teie ïa ta ˈna i parau: “Te haruraa te mau perepitero i te mau tamarii rii tamaroa, no te rave i te tahi mau peu taatiraa i nia ia ratou, o te fifi ino roa ˈˈe ïa ta te Ekalesia i faaruru mai te mau senekele mai â.”
Eaha ta te Bibilia e parau ra?
Te parau ra te Parau a te Atua e: “No reira te Atua i tuu noa ˈtu ai ia ratou i te mau hinaaro faufau ra; na ta ratou mau vahine hoi i ruri ê i te mea mau ra i te mea au ore. E te mau tane atoa hoi, faarue atura i te mea mau ra i te vahine, tupu atura to ratou hinaaro ratou ratou iho; e tane e e tane, i te raveraa i te mea haama ra, e te noaaraa te hoo i roto ia ratou iho i tei au i ta ratou ra hapa. Ite noâ taua feia ra i te ture a te Atua ra, (e o tei rave i taua mau mea ra, e au ia ratou te pohe,) e rave â i taua mau mea ra, e ere hoi te reira anaˈe ra, te au ra râ i te feia i rave ra.” — Roma 1:26, 27, 32.
Te taio-atoa-hia ra e: “Eaha! aita outou i ite e e ore te feia parau-tia ore e parahi i te basileia o te Atua? Eiaha e vare; e ore hoi te taiata, e te haamori idolo, e te faaturi, e te mahu, e te pâˈia, e te eiâ, e te nounou taoˈa, e te taero ava, e te faaino, e te haru e ore anaˈe ïa e parahi i te basileia o te Atua.” (Korinetia 1, 6:9, 10). Te na ô râ te irava 11 e: “Mai te reira hoi te hoê pae o outou na, ua horoihia râ outou.” E taui na te feia rave hara e riro mai ei kerisetiano, i to ratou huru oraraa aore ra e tiavaruhia ratou: “E faataa ê atu outou i taua taata parau ino i roto ia outou na.” (Korinetia 1, 5:11-13). E ere ïa te auraa e eita roa ˈtu te tahi mau hara i te pae tino e tupu i roto i te amuiraa kerisetiano, teie râ, ia tupu noa ˈtu, e tia i te feia rave hara ia tatarahapa, aore ra ia tiavaruhia.
Aita râ hoi te rahiraa o te mau haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano e rave nei i taua ohipa tamâraa ra i te pae varua, oia hoi te tiavaruraa i te feia e rave i te peu poreneia, te feia faaturi e te mau mahu. E faahua parau na te mau ati Iseraela e, te tavini ra ratou ia Iehova, e inaha, te faaohipa noa râ ratou i te hoê haamoriraa tahito, oia hoi te haamoriraa i te melo taatiraa o te tane (Paraleipomeno 2, 33:17). Te parau nei te mau Ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano e ‘te Fatu e te Fatu’, e inaha, te rave-noa-hia ra hoi te peu taatiraa viivii i roto i taua mau Ekalesia ra. “Eaha! eiâ, taparahi taata, faaturi, tǎpǔ haavare, te tutuiraa i te mea noanoa no Baala, te haereraa na muri iho i te tahi atu mau atua ta outou i ore i matau”, ta Iehova ïa e parau, “e i teie nei, a tia mai ai i mua ia ˈu i roto i teie Fare i mairihia i to ˈu iˈoa, e a parau ai e: ‘Ua ora matou!’ no te rave i taua mau ohipa faufau atoa ra!” — Ieremia 7:4, 8-10, Osty.
E ore Iehova e noaa i te haavare; e ooti te taata atoa i ta ratou i ueue ra (Galatia 6:7). E tano atoa te mau parau i muri nei a Iehova no teie nei tau mai te tau o Ieremia i faahiti ai i te reira no te mau ati Iseraela i te na ôraa ˈtu e: “Ua haama anei ratou i te raveraa i te peu faufau? Aita roa ˈtu hoi ratou i haama, aita roa ˈtu ratou i ite nafea râ ia haama.” — Ieremia 6:15, Osty.
Eita o Iehova e hiˈo i te huru o te taata. Eita oia e faahepo i te taata. Mai ta ˈna i na reira i to Kanaana e i to Iseraela, e na reira atoa oia i te amuiraa faaroo kerisetiano. — Ohipa 10:34; hiˈo Apokalupo 21:8.
[Parau iti faaôhia i te api 15]
Te Ekalesia épiscopalienne: “I te patoiraa ˈtu ratou e tapo i to ratou mata i nia i te ohipa mahu (...) e te faaea-noa-raa ma te ore e faaipoipo, aita te mau kerisetiano e ora ra mai te titauhia ra e to ratou tau.”
[Parau iti faaôhia i te api 16]
“E 30 e tae atu i te 40 % o te mau melo o te mau upoo faatere haapaoraa no te Ekalesia no Beretane, e mau mahu anaˈe ïa.”
[Parau iti faaôhia i te api 17]
Te paruruhia nei “te mau perepitero e haru nei i te mau tamarii e e rave nei i te tahi mau peu i te pae taatiraa i nia ia ratou”.
[Parau iti faaôhia i te api 18]
E raeahia te moni ta te Ekalesia e aufau nei ei tamǎrûraa i te ohipa i ravehia, i nia i te faito hoê miria dala marite i roto i na matahiti hoê ahuru i mua nei.
[Parau iti faaôhia i te api 18]
Ua tari te hoê taurearea ia ˈna, i muri aˈe i to ˈna haruraahia e te hoê perepitero.
[Parau iti faaôhia i te api 19]
Ua taoto te tahi mau perepitero i te hoê potii. Ua hapû oia e ua faahepo mai te mau perepitero ia ˈna e haamarua i to ˈna tamarii.
[Parau iti faaôhia i te api 19]
“Aita roa ˈtu hoi ratou i haama, aita roa ˈtu ratou i ite nafea râ ia haama.”