Te taa ore rahi
‘MAI TE peu e e nehenehe ta outou e ui atu i te tahi uiraa i te Atua, eaha ïa ta outou e ani atu ia ˈna?’ Ia au i te hoê titorotororaa manaˈo i ravehia i te fenua Beretane, e 31 % o te mau taata i uiuihia, o te hinaaro e ite e: “Eaha te ohipa e tupu i muri aˈe i te pohe?”
Mai te peu e e nehenehe ta outou, tera atoa anei te uiraa ta outou e ui atu?
Te pohe, “tera anaˈe ïa te mea ta tatou i faˈi ei mea papu maitai, e hoê â manaˈo to te feia ora atoa no nia i teie ohipa”, ta Mog Ball ïa i papai i roto i ta ˈna buka Te pohe (beretane). Mai ta ˈna e faaite atoa ra, “e ore roa te taata e faahiti noa ˈˈe i taua parau ra. E ere te pohe i te hoê tumu parau e faahitihia ˈtu i te hoê taata tei ore i matau-maitai-hia”.
Oia mau, e rave rahi mau taata o te ore e hinaaro e manaˈo i te pohe. Te haapapu ra te World Book Encyclopedia e “te mǎtaˈu nei te rahiraa o te taata i te pohe e te ape nei ratou i te manaˈo i te reira”. Inaha, te mǎtaˈu nei ratou i te mau mea itea-ore-hia, no te mea e pinepine te pohe i te faarirohia ei ohipa moe. No reira, ia pohe anaˈe te hoê taata, e parau-noa-hia no te tamǎrû rii mai i teie manaˈo e, ua “moe” oia aore ra ua “reva” oia. I te mea râ hoi e e pohe te mau taata atoa, eita anei ïa e nehenehe e faataa papu mai e eaha te ohipa e tupu i muri aˈe i te pohe?
E parau mai paha te feia e feaa noa ra te manaˈo e te faahiti ra tatou i te tahi mau uiraa papu ore, e tei te taata tataitahi to ˈna tiaturiraa no nia i teie tumu parau. Ia au i te Encyclopédie britannique, “ua papu ia tatou e, te pohe, e ere ïa i te ora, ei haapapuraa râ e eaha mau na te pohe, e mau manaˈo papu ore anaˈe ïa to tatou”. Te faahiti faahou nei hoi taua buka ra e: “Ua faaturori mau â te tiaturiraa e e ora noâ te taata i muri aˈe i te pohe i roto i te hoê huru ê atu, i te feruriraa, i te mau manaˈo hohonu e te mau ohipa a te huitaata nei. Te itehia ra teie tiaturiraa i roto i te taatoaraa o te mau haapaoraa tahito aore ra apî.”
Eaha ˈtu â vetahi mau tiaturiraa no roto mai i taua tiaturiraa ra? Te haapapu maira anei te reira i te ohipa e tupu i muri aˈe i te pohe, aore ra ua riro noa anei te pohe ei ohipa taa-ore-hia?
[Hohoˈa i te api 18]
Ua riro te pohe ei enemi, te faaere nei oia ia tatou i te feia i herehia e tatou. Aore roa te taata e au ia tuatapapa i taua tumu parau ra, teie râ, e mana rahi to ta tatou huru hiˈoraa i te pohe, i nia i to tatou oraraa. Ia ite tatou i te ohipa e tupu i muri aˈe i te pohe, e taa papu atu ïa tatou e eaha mau na te tumu o te oraraa. I roto i te mau tumu parau i muri nei, e tuatapapa to matou taata papai i te fenua Beretane, i te uiraa ra “Eaha te ohipa e tupu i muri aˈe i te pohe?”